Zanima me život i štete od maslinovog svrdlaša i mogućnost suzbijanja.
Maslinov svrdlaš, zbog velikih šteta koje je ovog ljeta učinio na maslinama, na čitavom našem obalnom području, postao je među maslinarima pravi “hit”. Normalno u negativnom smislu! Treba naglasiti da za ovogodišnje velike gubitke u urodima maslina nije kriv samo svrdlaš već i drugi čimbenici. U klasičnoj maslinarskoj stranoj i domaćoj literaturi, svrdlaš se jedva spominje ili se čak o njemu ništa ne piše. To je najbolji znak koji potvrđuje da ranije ovaj kukac nije pravio veće štete, ili su se štete od svrdlaša pripisivale drugim uzročnicima. Zašto je upravo ove godine došlo do ovakvih šteta može se samo pretpostavljati. Vjerojatno su specifične klimatske prilike (zima, proljeće i ljeto 2013. g.), moguće promjene vezane uz prirodne neprijatelje, izostanak klasične kemijske zaštite u maslinicima, ili neki drugi uzročnici pogodovali masovnosti svrdlaša. O svrdlašu se malo zna, njegovom životu, drugim biljkama na kojima živi, suzbijanju i prirodnim neprijateljima. Vjerojatno će sada, nakon šteta koje je učinio, postati meta potanjeg proučavanja, kako kod nas tako i u drugim maslinarskim zemljama. Poznato je da svrdlaš najviše napada masline sitnijeg ploda, posebno stabla koja se nalaze u blizini šume (makije) što upućuje da ovaj štetnik ne živi samo na maslini već i na brojni šumskim biljkama, što, u najmanju ruku, otežava njegovo suzbijanje. Pišete da ste masline tretirali dva puta Chromgorom, i to iza cvatnje, u razmaku od 10 dana, ali kako navodite “bez uspjeha”. To je sasvim razumljvo kada se zna da najveći napadi svrdlaša nastaju tek mjesec-dva nakon cvatnje. Ranim prskanjem Chromgorom ste vjerojatno tada uništili sve ili gotovo sve svrdlaše, ali treba dobro zapamtiti da je svrdlaš jako pokretan štetnik koji isti, ranije poprskani maslinik, može napasti kasnije, prelazeći sa susjednih maslinika ili iz obližnje šume i napraviti nove štete. Posebno treba naglasiti kada se piše o suzbijanju svrdlaša (ali i nekih drugih štetnika na maslini) da kod nas veoma malo insekticida ima dozvolu za primjenu u maslinicima, pa ako bi se držali “slova zakona”, zaštitu od svrdlaša praktički bi mogli vršiti samo dimetoatom (Chromgor, Rogor) kojim se također uništavaju maslinov moljac i maslinova muha. Sadnice buhača se mogu navati u rasadniku “Vibor”, u Žrnovnici pokraj Splita, a sjeme u svim priobalnim krajevima, gdje ova biljka samoniklo raste.

Ivo KIRIGJIJA, dipl. ing.

Prethodni članakZašto mlado vino potamni na zraku?
Sljedeći članakJe li moguće ostvariti povrat poreza?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.