Zaštita bilja pitanje br. 34

27

Zanima me kako suzbiti žilogriz u nasadu trešnje jer sam proizvodnju bazirao na eko načelima, te me zanima koja su sredstva dozvoljena za tretiranje istog? Čitao sam o Nemastaru, da li je on dozvoljen u ekološkoj proizvodnji?
Suzbijanje žilogriza nije jednostavno, bilo da je riječ o konvencionalnoj, integriranoj ili ekološkoj proizvodnji. U ekološkoj proizvodnji dopuštena je uporaba svih sredstava za zaštitu bilja na osnovi mikroorganizama – sredstava koja sadrže nematode, gljive, bakterije ili viruse. U svijetu su postignuti obećavajući rezultati u suzbijanju brojnih štetnika entomopatogenim nematodama, često i znatno bolji nego s kemijskim insekticidima. Smatra se da entomopatogene nematode mogu pružiti učinkovitu zaštitu od žilogriza. Na žilogriza su dobro djelovanje pokazala sredstva na osnovi nematoda Steinernema feltiae, S. carpocapsae (Nemastar®) i Heterorhabditis bacteriophora, ili na osnovi gljiva Beauveria bassiana i Metarhizium anisopliae. Osim zalijevanja takvim pripravcima, žilogriz se suzbija sakupljanjem odraslih kukaca, hvatanjem u posude s voćnim sokom, okopavanjem oko stabla, čestim zalijevanjem, postavljanjem crne folije ili slične zapreke oko baze debla ili omotavanjem ljepljivih traka oko debla.

dr.sc. Dario IVIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 472
Sljedeći članakRatarstvo pitanje br. 23
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.