Zimsko razdoblje možemo iskoristiti za planiranje sadnje sadnica za sljedeću sezonu. Započinjemo sijanjem  sjemena biljaka kojima je potrebno duže vremena da bi iz njih nastale dobre presadnice. Važno je odvojiti vrijeme za pripremu i uzgoj presadnica odgovarajućim postupkom.

Započinjemo izborom dobrog i kvalitetnog sjemena. Sjeme možemo kupiti ili ga sami sačuvati u prošloj sezoni. Ako sjeme kupujemo u specijaliziranim trgovinama, trebamo obratiti pozornost na više stvari: godinu proizvodnje  sjemena i stupanj klijavosti, koji bi trebao prelaziti 90 %. Ako želimo sjeme ekološke proizvodnje, tada pazimo da sjeme bude pravilno označeno primjerenim ekološkim certifikatom

Kako izabrati posude i supstrat za kvalitetne vlastite presadnice?

Sjeme možemo uzgajati u raznim posudama. To mogu biti lončićikontejneri od stiropora ili plastike s više rupica na dnu. Koristiti možemo i lončiće iz prošle sezone, lončiće od jogurta i sl., samo ih  je potrebno dobro  oprati i osušiti. Oblik i visina lončića nisu važni.

Za sjetvu svih vrsta povrtnica potreban je kvalitetan specijalan supstrat za presadnice poput Bio Plantella Start koji sadrži potpuno prirodan treset. Zemlja iz odgovarajućeg treseta osigurava dobru klijavost sjemena jer zadržava odgovarajuću količinu vlage oko sjemena zato što sjeme klija samo uz odgovarajuću vlagu i toplinu. Kada sjeme pokrene prve supke (prvi klicin listić) i korijen, supstrat pruža odgovarajuću podršku kako bi se biljka dobro razvijala.

Supstrat, koji sadrži kvalitetan treset, osigurava dobar protok vode koja se ne zadržava u prevelikim količinama nego samo vlaži područje oko korijena. Zemlja Bio Plantella Start sadrži dovoljno hranjivih tvari da sjeme može proklijati. Kada sjeme proklije i naraste do određene veličine, tada određene vrste povrća (npr. plodovito povrće poput rajčice, paprike, patlidžana…) presadimo ili pikiramo u veće posude jer je biljkama potreban veći prostor za korijenje i nadzemni rast. Kada posijemo sjeme na prozorskoj dasci, posudu prekrijemo prozirnom folijom i tako pospješimo klijanje. Kada biljka proklije, maknemo foliju.

Presadnice salate

Primjerena temperatura i svjetlost za presadnice

Presadnicama je potrebno što više ujednačene temperature preko dana i noći. Razlike između dnevnih i noćnih temperatura kreću se od 5 do 10 °C. Što je manja razlika u temperaturi, to će više pogodovati rastu i razvoju presadnica.

Najviše topline zahtijeva plodovito povrće (rajčica, patlidžan, paprika) jer im je za nicanje potrebno oko 25 °C, dok je kupusnjačama (cvjetača, kupus, kelj), salati i špinatu potrebno od 18 do 22 °C.

Važna je i svjetlost jer ne želimo imati presadnice sa slabom stabljikom. Ako imamo slabo osvjetljenje (oblaci, snijeg), snizimo temperaturu i smanjimo gnojenje.

Presadnice u pliticama

Sjetveni kalendar vlastitih sadnica

Kod uzgoja sadnica sijanje započinjemo onima kojima je potrebno najviše vremena za razvoj prije nego ih presadimo u vrt ili na gredu.

U navedenom sjetvenom kalendaru nalaze se okvirni podaci o sjetvi, presađivanju i berbi prinosa koji se primjenjuju za kontinentalnu Hrvatsku, jer obala ima više temperature i veću količinu svjetla u zimskim i proljetnim danima.

Briga za presadnice

Kada presadnice uspješno prokliju, one biljne vrste kojima je potrebno više prostora, (npr. plodovito povrće), presadimo u veće posudice. Koristimo zemlju Bio Plantella Start, koja pruža snažnu potporu korijenju biljaka i dobro upija vodu. Presadnice polako dobivaju potrebne hranjive tvari za rast i razvoj, zato ih gnojimo tekućim organskim gnojivom Bio Plantella Vita ili Bio Plantella Vrt, koja sadrže vitamine i aminokiseline. Vitamini i aminokiseline važni su za otpornost i razvoj biljaka jer sudjeluju kod tvorbe te rasta cvjetova i plodova. Gnojimo ih 7 do 14 dana. Kad su biljke još male, ne izlažemo ih izravnom suncu te pazimo da imaju dovoljno svjetlosti i konstantnu temperaturu.

Izvor fotografija u članku: Milica Sekulić

Stručni savjetnik za Plantellu

Milica Sekulić, bacc. ing. agr.     

Savjetujte se s nama: 092 194 1694,

info@plantella.hr i Plantella.hr

Prethodni članakGlobalne zalihe mlijeka na niskim razinama
Sljedeći članakMačje oči
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.