Oslić sa slaninom i kaduljom

51
Oslić sa slaninom i kaduljom

Pripremite:
Za oslića:
600 g fileta oslića
sok 1 limuna
malo umaka worcester
sol
papar
1 svežnjić kadulje
100 g nemasne dimljene slanine narezane na ploške
Za povrće:
1 luk
500 g mrkve
50 g maslaca
100 ml bijelog vina
100 ml povrtnoga ili ribljeg temeljca
250 g mahuna (zamrznutih)
nekoliko grančica začinskog bilja (primjerice ružmarina i kadulje)
limun za ukrašavanje
Filete operite, posušite i narežite na rezance širine 4-5 cm. Pokapajte ih limunovm sokom i umakom worcester te ih posolite i popaprite. Zatim ih držite u hladioniku 15 minuta.
Pećnicu zagrijte na 200° C. Kadulju operite, protresite i natrgajte listiće. Ribu obložite slaninom te učvrstite čačkalicama.
Luk oljuštite i nasjeckajte. Mrkvu ogulite i narežite na ploške. Maslac ugrijte u kalupu za složenac te na njemu ispirjajte luk. Zatim dodajte mrkvu i kratko kratko je pirjajte. Ulijte vino i temeljac pa pecite 5 minuta u pećnici. Na to stavite riblje filete, pospite zamrznutim mahunama i pecite još 15 minuta. Potom jelo izvadite iz pećnice i poslužite u kalupu ukrašeno polovicama limuna i začinskim biljem.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakMjera 103 IPARD programa
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.