width=25 dag makarona
30 dag rajčice – pelata
2 mlada luka
20 dag kuhane šunke
60 g maslaca
masnoća za namašćivanje oblika
žličicu kapara
žličica začinskog bilja
10 dag parmezana
200 ml vrhnja za kuhanje
3 žumanca
sol
papar
muškatni oraščić
1 filet srdele
bosiljak

Makarone kuhajte u puno slane vode oko 20 minuta da ostanu al dente. Ostavite da se ocijede. Rajčice narežite na sitne kockice. Odrežite zeleni dio mladog luka, očistite ga i sitno nasjeckajte. Narežite na sitne kockice šunku. Zagrijte u tavi 30 g maslaca pa u njemu prepržite luk da postane staklast. Propržite 3 minute rajčice i šunku. Namastite vatrostalni oblik, stavite u njega sadržaj tave, tjesteninu, kapare i začinsko bilje pa sve izmiješajte. Naribajte parmezan. Izmiješajte ga s vrhnjem i žumancima pa začinite solju, paprom i muškatnim oraščićem. Prelijte preko tjestenine. Sitno nasjeckajte filet srdele. Izmiješajte ga s preostalim maslacem i stavite na tjesteninu. Pecite u pećnici 15-20 minuta. Ukrasite bosiljkom.

Prethodni članakBerlinska jetra
Sljedeći članakPržene medene kuglice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.