Koje bobičasto voće donosi najveću zaradu?

Unatoč pandemiji koronavirusa, padu prihoda i složenoj logistici, svjetska trgovina bobičastim voćem nije imala značajnijih problema u 2020. godini. Potražnju je motivirala briga o zdravlju i imunitetu. Bez obzira na cijene, postala je glavni razlog povećanja potrošnje bobica. Njih većina ljudi smatra jednim od najkorisnijih plodova za zdravlje.

Posebno se to odnosi na borovnice. Njima je u 2020. godini porasla prodaja na svjetskoj razini za najmanje 16-18 % i premašila vrijednost od 4,5 milijarde dolara. Usporedbe radi, to znači da je opseg svjetske trgovine svježim borovnicama za najmanje 1,2 milijarde dolara veći od svjetskog prometa svježim jagodama. Posebno je u ovom razdoblju pandemije bio impresivan rast uvoza borovnica u Rusiju za gotovo 70 % godišnje; Švedsku za 45 % godišnje, Estoniju više od 2,5 puta, a Litvu dva puta više. Mraz je značajno utjecao na tržište jagoda u Ukrajini i Poljskoj; cijene jagoda bile su visoke, ali i prodajne cijene ostalih vrsta bobičastog voća također su bile povoljne 2020. godine.

Smrznuto voće ima dobru perspektivu

Jedno od najperspektivnijih područja razvoja tržišta bobičastog voća i dalje su smrznute bobice, posebno za zemlje jugoistočne Azije u kojima segment smrznutih bobica ima dobru perspektivu. Stoga relativno malo ulaganje u razvoj ovog segmenta tržišta može dati izvrsne rezultate za proizvođače bobičastog voća, posebno za smrznute maline.

Brojne su bobičaste voćne vrste već prisutne na okućnicama i kao da se svake godine pojavi neka nova, još hranjivija i zdravija od prethodno poznatih. Većina ovih vrsta je dosta slična u pogledu uzgojnih zahtjeva. Ipak, postoje i neke razlike, pa tako neke od bobičastih vrsta traže samo redovno godišnje orezivanje. Neke nisu zahtjevne u pogledu zaštite, neke su otporne na ekstremne zimske temperature, neke trebaju potporne stupove, itd. Svakako bi se odluka o podizanju nasada trebala temeljiti na zahtjevima koje pojedina vrsta ima, posebno prema agroekološkim uvjetima područja.

Tablica: Uzgojni zahtjevi pojedinih bobičastih vrsta

Usporedimo li bobičaste voćne vrste kroz prizmu početne investicije u podizanje nasada, opet dolazimo do razlika. Tako kod onih vrsta koje trebaju armaturu treba računati na dodatne troškove za potporanj. Općenito, troškovi podizanja nasada uglavnom ovise o utrošenim satima rada (ljudskog i strojnog) i cijenama i broju sadnica. Prema trošku sadnica za 1 ha površine ističe se brusnica zbog većeg broja sadnica koje se sade na 1 ha te dosta visoke cijene sadnice, dok je najniži trošak sadnica za aroniju.

Na isplativost utječu troškovi

Osim investicijskih troškova koji se javljaju samo prve godine pri podizanju nasada, odluka o ulasku u proizvodnju pojedine vrste trebala bi uključiti i dobit koju je moguće realizirati. Nju izračunavamo kao razliku između prihoda i troškova proizvodnje.

Tablica: Usporedba troška sadnica za površinu 1 ha

Naravno ako uspoređujemo moguću zaradu od bobičastog voća, treba napomenuti kako su prodajne cijene i mogućnost plasmana vrlo različiti. Vrlo često zbog prevelike količine istog proizvoda i broja proizvođača koji u isto vrijeme plasiraju svoje proizvode na tržište, cijena se značajno smanjuje. Tako se dovodi u pitanje isplativost takve proizvodnje. Tada se proizvođači najčešće orijentiraju na preradu svojih proizvoda u džemove, sokove, likere i ostale prerađevine. Njima povećavaju prihode i oni im omogućuju dodatnu zaradu. Dio proizvođača proširuje svoju proizvodnju uključivanjem drugih bobičastih vrsta koje su manje zastupljene na tržištu. Tako se prilagođavaju tržištu i zahtjevima potrošača.

Tablica: Usporedna kalkulacija pokrića varijabilnog troška

Uspoređivanjem samo prodajnih cijena mogli bismo zaključiti da je najisplativija proizvodnja borovnice. Međutim, treba uzeti u obzir da se cijena formira na tržištu i jako ovisi o razdoblju, lokaciji, te prodajnom kanalu preko kojega se proizvod nudi. U prikazanoj kalkulaciji računalo se s cijenama u izravnoj prodaji.

Kad bismo gledali samo prihodovnu stranu, a najveći se prihod može ostvariti kod proizvodnje aronije, kupine i jagode, mogli bismo zaključiti da su to najisplativije proizvodnje. Samo podaci o prihodovnoj strani nisu dovoljni za takvo zaključivanje. Na isplativost će utjecati i troškovi, posebno oni promjenjivi koji su ovisni o korištenim kapacitetima i obujmu proizvodnje. Prema tome najniži varijabilni troškovi bi mogli ukazivati na isplativu proizvodnju. U prikazanom primjeru su to malina i kupina.

Zato je u prikazanoj kalkulaciji izračunato pokriće varijabilnog troška (PVT). Ono pokazuje koliki dio prihoda ostaje proizvođaču kad pokrije sve varijabilne troškove. Upravo se ovaj pokazatelj često koristi u situacijama kad se uspoređuju različite proizvodnje. Prema prikazanoj kalkulaciji ovaj je iznos za sve kulture pozitivan. Omogućuje proizvođaču pokrivanje fiksnih troškova na razini gospodarstva (osiguranje, plaće stalno zaposlenih, amortizacija strojeva, opreme, nasada i ostalih osnovnih sredstava koje posjeduje) te ostvarivanje zarade iz preostalog iznosa.

U prikazanom primjeru se prema PVT ističe kupina kao najisplativija. Napominjemo kako je ova kalkulacija okvirna, jer bi svaki proizvođač trebao napraviti kalkulaciju za sebe, sa svojim podacima i jedino tada se može izvući točan zaključak o isplativosti.

Da je učenje na primjerima dobre prakse najbolji način složit će se svi, a posebno poljoprivrednici. Oni rado uče na primjerima drugih poljoprivrednika. Upitani za preporuku, neki naši proizvođači bobičastog voća ističu malinu zbog relativno stabilne cijene. Nekima je aronija prioritet zbog dobrih kontakata sa tržištem, a kupina onima koji prerađuju u vino. Međutim, svi se slažu kako je u izravnoj prodaji (u novije vrijeme sve češće online s uključenom dostavom) najbolja cijena. Ističu kako im posebno dobro dođu povratne informacije kupaca s kojima su na ovaj način izgradili već prijateljski odnos i učvrstili veze te na taj način osigurali tržište koje se usmenom predajom stalno širi.