Plodovi pitomog kestena izvanredno su vrijedna namirnica za ljudsku prehranu. Sadržavaju 40 % škroba, 29 % šećera, 3,4 % masti, 8,3 % bjelančevina, 2,8 % celuloze, 1,5 % mineralnih tvari, 10 – 35 mg vitamina C i niz drugih dijetetsko-terapeutskih tvari. Plod kestena koristi se za potrošnju kao pečen i kuhan ali i u preradi kao kesten pire i kestenovo brašno. Osim u ljudskoj prehrani, kesten je iznimno važan kao pčelinja paša a nadaleko je poznat i cijenjen kestenov med.
Također je važna uloga kestena u hranidbi divljači u šumama gdje je on zastupljen. Kesten je isto tako cijenjen kao izvanredno kvalitetno drvo, ali se i njegov list koristi u farmaceutskoj industriji. Uspješno se uzgaja u cijelom području središnje Hrvatske, gdje se nalazi u sklopu prirodnih acidofilnih biljnih zajednica hrasta kitnjaka i kestena, te neutrofilnoj zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba. Najviše je stabala kestena u prirodnim šumskim sastojinama na području Banovine. Kestena (marona) ima i u Istri i okolici Rijeke. Mišljenja sam da se kesten može uzgajati i u ostalim dijelovima Hrvatske, uz pravilan izbor podloge i pripreme tla.
Uzgoj u voćnjacima
Kod nas se kesten tek u posljednjih nekoliko godina počinje uzgajati u voćnjacima, i to zahvaljujući i državnim poticajima za podizanje nasada kestena. Osim izravnog poticanja podizanja nasada, postoji kreditna linija HBOR-a u sklopu Operativnog programa za podizanje trajnih nasada s povoljnim kamatama (4 %) i rokom otplate do 15 godina. Vlasnici koji podižu nasad u sklopu spomenutoga Operativnog programa mogu ostvariti investicijsku potporu od 40 do 50 % ukupne investicije, ovisno je li ona svrstana u jednostavnu ili složenu.
Zahtjev za isplatu poticaja podnosi se najkasnije šest mjeseci nakon sadnje, i to za razdoblje najviše tri roka sadnje unatrag. Zahtjev potpisuje i stručna osoba Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu nakon pregleda podignutog nasada. Uz državne poticaje, u većini slučajeva postoje i poticaji županija, gradova i općina na čijem prostoru se podižu nasadi.
Ipak, kesten se još uvijek najviše iskorištava skupljanjem u prirodnim šumama kestena. Međutim u svijetu, posebice u Italiji, Francuskoj i Kini napravljeno je puno na selekciji boljih sorti kestena. U tim se zemljama uzgaja u intenzivnim nasadima. U Kini se čak prakticira uzgoj kestena u gustom sklopu na patuljastim podlogama, što pridonosi bržem prispijevanju u rod. Kod nas bi razvoj kulture kestena trebao ići u dva smjera. Jedan u odabiru domaćih autohtonih sorti kestena te njihovim uvođenjem u intenzivne nasade, a drugi bi bio uvoz poznatih sorti kestena.
Od uvoznih sorti kestena preporučujemo uglavnom talijanske sorte Marrone fiorentino, Antrodoco, Triora, Caprese Michelangelo, Marrone di Marandi, Sangiorgio, Marval, Marsol i dr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFrancuske preporuke za suzbijanje plamenjače
Sljedeći članakNovi zakoni od 1. siječnja 2009.
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.