Prilikom osmišljavanja uređenja mediteranskog vrta svakako je prvo potrebno u obzir uzeti uvjete okoliša. Obilježja mediteranske klime su duga i topla ljeta s malo oborina te blage i vlažne zime. Osim temperatura zraka i količina oborina, na život biljaka utječe i njihova izloženost vjetru. Bura, koja puše s kopna prema moru zimi bude izuzetno hladna i taj hladan zrak itekako može oštetiti osjetljive biljne vrste porijeklom iz suptropskih ili nekih drugih toplijih područja. Također, vjetrovi koji pušu s mora donose na obalu vlažan i morskom solju bogat zrak (to može biti i bura na otocima) koji isto tako ne odgovara velikom broju biljnih vrsta.
Posljednjih godina sve se češće suočavamo i s nedovoljnom količinom vode za podmirenje svih ljudskih potreba, naročito u vrijeme špice turističke sezone pa je preporuka birati vrste koje će moći preživjeti sušna razdoblja bez natapanja tj. vrste tolerantne na sušu.
Veći vrtovi pružaju veću slobodu odabira vrsta
Ljepotu mediteranskog krajobraza čine bjelina kamena, plavetnilo mora i neba, upotpunjene zelenilom, vrlo često aromatičnim. Nema razloga da se u uređenje vrta ne unese djelić te ljepote. Odabir vrsta ovisi o veličini i namjeni samog prostora. Mali vrtni prostori objekata koji se koriste uglavnom ljeti moraju biti jednostavnije uređeni. Veći vrtovi pružaju više slobode u odabiru biljnih vrsta i njihovom razmještaju, pogotovo ako se mogu održavati tijekom cijele godine.
U malim vrtovima nema prostora za velika i razgranata stabla, barem ne njihov velik broj. Tradicionalne masline i smokve, kao i druge voćne vrste poput bajama, rogača, nara i agruma, dobro su došle u uređenju okućnice. Tu se lijepo uklapa i aromatični lovor svojim glatkim, sjajnim, zelenim listovima. Lovor je dvodomni grm ili stablo koje može doseći do 10 m visine. Listovi su lancetastog oblika, sjajni i aromatični.
Cvjetovi su bijelo žućkaste boje sakupljeni u pazušcima listova. Kora je glatka, u početku sive boje, kasnije potamni. Plod je tamnoplava boba veličine 10-15 mm, jajastog oblika. Posebno zanimljivo malo stablo ili grm je planika (Arbutus unedo) zbog istovremene cvatnje i plodonošenja. Planika najbolje uspijeva na silikatnim i dekarboniziranim tlima. Dobro podnosi sušu, iako velike suše mogu odgoditi cvatnju i smanjiti prinos plodova.
Treperavu, prozračnu sjenu dat će vrsta Albizzia julbrisin, a početkom ljeta će njezine kišobranaste krošnje biti pune nježno ružičastih cvjetova. Osim stabala, trajne drvenaste vrste poput grmova mogu se oblikovati kao lijepa zaštita od pogleda ili vjetra. Živice od pitospora, mirte, ružmarina, visokih i vitkih čempresa mogu vrlo lijepo uokviriti svaki vrt. Vrtove koji se nalaze uz obalu, najbolje je ograditi tamarisom, vrstom koja je otporna na posolicu.
Neprobojnu živicu može se formirati pomoću šmrike (Juniperus oxycedrus), niskog grma, igličastih listova i dekorativnih crvenih plodova promjera oko 1 cm koji se pojavljuju na biljci u jesen. Vrsta traži sunčano stanište i izvrsno podnosi sušne uvjete okoliša. Također, bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) zanimljiva je vrsta, visine do 60 cm, sitnih listova okićenih malim crvenim plodovima u jesen. Lijep je i grm tršlje (Pistacia lentiscus). Stanište tršlje su plitka, kamenita i suha tla. Odgovaraju joj osunčani položaji, ali dobro podnosi i zasjenu. Dobro podnosi i visoke temperature i sušu. Tršlja je grmolika, zimzelena biljna vrsta, visine 1-3 m.
Trajnice i polugrmovi koje nalazimo samonikle po kamenjaru lijepo će ispuniti slobodne prostore ispod stabala i između grmova, kao i škarpe izložene jakom suncu. Sadnja vrsta poput kadulje, smilja, buhača, lavande, primorskog vriska, brnistre, itekako je dobro došla. Naročito je to na nagnutim terenima jer su te vrste prilagođene sušnim uvjetima staništa. Vodu traže duboko u tlu i na taj način ga vežu te sprječavaju eroziju. Osim toga, vrlo su dekorativne. U svom tom mirisnom zelenilu, potrebno je i malo boje. Oleandri se nude u širokoj paleti boja, a mogu se oblikovati kao grm ili kao nisko stabalce. Osim ovih tradicionalnih oblika, danas na tržištu postoje i kultivari niskog rasta koji su pogodni za sadnju na gredice. Ružmarin poleglog tipa rasta izvrsno će pokriti golu površinu tla i tako spriječiti gubitak vode iz tla.
Za pokrivanje zidova i sjenica na raspolaganju je više drvenastih penjačica poput tradicionalne vinove loze, bugenvilije predivnih ljubičastih pricvjetnih listova, tekome žuto-narančastih, narančastih ili crvenkastih cvjetova, lozica i kristove krune.
Pojedine cvjetne vrste dobro će podnijeti vruća ljeta i jako sunce i obilno će cvasti, premda bi klasične cvjetne gredice bilo bolje izbjegavati zbog većih potreba za vodom. Kadifice i lantana u svojim sunčanim bojama danju, a noćurak noću, intenzivno će cvasti tijekom cijelog ljeta. Međutim bolje ih je saditi na malim površinama i u jerule.
Prostori uz mjesta za sjedenje ili uz ulaze najbolje je istaknuti lončanicama. Njihova primjena i potječe iz ljeti suhih i vrućih mediteranskih regija gdje je bilo lakše zaliti posudu s biljkom, nego cijelu gredicu žednog tla. U takvim ukrasnim posudama vrlo lijepo će izgledati pelargonije intenzivnih boja cvatova, vinke (Catharanthus roseus)koje dobro podnose osunčane položaje, zalijeva se kad se supstrat osuši, kao i tropske mandevile (Mandevilla Lindl.) penjačica, sjajnih zelenih listova i prekrasnih krupnih cvjetova bijele, ružičaste, crvene i žute boje.
Premda nisu dio autohtone vegetacije, a ni tradicionalne vrste, u suvremenom oblikovanju vrtova sve se češće koriste trave. Među njima ima vrlo elegantnih vrsta dobro prilagođenih manjoj količini oborina i visokim temperaturama. Stipa tenuissima (ili meksička perjanica, prodaje se i kao Nassella tenuissima) je kompaktna, zimzelena trava idealna za šljunčani vrt. Dobro se kombinira s trajnicama i drugim travama, te lijepo treperi na povjetarcu. Uz trave se mogu vrlo lijepo kombinirati i različite vrste žednjaka (Sedum). Žednjaci su sukulenti otporni na sušu koji cvatu krajem ljeta i početkom jeseni, okruglastim cvatovima zvjezdastih, ružičastih, rubin ili bijelih cvjetova.
Iako mediteranska klima, sa svojim vrućim i suhim ljetima izgleda negostoljubivo i neprikladno za uzgoj biljaka, postoji veliki broj biljnih vrsta izvrsno prilagođenih tom okolišu. Izuzetno je važna njihova ekološka uloga s obzirom da svojim korijenjem prodiru duboko u tlo u potrazi za vodom, čuvaju tlo od erozije. Velik broj tih vrsta je ljekovit i bogat aromatičnim spojevima intenzivnog mirisa. To ih čini pogodnima za primjenu u višeosjetilnim vrtovima. Ovdje su spomenute samo neke, ali naš mediteranski krš i makija skrivaju velik broj zanimljivih i korisnih vrsta. One mogu svoje mjesto pronaći i uređenju mediteranske okućnice.
Izvor: Gospodarski kalendar
