Pooštrenjem standarda vezanih uz zdravstvenu ispravnost namirnica Europska komisija kroz zajedničku poljoprivrednu politiku zbog zaštita zdravlja ljudi, dobrobiti životinja, očuvanja prirode i biološke raznolikosti te sprječavanja negativnog utjecaja poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene nastoji značajno ograničiti primjenu kemijskih sredstva za zaštitu bilja.

Početkom 2020. godine u našoj zemlji bilo je 174 sredstva za zaštitu bilja manje u odnosu na 2007., kad smo započeli prilagodbu hrvatskog zakonodavstva standardima zajednice.

            Bolje spriječiti nego liječiti

Stoga u nekim biljnim proizvodnjama valja umjesto kemijske zaštite prednost dati svim agrotehničkim, mehaničkim, fizikalnim i biološkim mjerama kontrole neželjenih organizama jer su dostupna (registrirana) sredstva za zaštitu bilja (insekticidi, herbicidi) vrlo ograničena ili nedostupna (npr. suzbijanje štetnih muha u lukovičastom povrću i kupusnjačama, suzbijanje dominantnih širokolisnih korova u peršinu i slično). Općenito je prihvaćeno mišljenje da u suvremenoj hortikulturnoj proizvodnji uzročnici bolesti uzrokuju nešto više od 50 % prosječnih godišnjih gubitaka očekivanog prinosa, unatoč svim provedenim mjerama zaštite. Prema podatcima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju protekle je 2019. godine cvijeće u našoj zemlji uzgajalo 289 proizvođača na površini 61,85 ha. Među cvjetnim vrstama koje uzgajamo za rez, zaprimamo i upite o različitim živim i neživim poremećajima u proizvodnji gladiola te mjerama kako spriječiti njihovu štetnost.

U Fitosanitarnom Informacijskom Sustavu pri Ministarstvu poljoprivrede (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) za primjenu u gladiolama u našoj je zemlji registriran samo jedan fungicid: Domark ME radi suzbijanja hrđe gladiola (Uromyces transversalis).

Prije izbora sredstva za zaštitu bilja proizvođači cvijeća i ukrasnog bilja moraju poznavati dominantne uzročnike bolesti i štetnike životinjskog podrijetla te prema zabilježenim vremenskim uvjetima naizmjenično koristiti pripravke koji su u našoj zemlji registrirani za primjenu u ukrasnom bilju i cvijeću.

Pri uzgoju gladiola u uvjetima kišovitog, toplog, sparnog ljeta (s učestalom jutarnjom rosom i maglom) svakako se može očekivati zaraza različitim uzročnicima bolesti: plijesni (Botrytis gladiolorum), ali također u našim uvjetima čestu pojavu hrđe gladiola (Uromyces transversalis) ili pjegavost lišća (Septoria gladioli). Na lukovicama gladiola se prenosi i gljivica Fusarium oxysporum f.s. gladioli koja može uzrokovati žućenje i propadanje mladih biljčica. Budući da je tijekom ljetnih mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz) zabilježeno oko 66 % više oborina od očekivanih vrijednosti, uz vrućinu, sve izraženiju sparinu (s mjesečnim prosjecima oko 80 %) i dugotrajnije zadržavanje vlage na biljkama od jutarnje rose, uvjeti za razvoj različitih uzročnika bolesti gladiola (npr. Botrytis, Uromyces, Septoria, Fusarium i dr.) u 2020. sezoni su bili vrlo povoljni.

Tablica 1. Neki važniji fungicidi dopušteni za suzbijanje biljnih bolesti ukrasnog bilja i/ili cvijeća u RH

Djelatne tvariPripravciPrimjena (%)Suzbijanje
Dopuštenje za ukrasno bilje (općenito):
azoksistrobinQuadris SC0,075-0,1 %hrđe i pepelnice
fenheksamidTeldor SC 5000,1-0,15 %siva plijesan
fludioksonil & ciprodinilSwitch WG0,08-0,1 %siva plijesan
propamokarbProplant SL0,16-0,24 %polijeganje, trulež korijena
M-metalaksil & mankozebRidomil Gold MZ Pepite0,25 %plamenjače
M-metalaksilFonganil Gold0,12-0,25 %polijeganje, trulež korijena
Al-fosetilAliette Flash WG0,3 %plamenjače
bakarNeoram WG0,25-0,35 %plamenjače, hrđe
sumporMicrothiol S. Disperss0,3 %pepelnice
penkonazolTopas 100 EC0,025 %pepelnice
miklobutanilFond 12 E0,04-0,08 %pepelnice, hrđe
trifloksistrobinZato 50 WG0,01 %pepelnice
metiramPolyram DF0,25 %hrđe, plamenjače
piraklostrobin & boskalidSignum DF0,1-0,15 %pepelnice, plijesan
Dopuštenje za cvijeće (općenito):
folpetFutura 50 WP0,2 %pjegavosti
kaptanCaptan WP 50, Kastor0,2-0,3 %pjegavosti
pirimetanilPyrus SC0,2 %siva plijesan
ciazofamidRanman Top SC0,05 %plamenjače
Dopuštenje za gladiole
tetrakonazolDomark ME0,25 %hrđa

Plijesan gladiola

Plijesan gladiola (Botrytis gladiolorum) kao i druge vrste plijesni u određenim uvjetima povećane vlažnosti zraka, nižih temperatura, manje osvijetljenosti, pretjerane gnojidbe dušikom i različitim oštećenjima biljaka može u relativno kratkom razdoblju pričiniti velike štete. Plijesan napada sve organe gladiola (lukovice, stabljiku, lišće i cvjetove), pri čemu se razvijaju nekroze sivo-smeđe boje (na lišću s rubnim crvenilom) ili vlažna trulež. Uz dugotrajno vlaženje biljaka (>15 sati) te optimalnim temperaturama (15°C) i sparini (>90 %), plijesan na zaraženim organima razvija “paučinastu sivu prevlaku” (obilje infektivnih spora gljive). Kad očekujemo više uzastopnih kišnih dana preporučuje se preventivno primijeniti specifične “botriticide”.

Hrđa gladiola

Hrđa gladiola (Uromyces transversalis) pri čestom vlaženju lišća u najmanjem trajanju 5-6 sati, uz optimalne temperature 15-18°C, razvija dobro vidljive “žućkasto-narančaste okruglaste ili izdužene pjege”. Uglavnom napada lišće gladiola koje se suši za jakih napada hrđom.

Pjegavost i palež lišća

Pjegavost i plaže lišća (Septoria, Stromatinia) uzrokuje oštećena pri optimalnim temperaturama 15-18°C, visokoj vlažnosti zraka i čestom ljetnom jutarnjom rosom. Mjere primjene fungicida pri suzbijanju hrđe istovremeno daju zaštitu od pjegavosti gladiola.

Suha trulež

Suha trulež  (Fusarium oxysporum f.s. gladioli) može uzrokovati najveće štete pri uzgoju gladiola na vlažnom i težem zemljištu. Za razliku od plijesni, uzročniku ove bolesti (Fusarium) pogoduju nešto veće optimalne temperature (26-30°C), a prenose se latentnim infekcijama lukovica gladiola (crveno-smeđe udubljene mrlje). Tada već nakon nicanja možemo primijetiti žućenje i sušenje prvih listova. Lukovice gladiola iz vlastite proizvodnje, pri čemu su matične biljke bila zaražene uzročnicima bolesti, sigurno mogu predstavljati značajan izvor zaraze u narednoj sezoni.

Vlažno, sparno i toplo razdoblje optimalno je razvoju nekoliko dominantnih gljivičnih bolesti lišća gladiola, pa u mjerama zaštite birati sredstva koja umanjuju zaraze uzročnicima plijesni (Botrytis – 1), hrđe (Uromyces – 2) i pjegavosti (Septoria – 3).

Pri sadnji zdravstveno neispravnih lukovica zaraženih uzročnikom suhe truleži naknadno propadaju mlade biljke gladiola (Fusarium – 4). Trips gladiole je dominantan mali kukac koji rado napada cvjetne pupove i uzrokuje promjene na laticama gladiola (Taeniothrips – 7)

Budući da se lukovicama prenosi više uzročnika bolesti (npr. Botrytis, Fusarium, Penicillium i dr.) preporučujemo ih potapati do 15 minuta u propisanoj otopini fungicida šireg spektra djelotvornosti, npr. u razvijenim zemljama stručne službe u tu svrhu preporučuju tiofanat-metil (u pripravku Topsin-M). Dobro je i mlade biljčice gladiola nakon nicanja zalijevati otopinom propamokarba (npr. Proplant SL) ili M-metalaksila (Fonganil Gold).

Mjere folijarne zaštite gladiola od uzročnika bolesti (hrđe, pjegavosti, plijesni) primjenom fungicida treba započeti preventivno, svakako prije vidljivih simptoma. Broj i razmake primjene fungicida u gladiolama primarno određuje količina i raspored oborina. Moguće je pritom naizmjenično primijeniti fungicide koji u našoj zemlji imaju dopuštenje za primjenu u ukrasnom bilju i cvijeću: npr. za suzbijanje hrđe i pjegavosti moguće je planirati primjenu fungicida: npr. Quadris, Fond 12 E, Topas 100 EC, Zato 50 WG, Signum DF i Neoram. Također, za suzbijanje plijesni na gladiolama moguće je primijeniti specifične “botriticide”: npr. Switch, Teldor i Pyrus SC .

Štetnici na gladiolama

Od neželjenih organizama životinjskog podrijetla moguća je u gladiolama pojava tripsa (Taeniothrips) i štetnih gusjenica (Ostrinia). Za razliku od obilja vlage (kiša, rosa, magla) koja je neophodna uzročnicima bolesti, do prekomjernog množenja štetnih organizama životinjskog podrijetla pri uzgoju gladiola dolazi u uvjetima iznadprosječno toplog, sunčanog i sparnog razdoblja.

Tablica 2. Neki važniji insekticidi i akaricidi dopušteni za suzbijanje štetnih kukaca i grinja pri uzgoju ukrasnog bilja

Djelatne tvariPripravciPrimjena (%)Suzbijanje
Dopuštenje za ukrasno bilje i cvijeće općenito:
pirimikarbPirimor WG 500,06 %lisne uši
alfa-cipermetrinDirekt SC0,012-0,018 %štitasti moljac, tripsi
cipermetrinCythrin Max0,01-0,02 %uši, gusjenice, štitasti moljci
deltametrinDecis, Scatto0,0125-0,025 %savijači, moljci, uši, tripsi
*tiametoksamActara 25 WG0,02 %lisne uši, štitasti moljci
**tiaklopridCalypso 480 SC0,02 %lisne uši
acetamipridMospilan SP i SG0,025 %štitasti moljci, uši, tripsi
spirotetramatMovento SC0,075 %uši, štitasti moljci
lufenuronMatch EC 0500,1 %tripsi
metoksifenzoidRunner SC0,04-0,05 %gusjenice sovice
abamektinVertimec, Kraft EC0,075-0,1 %tripsi, grinje, mineri
klofentezinApollo SC0,05 %crveni pauci
etoksazolZoom SC0,02-0,05 %koprivina grinja
B.t.k.Baturad WP0,1 %gusjenice
biljni piretrinAsset Five EC0,07-0,08 %lisne uši, tripsi
azadiraktinNeemAzal TS0,2-0,3 %uši, mineri, cikade, moljci

*od 1. siječnja 2019. zabranjena je primjena većine insekticida iz skupine neonikotinoida (imidakloprid, tiametoksam) na otvorenom u svim poljoprivrednim usjevima! Uporaba ovih pripravaka (Confidor SL, Boxer, Kohinor, Actara WG) je dozvoljena samo u zaštićenom prostoru koji je trajni staklenik, a tretirano bilje mora ostati u zaštićenom prostoru tijekom cijelog svojeg životnog vijeka! **registracija je vrijedila do 3.8. 2020., krajnji rok za prodaju zaliha bio je 3.11. 2020., a krajnji rok za primjenu zaliha je 3.2.2021.

Trips gladiole

Trips gladiole (Taeniothrips simplex) je karantenska vrsta koja se zaraženim lukovicama i rezanim cvijećem vrlo uspješno proširio i udomaćio na svim kontinentima gdje uzgajamo gladiole, ali i druge vrste cvijeća (npr. Iris, Narcissus, Fressia, Calla, Dianthus, Lillium i dr.). Premda ga ubrajamo među najveće “resičare” umjerene klime, odrasli tamno-smeđi oblici veličine su svega 1,1-1,7 mm. Ženke odlažu bubrežaste jaja, bijele boje, veličine svega 0,3 x 0,11-0,13 mm. Novorođene ličinke su bijele boje, a kad se počnu hraniti boja se mijenja u svjetlo-žutu. Neposredno nakon izlaska iz kukuljice odrasli “resičari” imaju za vrijeme mirovanja dva para jednostavnih krila s resama složena uz tijelo. Ova vrsta obično ne prezimljuje u slobodnoj prirodi, jer ne može izdržati hladnije od -3°C. U blagoj zimi prezimi u kompostu od gladiola, a najčešće se održava na uskladištenim lukovicama. Optimalna temperatura za njegov razvoj su vrijednosti između 10° i 32,2°C (razmnožava se iznad 15,5°C). Ženke su obično četiri puta brojnije od mužjaka, a pomoću leglice odlažu 50-200 jaja uvijek u biljno tkivo, pod vanjski sloj stanica. Stadij jaja traje prosječno 5 dana, stadij ličinke 3-15 dana, a kukuljice 3-5 dana. Pri optimalnoj vrijednosti 26,6°C razvoj jedne generacije traje 2 tjedna, odnosno pri temperaturi 15,5°C mjesec dana ili dulje (od lipnja do rujna štetnik na otvorenom razvija 6 generacija).

Štete od tripsa gladiole se očituju na različite načine: napadnuto lišće izgleda kao sprženo od temperatura sa srebrnastim, kasnije žuto-smeđim pjegama (“prugasti mozaik”), cvjetni pupovi se ne otvaraju ili stabljike uopće ne procvjetaju. Na cvjetovima s bijelim laticama gladiola vidljive su srebrnaste ili bijele pruge. Uskladištene lukovice su ljepljive, tamnije, s  hrapavom površinom. Gubitci kod uzgoja gladiola od ovog štetnika mogu iznositi 95 % (može izostati nicanje, nema cvatnje).

Suzbijanje tijekom vegetacije je teško, jer tripsi brzo razviju rezistentnost (otpornost) na prečesto korištene insekticide (https://rezistentnost-szb.hr). Mijenjati pripravke različita mehanizma djelovanja, uz skraćene razmake aplikacije i dodavanje sredstva za prianjanje. Od štetnih gusjenica tijekom toplih i sparnih ljeta (kraj srpnja, kolovoz) moguća je štetnost od kukuruznog moljca (Ostrinia nublalis).

Prethodni članakKako do vlastitog plastenika?
Sljedeći članakZa prinose bolje hrvatsko gnojivo na Vaše polje
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.