Orhideje – omiljene tropske ljepotice

Orhideje (Orchidaceae) su porodica koja obuhvaća oko 750 rodova i oko 25 000 vrsta što predstavlja 8 do 10 % svih biljnih vrsta na Zemlji. Prilagodile su se svim klimatskim uvjetima osim krajnjih polarnih i pustinjskih. Vrste koje se koriste kao sobne lončanice potječu iz tropskih prašuma jugoistočne Azije gdje uglavnom rastu kao litofiti ili epifiti u krošnjama stabala. Na svjetskom tržištu kao sobna lončanica najprodavanija orhideja je vrsta roda Phalaenopsis koje je na najvećim europskim burzama cvijeća u 2020.g. prodano 117 milijuna komada u vrijednosti od 422 milijuna eura.

Orhideje su oduvijek ljudima posebno zanimljive. Divili su im se u drevnom Japanu, a u Indiji su se njima smjeli baviti samo pripadnici viših kasti. To nije neobično kad se uzme u obzir ljepota cvjetova, ali i relativno skromne mogućnosti vegetativnog razmnožavanja. Što se tiče generativnog razmnožavanja, sjeme orhideja je izuzetno sitno, i ranije nije bilo moguće jednostavno provoditi razmnožavanje sjemenom, no razvojem znanosti i tehnologije, stvorene su mogućnosti razmnožavanja sjemenom što je dalo ,,vjetar u leđaʺ oplemenjivanju, ali i masovnom uzgoju orhideja kao sobnih lončanica.

Orhideje roda Phalaenopsis

Rod Phalaenopsis obuhvaća oko 70 vrsta porijeklom iz područja između Indije i sjeverne Australije. Najveći broj vrsta ovog roda nalazi se na širem području Filipinskog otočja. Velikocvjetni križanci koji su u ponudi na tržištu kao cvjetne vrste za rez ili kao sobne ločanice nastali su križanjem 7 vrsta unutar roda. Tako su nastali brojni hibridni kultivari različitih oblika i boja cvjetova, kao i oni šarenih cvjetova.

Vrste roda Phalaenopsis rastu u prirodi kao epifiti ili litofiti, najčešće na mjestima gdje nema izravnog sunca. To upućuje na izbor položaja za orhideje roda Phalaenopsis u interijerima. Pogodna su im mjesta koja nisu izložena izravnoj sunčevoj svjetlosti. Najpovoljniji je smještaj na istočnom prozoru, a mogu se držati i na zasjenjenom južnom ili zapadnom prozoru.

Temperature za uzgoj kreću se od 16 do 35 °C, ali se mijenjaju tijekom godine. Također, potrebna im je visoka vlaga zraka 50-90 %. Usprkos tome što traže visoku relativnu vlagu zraka, potrebno im je osigurati i dobro strujanje zraka. Tijekom intenzivnijeg vegetativnog rasta u proljeće, orhideje roda Phalaenopsis zahtijevaju temperature od 24 do 30 °C koje će biti povoljne za rast novih listova. Ako biljka cvate u to vrijeme, potrebno ju je manje zalijevati i prihranjivati te dopustiti isušivanje supstrata između dva zalijevanja.

Tijekom ljeta važno je da je biljka zaštićena od jakog ljetnog sunca koje u vrlo kratkom roku može uzrokovati oštećenja listova. Mladi listovi koji su se počeli razvijati u proljeće nastavljaju s rastom, a stari žute i otpadaju. Potrebno je redovito navodnjavanje. S dolaskom jeseni, kraćeg dana i snižavanjem temperature noću usporava se rast. Potrebno je umjereno navodnjavanje i prihrana u omjeru N : P : K – 1 : 2 : 1. Tijekom zime temperatura ne bi smjela pasti ispod 13 °C. Dnevni ritam temperatura povoljno utječe na poticanje cvatnje. Niže temperature i premještanje biljaka mogu uzrokovati opadanje cvjetova i cvjetnih pupova. Zalijevaju se umjereno, a prihraniti je najbolje kad se opazi početak rasta novih listova.

Najbolje ih je zalijevati ujutro

Vrste roda Phalaenopsis nemaju nikakve prilagodbe za skladištenje većih količina vode pa je neophodno redovito navodnjavanje. Tijekom vegetacije biljke treba zalijevati svaki drugi do treći dan ili kad god izloženo korijenje postane srebrno bijelo. Orhideje je najbolje zaliti ujutro tako da se supstrat u kojem rastu održi malo vlažnim; tijekom sezone cvatnje potrebno je smanjiti učestalost navodnjavanja. Voda se nikada ne smije zadržavati oko stabljike biljke. To će uzrokovati truljenje novih listova, a biljka će uvenuti.

S obzirom da je korijenje na prirodnom staništu izloženo svjetlu i zraku, važan je odabir supstrata i način navodnjavanja biljaka. Umjesto običnog supstrata za lončanice, potreban im je materijal koji oponaša stablo domaćina ili dolazi sa stabla, kao što su kora jele, čips od kore sekvoje ili čips od kore bora. Također, u supstratu treba biti udio perlita, mahovine sfagnuma, ugljena ili kokosove ljuske kako bi doprinio zadržavanju vode. Na tržištu postoje gotove mješavine supstrata pripravljene posebno za orhideje.

Važno je omogućiti cirkulaciju zraka za korijenov sustav. Osim supstrata za orhideje, postoje i specijalizirana gnojiva za orhideje u tekućem obliku ili u obliku štapića koji se utaknu u supstrat. Tijekom zime i sezone cvatnje dovoljno je prihranjivati jednom mjesečno, a uobičajena je praksa prihraniti biljke u listopadu kako bi se potaknula cvatnja tijekom zime. Kod primjene bilo kakvog gnojiva, potrebno je držati se uputa proizvođača.

Presađivati je dovoljno svake dvije godine kad biljka preraste posudu u kojoj se nalazi. Najbolje vrijeme za presađivanje je u proljeće u supstrat za orhideje u prozirne uzgojne posude koje će osigurati dostupnost svjetla korijenu. Presađivati se smije nakon što biljka ocvate.

Osim redovitog navodnjavanja i prihranjivanja, od mjera njege potrebno je redovito uklanjanje žutih i suhih listova te cvjetova, a jednom godišnje odrežu se i suhe cvjetne grane. Iako mnogi ljubitelji sobno bilja iznašaju biljke iz interijera tijekom ljeta na otvoreno, orhideje je ipak najbolje ostaviti na njihovom stalnom mjestu zaštićene od izravne sunčeve svjetlosti i preniskih temperatura.