Rezidba ukrasnih grmova ovisi o vrsti, starosti i načinu primjene. Stoga nećemo na isti način pristupiti rezidbi jorgovana, čempresa i hortenzija. Isto tako nećemo na isti način rezati forziciju kad je uzgajamo za živicu ili kad je uzgajamo kao samostalan grm. Iako profesionalci svakom grmu pristupaju individualno, postoje opća pravila za pojedine skupine grmova. Njih je lako zapamtiti i pomoću kojih ćete godinama imati skladne, lijepe i zdrave ukrasne grmove.

Ovdje ćemo u nekoliko jednostavnih koraka prikazati rezidbu 4 najčešće skupine ukrasnih grmova. To su rano proljetni (zimski), kasno proljetni, ljetno cvatući i zimzeleni grmovi.

Cvatući grmovi

Rezidbu je nužno provoditi kako bi grmovi bili zdravi, skladno se razvijali i naravno obilno cvali. Pregusti, zapušteni grmovi skloni su napadu gljivičnih bolesti zbog zadržavanja visoke vlage. To se jednostavno izbjegava prorjeđivanjem grmova svake ili svake druge godine. Uklanjanjem starih, bolesnih, nepravilnih i grana koje se razvijaju daleko od baze grma postići ćemo skladan, a s time i lijep izgled grma tijekom cijele godine.

Najvažnije je zapamtiti da rezidbu cvatućih grmova moramo provoditi ovisno o skupini koja se određuje prema vremenu cvatnje, odnosno prema tome cvate li grm na mladim ili starim granama.

Grmovi rane proljetne cvatnje

Japanska dunja orezuje se nakon cvatnje

Grmovi rane proljetne cvatnje

Ovo je skupina grmova koji ponekad cvatu već od veljače pa sve do travnja ovisno o klimatskim prilikama. Stoga ih se često smatra i zimsko cvatućima. To su vrste poput forzicije (Forsythia sp.), japanske dunje (Chaenomeles sp.) i zimske kozokrvine (Lonicera x purpussii).

Njih orezujemo odmah nakon cvatnje, u travnju, prateći tri osnovna koraka:

1. Skroz do razine tla odrežemo stare, bolesne i grane koje rastu daleko od baze grma,

2. Tanke i slabe grane iz unutrašnjosti grma odrežemo skroz do jačih grana iz kojih rastu.

3. Mlade i zdrave grane samo prikratimo za otprilike polovicu duljine kako bismo zadržali kompaktnost grma i potakli bočno grananje.

Ljetna suručica orezuje se u proljeće prije listanja

Jakim orezivanjem svibova dobiju se intenzivno obojeni izboji

Grmovi kasne proljetne cvatnje

Grmovi kasne proljetne cvatnje

Kao i kod prethodne skupine, ovi grmovi cvatu na starim (prošlogodišnjim) granama. Stoga se orezuju tek nakon cvatnje, što je obično u lipnju, nikako početkom proljeća. Primjer grmova iz ove skupine su pajasmin (Phyladelphus sp.), dojcija (Deutzia sp.), suručica (Spiraea x arguta/vanhouttei) , kerija (Kerria japonica), snježna gruda (Viburnum ‘Roseum’), kalifornijski jorgovan (Ceanothus sp.) i vajgela (Weigela sp.).

Postupak orezivanja sličan je prethodnoj skupini osim što se provodi nakon cvatnje u lipnju:

1. Skroz do razine tla odrežemo grane koje rastu daleko od baze grma.

2. Mlade, ovogodišnje grane koje nisu cvjetale skratimo za polovicu. Sve kako bi im potakli grananje (jer će one sljedećeg proljeća nositi cvjetove).

3. Grane koje su obilno cvale ovog proljeća režemo skroz do novih izboja ili do razine tla ako su starije od 3 godine.

Rezidba ljetno cvatućih grma

Izvor -httpswww.gardenista.comp

Grmovi ljetne cvatnje

Za razliku od prethodne dvije skupine ovi grmovi cvatu na ovogodišnjim, mladim izbojima, stoga je njihova rezidba najjednostavnija te se obavlja u rano proljeće prije novog rasta. Poznati grmovi koji pripadaju ovoj skupini su ruže (Rosa sp.), ljetna ili japanska suručica (Spiraea japonica), pljuskavica (Hypericum calycinum), biserak (Symphorycarpos sp.) , ljetni jorgovan (Buddleja sp.), perovskija (Perovskia atriplicifolia), kariopteris (Caryopteris sp.) i gaura (Gaura sp.).

Postupak orezivanja možemo podijeliti na samo dva osnovna koraka:

1. Skroz do razine tla ili do zdravog drveta odrežemo bolesne, nepravilne i ukrštene grane,

2. Ostale grane skratimo na svega 15 – 30 cm od razine tla kako bi potakli razvoj jakih mladih grana koje nose najveće cvjetove ili cvatove.

Oblik orezivanja živice

Zimzeleni grmovi

Rezidba zimzelenih grmova ovisi najviše o načinu primjene:

1. Samostalne grmove (npr. rodovi: Aucuba, Ilex, Mahonia, Nandina, Euonymus) orezujemo tako da samo uklonimo suhe i bolesne grane. Prorijedimo unutrašnjost grma, po potrebi skratimo vrhove kako bismo ujednačili ili zgusnuli grm.

2. Živice od zimzelenih vrsta (ali i one od listopadnih) orezujemo najbolje krajem ljeta. Poneke brzorastuće poput lovorvišnje (Prunus laurocerasus), dafine (Elaeagnus sp.) i kaline (Ligustrum sp.) režemo dvaput godišnje – u svibnju i rujnu. Poželjno je orezivati živicu tako da je pri vrhu nešto uža nego pri dnu. Sve kako bi svi dijelovi dobili dovoljno svjetla.

Iznimke od rezidbe

Pojedine vrste grmova ne uklapaju se niti u jednu navedenu skupinu. Tako na primjer kod vrsta poput jorgovana (Syringa sp.) i cvjetnog ribiza (Ribes sanguineum) svake godine orežemo samo ocvale cvatove i slabe (tanke) izboje. Svakih 5-7 godina stare grane odrežemo sve do tla kako bi se grm pomladio.

Kod spororastućih vrsta poput drvenastog božura (Paeonia suffruticosa), rododendrona i azaleje (Rhododendron sp.) te kamelije (Camellia sp.), nema potrebe za rezidbom već samo uklanjamo ocvale cvjetove. Po potrebi prikratimo vrhove kako bismo potakli bolje grananje.

Vrstama koje su zanimljive zbog ukrasne kore, poput žutih, narančastih ili crvenih svibova (Cornus sp.), dobro je svake 2-3 godine početkom proljeća porezati sve grane do razine tla. Sve kako bi se razvilo što više mladih izboja čija je kora intenzivnije boje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje