Teško je u proljeće gledati bilo koji grm u vlastitom vrtu koji nije prolistao, a prvo što može pasti na pamet jest da se grm smrznuo tijekom zime. No, ukoliko se posadi vrtni hibiskus, to neće biti slučaj jer kasnije lista, te ima i mnogo dulju cvatnju.

Vrtni hibiskus (Hibiscus syriacus) je listopadna biljka koja raste kao grm ili malo drvo koje naraste oko 2-3 m visoko i oko 2 m u širinu. Vrlo je popularni grm jer je otporan na hladnoću, a i zato što cvate do kraja ljeta, a ukoliko su vremenski uvjeti povoljni čak i dulje, sve dok ne zahladi. Početak cvatnje je u srpnju, a kraj krajem kolovoza, katkad i krajem rujna.

Porijeklom je iz istočne Azije, u prostoru od Indije do Kine, a u Europi je prisutan od 16. stoljeća. Danas se uzgaja diljem svijeta i još uvijek se stvaraju mnogi novi hibridi sve atraktivnijih kombinacija boja i formi cvjetova.

Cvjeta samo jedan dan

Vrtni hibiskus ima sjajne tamnozelene nazubljene listove koji su naizmjence raspoređeni po grančicama, narastu do 10 cm u duljinu, a javljaju se tek krajem svibnja. Cvatnja počinje u lipnju, i cvjetovi mogu biti s jednim (jednostruki) ili dva (dvostruki) reda latica, u raznim bojama i to bijeloj, plavoj, ljubičastoj, ružičastoj, a neki su i tamno grimizni ili purpurni. Cvjetovi su pojedinačni i cvatu samo jedan dan, no biljka producira velik broj cvjetnih pupova tako da svako sljedeće jutro brojni novi cvjetovi krase vrt.

Grane su uspravne, otvaraju se do sredine prema vanjskom dijelu krošnje, pa grm poprima osebujan vazast oblik. Ukoliko se grm ne orezuje, s godinama grane otežaju pa se izvijaju prema tlu.

Vrtni hibiskus je otporan na niske temperature pa nema bojazni da će smrznuti u našim krajevima. Izdržljiva je biljka, pa joj nije problem rasti na raznim tipovima tla, iako najbolje uspjeva na plodnim i dreniranim tlima. Otporna je i na gradske uvjete onečišćenja, a voli potpuno osunčana mjesta. Preferira da joj je korijen u sjeni, a obzirom da je krošnja vazastog oblika, poželjno je ispod nje saditi drugo bilje (pokrivače tla, trajnice ili ljetnice).

Jednostavno razmnožavanje

Može se saditi kao soliterna biljka, a obzirom da dobro podnosi rez, može formirati i živicu, a lako se razmnožava reznicama u rano ljeto.

Obzirom na otpornost, vrtni hibiskus je vrlo zanimljiv oplemenjivačima. Kultivar „Aphrodite“ ima jednostruke roze cvjetove s tamno purpurnocrvenim središtem, „Ardens“ ima svjetlo ljubičaste dvostruke cvjetove, „Blue bird“ ima jednostruke cvjetove boje lavande s tamno purpurnocrvenim središtem. Kultivar „Diana“ je triploid čiji bijeli cvjetovi ostaju otvoreni i tijekom noći. „Minerva“ je također triploid koji ima cvjetove boje lavande s crvenim središtem, dok kultivar „Red heart“ ima bijele cvjetove s crvenim središtem. Vrtni hibiskus ne smije se zamijeniti s vrlo sličnim, ali tropskim hibiskusom (Hibiscus rosa sinensis) koji nije otporan na niske temperature i uglavnom se uzgaja kao lončanica koju se preko ljeta iznosi van.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakSvestrana žutika
Sljedeći članakPrirodni antibiotici
dr. sc. Marko Petek
Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine i doktorirao 2009. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Suradnik je na projektu 'Optimalna gnojidba za povrće visoke nutritivne kvalitete' u sklopu kojega je obranio svoj doktorski rad 'Mineralni sastav cikle (Beta vulgaris var. conditiva Alef.) pri organskoj i mineralnoj gnojidbi' 2009. godine. Također, suradnik je na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 'Smjernice za kontroliranu ishranu vinove loze i proizvodnju vina', te VIP projektima Ministarstva poljoprivrede 'Ishrana vinove loze - preduvjet kvalitete grožđa i vina’ i 'Kontrolirana ishrana vinove loze, vinogradarski položaj i kvaliteta vina’. Sudjelovao je u pripremi i izvođnju nastave na dodiplomskom, preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju na 6 modula. Dobitnik je nekoliko CEEPUS i ERASMUS stipendija u skopu kojih je boravio u Makedoniji, Švedskoj, Poljskoj, Grčkoj i Litvi. Također, dobitnik je stipendije Hrvatske zaklade za znanost 2013. godine u trajanju od 6 mjeseci u Perthu (Australija) za projekt 'Mehanizmi remobilizacije cinka iz vegetativnih tkiva u zrno koristeći mapirajuće populacije di-haploidnog ječma'. Objavio je 36 znanstvenih radova, te veći broj sažetaka, sudjelovao je na 10 nacionalnih i 10 međunarodnih skupova. Član je Hrvatskog tloznanstvenog društva, International Society for Horticulture Science (ISHS) i International Society of Trace Element Biogeochemistry (ISTEB).