Plastenici i staklenici su iznimno korisni vrtni elementi jer biljkama pružaju povoljne uzgojne uvjete: više topline i vlage, štite ih od hladnoće, oborina i vjetra, a nama omogućuju lakšu kontrolu bolesti i štetočina. Tako u njima možemo uspješno uzgajati raznovrsne biljke koje je teško uzgajati na otvorenome, a nekim vrstama dosta produžiti sezonu uzgoja. Određene osjetljivije vrste u njima mogu i prezimjeti. Plastenici, a osobito staklenici nisu baš jeftina investicija. Povoljnija inačica je staklenik ili plastenik od starih prozora. Tako ćemo, umjesto da stvaramo otpad, načiniti koristan objekt.

Ovisno o materijalu s kojim raspolažemo, možemo načiniti posve malena klijališta od jednog ili nekoliko prozora, ali i veće objekte. Kako prozorski okviri mogu biti različitih dimenzija, nećemo moći dati točne mjere i precizne upute, ali ćemo navesti glavne smjernice koje bi trebale pomoći u planiranju. Objekt ćemo najlakše načiniti ako su nam prozorski okviri istih dimenzija. S različitim dimenzijama trebat ćemo pažljivo mjeriti i kombinirati.

Klijališta od starih prozora (Foto: Shutterstock)

Ako imamo samo nekoliko prozora, jednostavno možemo načiniti malo klijalište u obliku tunela. Okvire možemo položiti i vodoravno, blago zakošeno na okvir od drveta ili cigle.

Za gradnju staklenika ili plastenika najbolje je odabrati osunčano mjesto. Ako je teren zakošen najprije ga moramo izravnati. Trebamo izbjegavati blizinu drveća jer može stvarati sjenu, a postoji i opasnost od pada grana. Možda nam je prilika napraviti plastenik ili staklenik uz kuću ili neki drugi objekt, pa ćemo trebati manje materijala.

Prije početka radova trebamo načiniti skicu objekta. Ona će se temeljiti na odabranome mjestu, našim željama i potrebama te količini materijala. Dobro izmjerimo prozorska krila jer će o njima ovisiti dimenzije objekta. Objekt ne treba biti previsok jer će sva toplina otići u najviši dio objekta, ali je važno da se u njemu možemo nesmetano kretati. Na koje ćemo razmake postavljati vodoravne i okomite letve (nosače) također će ovisiti o dimenzijama prozorskih okvira.

Trebamo voditi računa da osiguramo provjetravanje jer nakon zalijevanja nastaje velika količina vlage. U proljeće, a osobito ljeti temperature začas premaše 40oC. Ulaz bi trebao biti širok otprilike 50 do 65 centimetara, a osim njega korisno je imati barem jedan prozor koji se može otvarati. U tu svrhu možemo upotrijebiti vrata i prozore sa štokovima.

Zbog oborina je važno da krov bude pod nagibom; nikako ne smije biti ravan. Ako su prozorski okviri masivni i teški za krov je sigurnije upotrijebiti foliju za plastenike ili polikarbonatne ploče.

Pripremni radovi

Prozori. Ako nemamo svoje stare prozore, možda nam ih netko može ustupiti; mi ćemo tako dobiti građevni materijal, a ta druga osoba neće trebati zbrinjavati otpad. Jednako će nam dobro poslužiti i drveni i PVC prozori. Uglavnom koristimo prozorska krila, bez štokova. Prozor sa štokom možemo ostaviti u onome dijelu gdje želimo imati prozor koji će se otvarati radi provjetravanja. Isto tako veliki prozor ili staklena vrata mogu nam poslužiti kao ulazna vrata u staklenik.

U slučaju da imamo samo prozorske okvire bez stakla, možemo načiniti plastenik. Okvire ćemo učvrstiti na konstrukciju, a gotovi objekt prekriti folijom za plastenike. Ako imamo premalo prozorskih okvira ili stakla, možemo ih nadomjestiti PVC folijom za plastenike ili prozirnim pločama.

I prozorska krila različitih dimenzija možemo dobro uklopiti u objekt. Krov ne mora biti klasičnoga oblika, već zakošen na jednu stranu i pokriven folijom za plastenike  (Foto: Shutterstock)

Ostali materijal. Za glavnu konstrukciju obično koristimo drvene grede. Za ostatak konstrukcije trebamo letve na koje ćemo učvrstiti okvire prozora. Navedene elemente uglavnom ćemo učvršćivati vijcima, čavlima i metalnim kutnicima.

Priprema. Nakon skice i nabave materijala, važno je da sve precizno izmjerimo kako bismo uspješno postavili prozorske okvire. Sve drvene dijelove trebamo temeljito prebrusiti i premazati zaštitnim premazima jer će biti jako izloženi suncu, oborinama i vlazi. I za PVC stolariju postoje specijalni premazi, pa i njih možemo zaštititi.

Izvedba

Najprije postavljamo glavne okomite grede, potom grede ili letve za krovište te na kraju vodoravne letve na koje ćemo učvršćivati prozorske okvire. Grede postavljamo u tlo ili ih učvršćujemo na primjerice betonsku površinu ili pak betoniramo temelj. Ako grede stavljamo u tlo moramo ih zaštititi zaštitnim premazom, pa ih potom zabetoniramo. Za postavljanje grede na betonsku podlogu, trebat ćemo nosače ili potpornike.

Pri radu trebamo pripaziti da sve bude pod pravim kutom. Kada je sve gotovo, preostali prostor između prozorskih okvira trebamo zabrtviti: veće otvore zatvorimo letvicama, a preostale „pukotine“ zapunimo pur pjenom ili silikonom opornim na vanjske uvijete.

Dodatne napomene

Ovisno o dimenzijama, prostor uređujemo prema svojim potrebama. Možemo ga iskoristiti vodoravno i okomito. Dakle osim na tlu, biljke možemo uzgajati na policama i u visećim posudama. Pri planiranju moramo voditi računa da se u prostoru možemo bez problema kretati i raditi. Čak i manji objekt širine 2 m i dužine 4 metra nudi dovoljno prostora. Na sredini načinimo stazu od 60 cm. Tako nam s obje strane ostaje po 70 cm površine na kojoj ćemo imati gredice ili uzgojne stolove. Često objekt trebamo i zasjenjivati zbog prejakoga sunca koje osim što jako zagrijava objekt, biljke se pretjerano isušuju, a jake sunčeve zrake i visoke temperature ih mogu oštetiti. U tu svrhu najbolja je specijalna tkanina za zasjenjivanje koju najčešće stavljamo s vanjske strane objekta. Tako djelomično štiti i od tuče.

Naslovna foto: Shutterstock

Prethodni članakPrepoznajte simptome i spasite povrće od neugodnih gljivičnih bolesti
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje