Hranidba psa prilično se promijenila domestifikacijom i suživotom s čovjekom. Uz ljude su psi na neki način postali svejedi jer ponegdje još i danas čiste otpatke sa stolova, kolače i čokolade koji nisu hrana za pse.  K tome su se morali privići i na hranu mliječnog porijekla, začinjenu i konzerviranu. Neku tako prerađenu hranu mogu nesmetano jesti dok je češće štetna za njihovo zdravlje.  

 Raznovrsna hrana i za pse

Psi su mesojedi, a za život im je potrebna hrana koja se sastoji od bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Izvor bjelančevina za psa koji je po prirodi mesojed  u prvom redu je meso, a potrebe za njima mogu se namiriti i iz jaja, mlijeka i najmanje iz nekih biljaka. Pod mesom se podrazumijeva mišićje, ali i iznutrice poput pluća, jetra slezene, bubrega i ostalih unutarnjih dijelova koje životinje u divljini jedu sirove pa na taj način unose i vitamine i minerale. Jedino kosti nisu izvor bjelančevina nego samo minerala.

Što se tiče hrane biljnog podrijetla, psima pri sastavljanju obroka dajemo žgance, tjesteninu, rižu, zobene pahuljice, ječmenu kašu, a u manjim količinama i obareni kruh. Od povrća se koristi mrkva, blitva, špinat i slično. Povrće koje nadima poput graha, graška, kupusa i kelja nije dobro za pse.

Dijetalna vlakna koja su sastavljena od celuloze i za psa su neprobavljiva trebaju u hrani biti zastupljena do 5 % jer su balast i doprinose volumenu i učestalosti stolice.

 Masti su također sastavni dio obroka pasa. One su dobro probavljive i mogu činiti do 20 % obroka, što ovisi o starosti i aktivnosti psa. Masti dolaze iz masnog tkiva i iznutrica te dijelom iz mesa. Ulja su isto izvor energije i biljnog su porijekla.

hranidba psa
Prehrana pasa treba biti raznovrsna i uravnotežena

Konzervirana hrana za pse

 Kako pripremiti hranu?

Pripremi hrane treba posvetiti posebnu pozornost. Treba voditi računa o higijeni i o tome da se termičkom obradom gubi dio hranjiva i vitamina, a određeni dio minerala otapa se u vodi u kojoj kuhamo. Za pse bi bila najkvalitetnija sirova hrana, ali ona u sebi nosi opasnost od parazita i patogenih mikroorganizama. Zbog toga termička obrada, najčešće kuhanje, donosi više sigurnosti od smanjenja kvalitete hrane.

  Potrebe pasa za određenom količinom i kvalitetom hrane mijenjaju se tijekom cijelog života. Količine ovise o veličini pasmine, starosti, uvjetima okoline, tjelesnoj aktivnosti ili reproduktivnom razdoblju. Često zaboravljamo da životinje tijekom jeseni i zime trebaju više i energijom bogate hrane u odnosu na ostali dio godine. To je zbog nasljedne pripreme za oskudno razdoblje i zbog povećane potrošnje za zagrijavanje tijela. Iste potrebe osjećaju i psi koji žive u grijanim stanovima pa o tome treba voditi računa da se ne udebljaju.

hranidba psa
Psi imaju potrebu za vitaminima, ali u manjoj mjeri jedu voće i povrće

Oprezno s kostima u hranidbi pasa

Kostima nije mjesto u obroku psa, naročito onima koje prilikom lomljenja pucaju u obliku šiljaka kao cjevaste kosti peradi ili rebra. Ostale se mogu davati štencima dok ne odrastu i završe razvoj što je u dobi 9 do 12 mjeseci. Danas se psi uglavnom hrane gotovom, industrijski pripremljenom hranom. Ona je uravnotežena što se tiče hranjivih tvari. Mora biti što kvalitetnija (nerijetko znači i skuplja), prilagođena određenoj dobi, pasmini i fiziološkom stanju psa. Tako postoji hrana za štenad, mlađe ili starije pse, radne ili mirnije, rekonvalescente, skotne ili u laktaciji i mnoge druge kategorije o kojima se treba savjetovati prilikom kupnje hrane. Može biti suha ili vlažna u konzervama, foliji ili umjetnim ovicima. Ovaj oblik uvjetuje i potrebnu količinu vode.

hranidba psa
Industrijski pripremljena hrana treba biti što kvalitetnija, što nerijetko znači i skuplja

Bilo bi dobro osigurati jedan kuhani mesni obrok tjedno uz dodatak žitarica i sirovog povrća. Okvirni omjer bi bio do 80 % energetske hrane (masti, ulja do 20 % ostalo žitarice) i 20 % bjelančevinske hrane (kvalitetnije meso i dio iznutrica). Ovi omjeri su promjenjivi i treba ih individualno prilagoditi svakom psu. To možemo jednostavno odrediti vaganjem u određenom razdoblju, praćenjem ponašanja, kvaliteti dlake i apetitu uz uvjet da je pas zdrav. O tome vodimo evidenciju i dođemo do najboljeg omjera.

Kontroliranjem količine pojedene hrane izbjeći ćemo premalu ili preveliku težinu. Ovdje usklađujemo kvalitetu i energetsku vrijednost hrane s potrebama psa.

Bilo kakva promjena u ritmu ili kvaliteti i vrsti hrane treba biti postupna kroz tjedan dana da se organizam i crijevna mikroflora mogu prilagoditi.

 Hranu treba davati određenim ritmom. To znači da se daje u isto vrijeme, na istom mjestu i iz iste posude. Odraslim životinjama se daje 1 do 2 puta dnevno, a mlađima dok ne odrastu češće. Ako je obrok dvokratan onda je manji dio ujutro, a veći navečer. Probava traje 16 do 18 sati i tek nakon toga će psi osjetiti glad. Hrana bilo kuhana ili kupljena ne smije stajati cijeli dan u posudi i biti stalno dostupna. Također međuobroci u vidu raznih poslastica za pse čine zbrku u probavi hrane, ponašanju psa, a kod kućnih ljubimaca stalno trčkaranje i traženje nečega dodatnog.

 Voda za piće mora biti stalno dostupna u čistim posudama kakve moraju biti i one za hranu.

hrana za pse
Slatkiši i kolači nisu namirnica prikladna za prehranu pasa

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje