Vinogradi Vivodine na Plešivici izgubili su znatan dio prihoda zbog izostanka brojnih manifestacija koje dovode goste u vinarije.

Hladna fronta u travnju ove godine pokosila je nasade vinograda u Vivodini, koji su na 750 metara nadmorske visine na Plešivici. Tako je za 70 posto smanjila urod tamošnjih ranih sorata, bilo portugizca ili chardonnaya te za 50 posto frankovke i graševine, kaže nam Elvis Šostar. Elvis je jedan od većih tamošnjih vinograda i vinara koji ima vinski podrum kapaciteta od čak 100.000 litara. To znači da može primiti tri berbe s četiri ha vinograda i 22.0000 trsova.

Naime, riječ je o poznatom vinogradarskom kraju kod Ozlja u Karlovačkoj županiji. Tamo je nekada Badel imao tankove za milijune litara vina. No, vremena velikih vinarija u toj regiji su pomalo minula. Stasali su i manji vinari. Oni sad nastoje revitalizirati i stare sorte, kao što je stara hrvatska belina i vivodinska mirisavka. Tržište imaju prvenstveno u ugostiteljstvu Karlovačke ili Zagrebačke županije, ali i ono se našlo i na udaru korona krize.

Manja, ali kvalitetna berba

Šostar očekuje manju, ali kvalitetnu berbu, uz lijepo vrijeme, koje je dalo veće šećere grožđu, a smanjilo kiseline, koja ipak neće pokriti veće gubitke iz prošle i početkom ove godine. Više od 95 posto tržišta ovdašnjih vina čine ugostitelji, koji većim dijelom nisu radili u vrijeme pandemije Covida-19. Izostale su i brojne manifestacije i proslave. Ipak, kaže, iskoristili su ovo vrijeme, da bi iskrčili stari vinograd iz 1967. godine. On više nije ekonomski isplativ te će ga uz pomoć Vinske omotnice zamijeniti sa 6000 trsova rajnskog rizlinga i merlota.

Elvis Šostar očekuje manju, ali kvalitetnu berbu

Tretiranje vinograda dronovima nije više skupo

Prema njegovim riječima, nedavno je u u dvorcu Plepelić u Vrhovcu održan stručni skup o primjeni geoinformacijskih sustava u poljoprivredi. Njega je posjetilo 30-ak vinara i nešto ratara. Moglo se čuti da je moguće tretirati vinovu lozu uz pomoć drona i na taj način za dva sata zaštititi četiri hektara vinograda uz minimalnu potrošnju zaštitnih sredstava, na koje se troši puno novaca.

– Dakle, idemo u jedan pilot-projekt. On će obuhvatiti 0,4 ha vinograda izdvojenog u pokusne svrhe na godinu dana. Tretiranje vinograda dronovima, nije više tako skupo, ističe Šostar. Inače, na njegovom gospodarstvu Savjetodavna služba već prati kukce. Bivša kurija Plepelić, nakon obnove podruma, trebala bi dobiti istraživački Centar za vinogradarstvo i lovstvo.

Na području grada Ozlja ima 80 ha vinograda, vinska cesta te 14 vinara koji stavljaju vino na tržište. Među njima je i mladi vinar Lovro Guštin, predsjednik Udruge vinara i voćara Ozlja. On kaže da su uspjeli zaustaviti Zlatnu žuticu vinove loze u starim vinogradima. Njih je nekada u njihovom kraju bilo više nego livada, sve do Krašića, a sada je sve to većinom pod šumom.

 – Ipak, ima interesa vinara za autohtone sorte, kojih imaju čak sedam, iako je graševina zbog ujednačene rodnosti, ali i potražnje, dominantna sorta i stvar je prestiža imati najbolju  graševinu na ocjenjivanju priznatih enologa, otkriva Guštin. Dobar ,,vjetar u leđaʺ je i EU projekt iz Mjere 6.3,  te uređena kušaonica u vinogradu od jednog hektara.

Mladi vinar Lovro Guštin, predsjednik Udruge vinara i voćara Ozlja

Neće povećavati vinograd već kvalitetu vina

S druge strane, vinar Viktor Viktorovski iz Vivodine uzda se u sve veću kvalitetu 10.000 trsova. Oni su vrijedno obiteljsko naslijeđe, a 2005. g. obnovili su i vinski podrum, kapaciteta 30.000 litara.

vinogradi plešivica
Viktor Viktorovski, vinar iz Vivodine

Viktorovski kaže da neće povećavati nasade. To bi zahtijevalo i više radne snage u vinogradu, posebno u vrijeme berbe. Nju sada obavljaju uz pomoć prijatelja i obitelji. Vinarija je prošla na Mjeri 6., iz koje su kupili inoks bačve i prešu te etiketirku. Osim toga koristili su i potporu Grada Ozlja i Karlovačke županije, koji su sufinancirali kupnju mehanizacije s 50 posto. Istina, nije to kao u Zagrebačkoj  županiji, koja je uložila više u vinare s druge strane Plešivice, kod Jastrebarskog, kojih je i više i imaju poznatija vina, posebno nadaleko poznate pjenušce, kao i vina iz amfora, ali svakako pomoć županije ‘dobro dođe’.

No, dva jaka mraza u proljeće ove godine, ostavila su nažalost traga na ovogodišnjem urodu grožđa. Kao i koronakriza što se tiče prodaje vina. Ona je u godini i pol dana, prema podacima HGK, pala za 50 posto, jer je izostala njegova veća turistička potrošnja.

Domaća hrana i berba grožđa su dobitna kombinacija

Obitelj nositeljice titule uzorite seoske žene za 2018. g. Melite Vrbanek ima dva i pol hektara  vinograda u općini Vivodina. Njeno je istoimeno selo je staro čak 700 godina. Obitelj Vrbanek se mješovitom poljoprivredom bavi od 1881. godine. To je pet generacija, kaže Melita, koju smo sreli na manifestaciji u Jaškovu, selu štrudla. Mogu se može pohvaliti i sa štrudlom dužine 1479,35 m.

vinari vivodine
Melita Vrbanek na Štrudlafestu

OPG Vrbanek ima prodaju vina i na kućnom pragu, ali korona je zaustavila  njegovu prodaju  u restoranima pa nam je Mjera 21. dobro došla kako bi se rješili tržišnih viškova uoči nove  berbe, ističe Melita. Inače, obitelj Vrbanek obrađuje 45 ha zemlje i imaju 100 ovaca u eko uzgoju, koje prodaju po kilogramu žive vage od 28 kuna.

Kako privući ljude i u koroni na Plešivicu, osmislila je Lidija Žganjer Gržetić, koja je još prije šest godina pokrenila u Jaškovu, projekt selo štrudla, koji je preživjelo i u pandemiji, kada je mnogo toga stalo na duže vrijeme.

Naša uspješna priča temelji se na lokalnim proizvodima, kojima smo dalu dodanu vrijednost u turističkoj potrošnji, putem niza sadržaja kroz cijelu godinu, jer sada, više nego li ikada, turisti traže aktivni odmor u prirodi jer ima je dosta zatvorenog  prostora u gradovima. Dakle, tu je rijeka Dobra, uređene i brojne biciklističke staze, kako i niz radionica na OPG-ovima. Tamo turisti mogu brati i grožđe, te koje mogu posjećivati za vrijeme aktivnog odmora, ističe Žganjer Gržetić.

Vino je najlakše prodati na kućnom pragu u vinariji

OPG Ankice i Stjepana Čuliga u Vrhovcu, bio je prvi koji je prije više godina počeo graditi kušaonicu vina za 60 osoba i značajne smještajne kapacitete na obiteljskom gospodarstvu, koji i sada u pandemiji ima stranih gostiju. Čulig ističe da im onda domaći ljudi, koji teško prihvaćaju novosti u svome okruženju, nisu vjerovali da će netko dolaziti u okolicu Ozlja na odmor, bilo iz Zagreba ili Slovenije, Njemačke i dalje, pa bilo to samo za vikend. Ipak, domaća hrana s lokalnih OPG-ova, s kojima dobro surađujemo, kao i vlastito sve bolje vino s 5000 čokota, te još 5 do 6 tisuća tona iz otkupa, pokazalo se da imaju i turistički potencijal.

-Od lipnja su naši kapaciteti 70 posto popunjeni, zadovoljan je Čulig, te drži da ruralni turizam traži i povoljno okruženje za uspjeh.

plešivica vinogradari
Stjepan Čulig iz Vrhovca ulaže u ruralni turizam

-Supruga i ja smo pomalo već ,,izraubaniʺ te planiramo izdržati u ruralnom turizmu do mirovine, još tri godine. Već sada sam dao vinariju, koja ima i manji bazen na prodaju, da vidim koliko sve to vrijedi na otvorenom tržištu. Moj nasljednik ne pokazuje interes da nastavi s ovim poslom, koji je lijep, ali i zahtjevan. Treba puno i dobro raditi svaki dan da bi gosti bili zadovoljni i vratili se. No, berba je samo jednom u godini, a godina je duga i vino mora naći put do tržišta. Najlakše ga je prodati na kućnom pragu u vinariji, zaključuje Čulig.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje