Sadržaj hranjivih tvari i energetska vrijednost silaže kukuruza biološki je određena omjerom stabljike, lista i klipa (zrna) u suhoj tvari hibrida, gnojidbom, klimatskim prilikamau godini proizvodnje, stadijem zrelosti i mehaničke prerade u trenutku žetve, odnosno sadržajem te visinom i brzinom probave škroba i vlakana.
Udio zrna lista i stabljike
Hibrid kukuruza određuje udjel zrna, lista i stabljike u biljci i preko njih hranjivost silaže kukuruza. Istraživanja u Wisconsimu (SAD) pokazala su da najbolji hibridi daju 150 kg mlijeka više od prosječnih. Hibridi koji imaju veći udio i prinos zrna i lista hranjivi su od konvencionalnih hibrida. Naime, zrno čini 44 posto suhe tvari biljke kukuruza i ima najvišu (94 posto) probavljivost, pa daje 50 – 80 posto energije silaže kukuruza. Poslije zrna list i komušina najprobavljiviji su te porast njihova udjela u biljci povisuje energetsku vrijednost silaže.Prema sadašnjim spoznajama, genetske razlike između različitih hibrida konvencionalnog kukuruza u probavljivosti stabljike manje su od 5 posto, ne utječu bitno na visinu proizvodnje mlijeka.
Istraživanja Clarka i suradnika (2002.) pokazuju da krave daju više mlijeka kad se hrane silažom koja sadržava više od 12 posto lista u suhoj tvari. Među Bc hibridima kukuruza, listom je bogat Bc 462b a zrnom Pajdaš.
Stadij zrelosti silaže ili sadržaj suhe tvari
Stadij zrelosti, odnosno sadržaj suhe tvari zelenog kukuruza u trenutku žetve najviše određuje sadržaj hranjiva i probavljivost, odnosno energetsku vrijednost i podobnost cijele biljke kukuruza za siliranje. Sadržaj suhe tvari u cijeloj biljci kukuruza procjenjuje se prema fiziološkom stanju zrna kukuruza. Optimalni stadij zrelosti je kad silaža kukuruza sadrže oko 35% suhe tvari.
Sazrijevanjem biljke povećava se koncentracija suhe tvari, jer se nakuplja škrob u zrnu a opada sadržaj vodotopljivih šećera, frakcija vlakana i probavljivost stabljike. Međutim, probavljivost ST kukuruzne silaže i njezina energetska vrijednost ne mijenjaju se sa starošću usjeva, jer se niža probavljivost vlakana nadoknađuje većim sadržajem škroba u zrnu. Zato je sadržaj neto energije za laktaciju u suhoj tvari silaže između 25 i 35 posto ST ista, i prema njemačkim DLG (1997.) i francuskim INRA (1989.) normativima iznosi 6,4 MJ NEL/kg ST. Ali suha silaža ima viši prinos neto energije po hektaru.
Biljka kukuruza koja sadržava manje od 30 posto ST ima nizak sadržaj škroba, veći gubitci nastaju siliranjem i slabija je konzumacija probavljivih hranjiva, dok je kod sadržaja ST više od 40 posto teško postignuti primjerene uvjete siliranja, pa se češće kvari silirana masa (Kalivoda, 1990.).
Visoki sadržaj suhe tvari (> 35 posto) bez primjerenog sjeckanja (<2,5 cm) i sabijanja zelene mase može stvoriti uvjete (kisik) za razvoj nepoželjnih plijesni i proizvodnju mikotoksina u silaži kukuruza, i njezinu naknadnu fermentaciju nakon otvaranja, što smanjuje njezino uzimanje i mliječnost krava.
Prerada zrna
Poželjna koncentracija suhe tvari trebala bi biti oko 35 posto, jer je tada optimalni omjer između sadržaja škroba kao nositelja energetske vrijednosti i vodotopljivih šećera potrebnih za proizvodnju dovoljne količine mliječne kiseline koja snižavanjem kiselosti (pH) na manje od 4 konzervira cijelu biljku kukuruza. Cijelo zrno kukuruza, pak, do voštane zriobe dobro se probavlja u buragu. Zrno s više od 35 posto suhe tvari neprobavlja se i izlučuje se cijelo u balegi. Zato se pri siliranju kukuruza s više od 35 posto suhe tvari zrno mora drobiti. Američka istraživanja pokazuju da tona suhe tvari iz silažnog kukuruza sa 40 posto suhe tvari bez drobljenja zrna daje 1300 kg mlijeka, a s drobljenim zrnom 1400 kg mlijeka. Osobito je dobro drobiti zrno tvrdunaca (Bc462) koji sadržavaju by pass škrob, koji se probavlja u tankom crijevu i na taj način povećavaju mliječnost krava.
Visina otkosa
Stabljika kukuruza bliže tlu jako je drvenasta, pa ju krave manje jedu. Osim toga, može sadržavati štetne nitrate i biti zaražena štetnim mikotoksinima. Otkos na visini 35 cm iznad tla povisuje probavljivost i uzimanje silažnog kukuruza, pa krave daju kilogram mlijeka više nego ako se hrane silažom košenom na visinu 20 cm od tla.
