Ružmarin je najpoznatija biljka za poboljšanje cirkulacije.
Ružmarin (Rosmarinus officinalis L.) je trajni razgranati grm visok 1 – 3 m, u donjem dijelu drvenast. Samoniklo raste u području našeg priobalja i po otocima, a u kontinentalnim dijelovima zemlje se uzgaja. Osjetljiv je na hladne zime i mraz, pa u područjima s oštrom klimom ne prezimljuje na otvorenom. Ima čvrste, kožaste igličaste listove, 1 – 3 cm duge i 2 – 4 mm široke, po dva nasuprotno gusto smještena na stabljici. S gornje strane su sjajnozeleni i goli, a s donje gusto prekriveni srebrnkastobijelim dlačicama. Maleni, dvousnati cvjetovi, svijetloplave do plavoljubičaste boje razvijaju se između listova gotovo cijele godine, a najviše u proljeće. Smatra se da ime biljke potječe od latinskog “ros marinus”, što znači morska rosa.
U ljekovite svrhe beru se listovi ružmarina jakoga, aromatičnog mirisa (podsjeća na kamfor) i gorkasta i trpkog okusa. Sadrže 1,5 – 2,5 % eteričnog ulja, čije su glavne sastavnice 1,8 cineol, kamfor, pinen i kamfeni borneol. Pripravci od listova primijenjuju se za vanjsku i unutarnju uporabu. Čajni napitak djeluje na bolji protok krvi i koristi se kod tegoba s cirkulacijom. Povoljno djeluje na probavne tegobe, poboljšava funkciju jetre i bolju sekreciju žuči.
Pripravljanje čaja: čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 5 – 10 minuta. Piti dvaput na dan šalicu čaja uz obrok. Navečer čaj ne piti jer djeluje stimulirajuće i razbuđuje.
Ružmarinovo vino koristi se za bolje izlučivanje mokraće, kod srčanih tegoba, smetnji krvotoka, niskog tlaka, živčanih tegoba, opće slabosti, duševne iscrpljenosti i slabljenja vida.
Ružmarinovo vino: 20 grama listova potopiti u litri kvalitetnog bijelog vina i procijediti nakon 10 dana. Piti dvaput dnevno 1 malu čašicu pripravka. Alkoholna iscrpina: List ružmarina močiti u 70 %-tnom alkoholu i koristiti iznutra (dvaput dnevno po 20 kapi u malo vode), ili služi za masažu kod reumatizma mišića, glavobolje, uzetosti te duševne i tjelesne iznemoglosti.
Kupelj od listova ružmarina: 50 grama listova preliti litrom kipuće vode i ostaviti poklopljeno bar pola sata, a zatim dodati kupelji u kadi. Ne primjenjivati navečer prije spavanja.
Posebno je na cijeni eterično ulje ružmarina, koje se dobiva vodenom destilacijom iz vršnih dijelova u cvatu. Ugodnog je osvježavajućeg i balzamičnog mirisa te kamforastog i blago gorkasta okusa. Zbog svog antiseptičkog učinka koristi se za inhalaciju kod prehlade, a u gotovim pripravcima za unutarnju primjenu za iste tegobe kao i čaj. Biljne masti s dodatkom eteričnog ulja ružmarina pomažu pri ublažavaju bolova kod reume mišića i zglobova te kod upale živaca, a koriste se i protiv uboda komaraca i drugih kukaca. U kozmetičkoj industriji ulje je mirisna komponenta mnogih parfema i preparata za njegu kose.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDobri i loši susjedi
Sljedeći članakUzgoj gljive bukovače na supstratu
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.