Bijeli bor ili obični bor
(Pinus sylvestris L.) je drvo visine do 45 m s raspucanom plutastom korom. Krošnja je čunjasta, a kako stari grane se šire u obliku kišobrana. Iglice su duge 5 – 6 cm i sastavljene u čupercima po dvije zajedno. U iglicama bora ustanovljene su znatne količine vitamina C (do 170 mg%), koje variraju ovisno o vrsti, starosti biljke, godišnjem dobu itd. Kao i kod ostalih četinjača, eterično ulje najvrjednija je ljekovita tvar. Dobiva se vodenom destilacijom iz svježih, mladih izbojaka, iglica i grančica bora. Može biti bezbojno ili svijetložute boje. Ima svjež, oštar, smolast i ugodan miris te pripada skupini sporo hlapljivih eteričnih ulja. Koristi se za inhalacije, u mirisnim svjetiljkama, kao dodatak kupkama, u kozmetičkim i farmaceutskim preparatima.
Inhalacije
U vruću vodu nakapati 5 kapi eteričnog ulja bora i udisati vruću paru. Antiseptički djeluje kod infekcija dišnih puteva i upale sinusa.
Nekoliko kapi eteričnog ulja u mirisnoj svjetiljci osvježit će prostor, ublažiti tegobe dišnih organa i razbistriti misli.
Na oštećenim dijelovima debla i grana često se mogu vidjeti smolaste izlučevine koje se na zraku stvrdnu u žućkaste, lomljive smole snažna mirisa koje nazivamo terpentinom. Terpentin se u većim količinama dobiva tako da se u koru stabla ureću zarezi u obliku slova V, a potom se skuplja smola koja se na zraku brzo skrutne. Terpentin je prastaro antiseptičko i dezinfekcijsko sredstvo. Koristio se za žvakanje kod grlobolje i kašlja i za pripremu masti i drugih ljekovitih pripravaka. Istog je djelovanja i smola smreke i jele.
Pripravljanje masti
Punu jušnu žlicu terpentina, tj. smole od bilo koje vrste crnogorice, lagano otopimo u 5 velikih žlica svinjske masti. Ostavimo da se ohladi pa postupak ponovimo dodavanjem nove količine smole. Tekuću mast ocijedimo u lončiće. Koristi se kod reumatskih bolesti i za zacjeljivanje rana. Prije uporabe potrebno je mast namazati na podlatkici da bi se utvrdila podnošljivost.
Smreka
(Picea excelsa Link.) raste kao vitko drvo s krošnjom piramidalnog oblika. Milijunima ljudi poznata je kao tradicionalno božićno drvo. Iglice, tj. listovi smreke smještene su gusto oko grana. Iz ženkih cvjetova razvijaju se češeri okruglastog oblika koji vise prema dolje s grana. Iglice i izbojci smreke sadrže čak 250 – 300 mg% C vitamina.
Jela
(Abies alba Mill.) Iglice jele su plosnate i raspoređene na granama u dva reda. S gornje strane su tamnozelene, a s donje imaju dvije usporedne b j e l k a s t e pruge. Češeri su u početku zelenkasti, a kad sazriju postaju smeđi, 10 – 30 cm dugi i stoje uspravno na granama. U proljeće se na vršcima grana javljaju mladi, svijetlozeleni izbojci koji se, kao i iglice, koriste za pripravljanje vitaminskog napitka i drugih ljekovitih pripravaka. Iglice sadržavaju 50 – 100 mg% vitamina C.
Recepti iz narodne medicine
Sirup protiv kašlja i iscrpljenosti (I)
Mlade vrške smrekinih iglica slažemo u staklenku širokog grla, i to naizmjenice red iglica, red šećera. Posljednji je uvijek red šećera. Tako napunjenu staklenku staviti tri tjedna na sunce ili ako nema sunca na vrlo slabo ugrijanu ploču štednjaka. Ocijeđeni sirup čuvati u tamnoj boci i piti po potrebi 2 – 3 žlice tijekom dana.
Sirup od iglica smreke (II)
U svibnju natrgamo mlade izbojke smreke, prekrijemo ih vodom i kuhamo oko 2 sata. Procijedimo i količini dodamo jednak omjer šećera. Kuhamo dok se ne zgusne u masu poput sirupa. Sirup puniti u staklenke sa širokim grlom (za čuvanje zimnice) i čuvati na hladnom, tamnom i suhom mjestu. Ako se sirup stvrdne treba ga sa staklenkom prije uporabe staviti u toplu vodu. Ujesen i zimi od 1 žlice sirupa rastopljene u vrućoj vodi dobivamo čaj protiv prehlade i kašlja.
Kod kroničnog bronhitisa i bolesti pluća
1 kg šumskog meda
5 dl destilirane vode
50 g borovih iglica
Borove iglice ubaciti u vrelu vodu i kuhati na laganoj vatri 10 – 15 min. Ohladiti, nakon 24 sata procijediti i u dobivenom soku rastopiti med. Uzimati po žlicu pripravka više puta tijekom dana, između obroka.
