Maslačak (Taraxacum officinale Web) ili radič poznat je gost livada i povrtnjaka, jedan je od prvih vjesnika proljeća. Karaktarističan je izgled njegovih nareckanih listova koji se troše kao ukusna i zdrava salata. Ostali dijelovi biljke su ljekoviti a i na dohvat ruke. Ljekovitost je ovisna o godišnjem dobu, a maslačak je jedna od rijetkih biljaka koja pomaže zdravstvenim tegobama. Od korijena, biljke u cvatu i samog cvijeta.

Slikoviti cvijet i duboko nazubljeni listovi inspirirali su Norvežane, Portugalce, Nijemce i Talijane da mu nadjenu ime “lavlji zub”. U Turskoj ga zovu “crna salata endivija”, a njegov je narodni naziv u Mađarskoj – pasje mlijeko. No, plod maslačka, tzv. ljetni snijeg, bio je u povijesti ali i u suvremeno doba predmet proučavanja. Sjemenke maslačka što vise na neobičnu prirodnom padobranu koji raznosi vjetar, zainteresirale su aerodinamičare. Vjeruje se da su jedna od prvih inspiraciju za pronalazak padobrana.

Korijen maslačka je kvalitetna droga koja u rano proljeće sadrži u medicinskom smislu povoljan omjer biljnih šećera. Potkraj ljeta u korijenu porevladavaju gorke tvari i škrob. Listovi se beru (nikako blizu prometnica ili u gradu) za pripravljanje uskusne salate od radiča. Mladi dijelovi biljke sadrže obilje ljekovitih tvari kao i vitamina C. Ovaj vitamin je nezaobilazan u rano proljeće za liječenje “proljetnog” umora. Maslačak je prošao obrnuti put u afirmaciji biljke kao lijeka. On je prvopriznati i verificiran u medicinskoj znanosti, da bi ga tek poslije prihvatila pučka medicina.

Maslačak se bere od proljeća, kada koristimo njegove listove, a istovremeno skupljamo i njegov korijen. Korijen se ili suši u hladu, ili se iz svježeg cijedi sok. Nareže se, posoli i nakon kratkog stajanja preša. Sok od korijena dobar je kao pomoćno ljekovito sredstvo protiv reumatizma, uloga, upale žuči i crijeva. Liječi i kožne lišajeve i ekceme. Svježi sok korijena maslačka piju dijabetičari, koristeći ga skuhanog kao čaj. Rudolf Steiner, otac moderne ekološke proizvodnje u poljoprivredi sa svojim sljedbenicima našao je posebno mjesto ovoj biljci s livada. To je dobivanje komposta u kojemu je obvezni “sudionik” i pripravak od maslačka. Prah od ove biljke regulira i pospješuje stvaranje kvalitetnog komposta, pa je uz još 5sličnih dodataka vrlo cijenjen među pristalicama bioproizvodnje.
Prethodni članakValenje peradi
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj lijeske (I.)
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.