Suncokret (Helianthus annuus) je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste u visinu do 4 m, dok korijen može prodrijeti u dubinu i do 3 m. Veliki, nazubljeni, grubo dlakavi listovi srcolikog oblika, s dugim peteljkama, smješteni su na stabljici naizmjenično. Od lipnja do rujna na vrhovima stabljike i ogranaka razvijaju se cvjetne glavice promjera 10-40 cm, obavijene zelenim ovojnim listovima.

Glavice su sastavljene od nekoliko tisuća cvjetova. U središtu su žutosmeđi cjevasti cvjetovi, a po rubu žuti, jezičasti cvjetovi („latice“) dugi i do 10 cm. Botanički naziv Helianthus dolazi od grčkih riječi helios, što znači Sunce, i anthos, što znači cvijet. Suncokret potječe s jugozapada sjeverne Amerike, iz Perua i Meksika. Suncokret su štovali Maje kao simbol svjetlosti i plodnosti, a čaj od „latica“ ili pržene latice, listove i peteljke koristili kao afrodizijak. I Kinezi već tisućama godina koriste sve dijelove suncokreta u tradicionalnoj kineskoj medicini.

Početkom 16. stoljeća španjolski kršćanski misionari donijeli su suncokret u Europu, uglavnom kao ukrasnu biljku, a masovni uzgoj počinje od 18 st., najprije u Rusiji i Njemačkoj. Danas se uzgaja u cijelom svijetu, najčešće za proizvodnju ulja ili kao stočna hrana. Zbog dubokog korijena i mogućnosti upijanja velike količine vode i različitih tvari iz tla suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla, ali i za čišćenje tla od radioaktivnih tvari, kao što se to radilo u Ukrajini nakon černobilske katastrofe. Posađen pored kuće upija vlagu i sprječava da se ona diže po zidovima.

Stabljike sadrže znatne količine kalija pa se njihov pepeo može koristiti kao gnojivo za vrt. Iz stabljike i vlaknaste srčike može se proizvoditi papir, osušena stabljika može se koristiti za ogrjev, a srčika kao potpaljivač. Kokice hranjene plodovima suncokreta nose više jaja.

Jezičasti cvjetovi, tzv. latice suncokreta u narodnoj medicini nekih europskih zemalja koriste se za pripremu čajnih mješavina ili kapi kod povišene temperature, groznice, želučanih, crijevnih i dišnih tegoba. Često se spominju i kao afrodizijak. U azijskim zemljama od njih se izrađuju pripravci protiv malarije i tuberkuloze. Latice imaju gorkast i sluzav okus i blago mirišu na med, a sadrže flavonske heterozide, antocijanske glikozide, ksantofil, kolin, betain, karotenoide, sapogenine, fitosterine i suncokretovu kiselinu.

Tinktura latica suncokreta:


3-4 žlice suhih latica staviti u manju staklenku sa širokim grlom, preliti sa 2 dl 70%-tnog alkohola i dobro zatvoriti. Ostaviti na sobnoj temperaturi i povremeno promiješati. Nakon 3-4 tjedna procijediti i čuvati u tamnoj bočici. Uzimati 2 puta dnevno po 1 čajnu žličicu tinkture u malo vode ili čaja. Latice se mogu koristiti i za pripremu vina. 80 g suhih latica prelije se sa 1l bijelog vina i ostavi stajati 15 dana uz povremeno miješanje. Pije se 2 puta dnevno po 1 likerska čašica vina. 

 

Latice se mogu posipati po salatama, sendvičima ili jelima od tjestenine. Njihovim kuhanjem dobiva se prirodna žuta boja koja može poslužiti za bojenje tkanina. Osušeni listovi služe kao zamjena za duhan. Sjemenke se često grickaju i kao međuobrok. 100 g sjemenki ima energetsku vrijednost od 2450 KJ (585 kcal), a sadrži 25 g bjelančevina, 42 g ulja, 21 g ugljikohidrata, 4 g biljnih vlakana, beta karoten (20 mikrograma), vitamine B skupine (B1 2,3 mg, B2 0,25 mg, B3 13,5 mg), vitamin E (76 mg), kalij (710 mg), kalcij (100 mg), magnezij (396 mg), fosfor ( 618 mg), Zn (5,1 mg), Fe (6,8 mg) itd. 25 g sjemenki zadovoljava dnevne potrebe organizma za vitaminom E.

Vitamin E i selen kao snažni antioksidansi neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala i tako štite organizam od brojnih bolesti kao što su npr. kardiovaskularne bolesti i maligna oboljenja. Vitamin E važan je i za održavanje intelektualnih funkcija mozga, dok je npr. B1 važan za stvaranje acetilkolina, neurotransmitera nužnog za pamćenje.

Tu su i višestruko nezasićene masne kiseline, od kojih je posebno važna linolna kiselina. Smatra se da sjemenke suncokreta pomažu pri jačanju spolne moći i otklanjanju neplodnosti, a čak i kod multiple skleroze. Zagovornici prirodne medicine preporučuju muškarcima sa smanjenim brojem spermatozoida u spermi nadopunu prehrane sa 4 grama aminokiseline arginin, a ta je količina sadržana u 60 g sjemenki suncokreta.

Sjemenke suncokreta spadaju u najbogatije izvore fenilalanina, tvari koja pomaže pri uklanjanju bola, a zbog protuupalnog i analgetičkog djelovanja preporučuju se i kod artritisa. Uvarak pripremljen 20-minutnim kuhanjem sjemenki u vodi pije se kod kašlja, dizenterije i upale bubrega.

Suncokretovo ulje

Suncokretovo ulje se najčešće koristi u prehrani. Kod pripreme salata i povrća najbolje je koristiti hladno cijeđeno ulje jer se kod njega ne smanjuje količina nezasićenih masnih kiselina, od kojih je najvažnija linolna (65%), što se inače događa u proizvodnji toplim tehnološkim postupkom. Osim u prehrani ulje se nekada koristilo i kao sredstvo za masažu kod grčeva u nogama i reumatskih bolova, kao oblog za rane i opekline te za čišćenje crijeva.

Često se spominje i uljna terapija dr. F. Karacha koja potječe iz tradicionalne indijske medicine zvane AYUR-VEDA. Sastoji se u mućkanju 1 čajne (do 1 jušne) žlice hladno prešanog i nerafiniranog suncokretovog ulja u usnoj šupljini 15-20 minuta, nakon čega se bijela tekućina obavezno ispljune.

Ukoliko je ispljunuta tekućina još žuta, mućkanje je bilo prekratko. Usta se nakon postupka više puta isperu vodom, a zubi operu četkicom i pastom za zube. Terapija se temelji na otklanjanju štetnih tvari iz organizma preko sluznice u usnoj šupljini i očuvanju zdrave mikroflore.


Obično se provodi ujutro prije jela, a postupak se može ponoviti tri puta na dan, prije jela i na prazan želudac. Kod akutnih bolesti provodi se uzastopno 2-4 dana tj. do otklanjanja simptoma, a kod kroničnih bolesti kroz duže vrijeme. Potpuno je neškodljiva pa se može provoditi i preventivno. Dobri rezultati postižu se i kod paradentoze i krvarenja desni.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠareni cheesecake
Sljedeći članakIsplativost proizvodnje SUNCOKRETA u 2012.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.