Kod novoregistriranih traktora u Republici Hrvatskoj u 2021. godini ostvarena je količina veća od tisuću. Prodano je 1062 komada. To je unutar predviđanja unatrag nekoliko mjeseci. Rezultat je prije svega porasta cijena ratarskim kulturama u drugom polugodištu prošle godine. Stoga ne čudi niti podatak da je u 11. mjesecu 2021.g. novoregistrirano čak 123 traktora. U 12. mjesecu 114 komada.

U 2021. godini prodano je 80 traktora tj. 7,5 % više nego u 2020. g. ali još uvijek 115 komada odnosno 10,8 % manje nego u predkoronskoj 2019. g. kad se u toj godini ne računaju Belarus traktori koji nisu završili na našem tržištu, podaci su Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH, a koje je komentirao njezin dopredsjednik i direktor tvrtke PMT, Franjo Dominković.

John Deere i Lamborghini su najprodavaniji

Lanjska godina, sedma po veličini od 17 promatranih godina, ujedno je peta godina u nizu kad se bilježi godišnja prodaja od oko 1000 komada. Poklapa se to s razdobljem korištenja potpora iz EU programa Ruralnog razvoja i ulaska u EU zajednicu osim za prve tri godine članstva u EU kad su zabilježeni najniži brojevi prodanih traktora npr. za 2015. god. 313, a godinu ranije svega 332 novoregistrirana traktora.

To je ono vrijeme kada su obećavane potpore i za nabavu mehanizacije – traktora koje su poljoprivrednici očekivali i nisu ulagali. Kao što sada očekuju natječaje za nabavu opreme za navodnjavanje. Zbog toga tisuće hektara koje su u posljednjih nekoliko godina (uz EU potporu) uređene i ne ulaze u nabavu sustava za natapanje, smatra Dominković.

U prošloj godini nastavljen je porast prodaje traktora višeg tehnološkog stupnja i većih snaga. Tako su i dalje među najbrojnijim John Deerom, Lamborghinijem (s preklanjskog 5. mjesta po brojnosti sad je u 2021. godini drugi) i Case, Deutz, Claas, New Holland i Valtra, što su i traktori većih snaga. Među brandovima čija je količina porasla u 2021. godini od traktora manjih snaga su Same, Kioti, naš Labinprogres te Armatrac i Lovol.

Među traktorima koji su zabilježili velike padove broja novoregistriranih traktora u 2021. godini u odnosu na 2020. su npr. Carraro, Tafe, Sonalika, Hittner, ali i Fendt, Steyr i Massey Ferguson.

Zalihe na minimumu

Kod traktora je u 2021.g. u odnosu na ranije godine zabilježeno produženje rokova isporuke, a zalihe su na minimumu. Istovremeno traktorima cijena nije rasla kao cijene ratarskim proizvodima, ali i repromaterijalima poput mineralnog gnojiva.

Procjena je da je cijena traktora u proteklih 2 godine od početka pandemije porasla do 15 %. Nadamo se da povećana potražnja i na našem malom tržištu, ali u razvoju i porastu, neće uzrokovati daljnje značajne povećanje cijena. Cijena traktorima je osjetno rasla više puta u više godina prije pandemije sa svakom novom EURO normom vezanom uz razinu emisije ispušnih plinova, naglasio je Dominković.

Otežano održavanje prastarih traktora

Kod rabljenih traktora i u 2021. godini su zabilježeni loši ukupni podaci jer ih je jako puno prodano. Novoregistrirano, promijenilo je vlasnika s domaćeg ili drugog tržišta, je ukupno 3.986 traktora. To je za 60 komada više nego lani, ali ipak 126 traktora manje nego u 2019. g.

Najveća opasnost u održavanju ovako nabavljenih traktora je njihova (pra)starost. Također i činjenica da se mnogi od evidentiranih više ne proizvode kao npr. IMT, Torpedo, Univerzal i Ursus, ali i Renault ili Mercedes, upozorio je dopredsjednik udruge, Franjo Dominković.

U 2021. g. po prvi puta su registrirani traktori Basak i Krasser u Međimurskoj županiji. Zatim S.E.P. u Osiječkoj, Warchalowski u Zagrebačkoj i Zadrugar u Vukovarsko-srijemskoj županiji. S prošlogodišnjih 3986 rabljenih traktora ukupno je za prethodnih 8 godina realizirano 18.113 komada rabljenih traktora. To je gotovo 3 puta više od novih traktora kojih je u istom vremenskom razdoblju novoregistrirano 6.402 komada.

I za rabljene traktore može se tvrditi da je povećana nabava. Promjena vlasnika pri registraciji posljedica poticaja iz EU potpora za male poljoprivrednike.

Ako se uzme da je po podacima Ministarstva poljoprivrede po operaciji 6.3.1. čak 84,6 % rabljenih traktora kupljeno putem kupoprodajnih ugovora (nadamo se ne između oca i sina mladog i malog poljoprivrednika nositelja OPGa,- što po EU pravilima nije prihvatljivo) proizlazi da ih je od ukupnog broja 15.324 promijenilo vlasnika na domaćem tržištu. Svega 2.789 traktora je uvezeno, istaknuo je Dominković.

 class=
Traktori branda Lamborghini u vrhu su po prodaji u RH

U ovoj godini, a možda i u nadolazećima; za korištenje EU potpora ukinuta je mogućnost financiranja rabljenih traktora (i druge mehanizacije). To će značiti veliki pad registriranih rabljenih traktora s promjenom vlasnika. Također i porast prodaje novoregistriranih posebno manjih snaga za male i mlade poljoprivrednike.

 U nadolazećem razdoblju globalno se do 2030. g. očekuje rast primarnog sektora u poljoprivredi i proizvodnji hrane. Tako i prodaje poljoprivrednih strojeva i opreme. Ako se ostvare strateški ciljevi usvojeni u RH na temelju programa koji je izradila Svjetska banka, tada je za našu državu očekivati i veći rast nego u mnogim glavnim tržištima.

Nadamo se da će se u tom razdoblju i kod nas pored kvantitete povećati i kvaliteta poljoprivredne opreme. To je uvjet rasta proizvodnosti u nas i kvalitete proizvodnje kako bi se zadovoljile potražnja za visokokvalitetnom hranom, a bez pada prinosa uslijed smanjenja i promjene inputa (umjetnog gnojiva i zaštitnih sredstava) u narednom razdoblju, zaključio je Dominković.

 class=
 class=
Prethodni članakKoji traktor kupiti?
Sljedeći članakVirus smeđe naboranosti –
prijetnja hrvatskom povrćarstvu!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.