Kemijska sredstva za zaštitu bilja, odnosno pesticidi, kako se često nazivaju, općenito loše djeluju na okoliš i oprašivače poput pčela, o kojima poljoprivreda ovisi. Kanadska kompanija „Bee Vectoring Technology“ razvila je novi sustav koji koristi oprašivače za dostavu malih količina prirodnih pesticida i blagotovornih gljivica, istovremeno dok obavljaju oprašivanje biljaka.
Sustav kompanije „BVT“ bazira se na primjeni bumbara kao nosioca malih količina prirodnih pesticida i blagotvornih gljivica, te aplikaciju navedenih tvari na mjesto gdje su potrebne – cvijet.
Vrlo učinkovit i održiv, sustav doziranja inokuluma je inkorporiran u otvor komercijalnih košnica za bubmare tako da bumbari prilikom napuštanja košnice moraju prehodati preko površine na koju je posipan organski pesticid u obliku praha. Prah se tom prilikom zalijepi na njihove dlakave nožice i tjelešca. Insekti na taj način prilikom obavljanja svojih uobičajenih poslova poput oprašivanja cvatućih usjeva i nasada ostavljaju sa svojih tijela male količine pesticida točno na mjestu gdje i trebaju biti dostavljeni – u cvijet.
Prah koji bumbari i pčele prenose sastoji se od od organskih komponenti poput blagotvornih gljiva i bakterija, uključujući i soj gljivica koje se u prirodi spontano pojavljuju, a vrlo su učinkovite u kontroliranju i suzbijanju čitavog niza bolesti uzrokovanih gljivičnim patogenima. Te „dobre“ gljivice jednostavno nadvladaju one „loše“ i obično se nalaze u sredinama koje pčele opetovano posjećuju. Te su gljivice bezopasne za ljude i njihovi sojevi poboljšavaju usvajanje hraniva kod biljaka, što povećava urode npr. kod voćnih kultura, a i produljuje doba trajnosti plodova.
Gubitak pesticida u primjeni
Ako se želite baviti uzgojem voćaka na komercijalnoj razini, morate znati učinkovito aplicirati pesticide, osigurati oprašivanje cvjetova i sve to napraviti na način da ne škodite okolišu. Primjena pesticida je zahtjevan posao i tretiranje biljaka i stabala može biti vrlo neprecizno i netočno izvedeno. Potrebno je tretirati svaki cvijet, a činjenica je da se velik dio pesticida prillikom aplikacije izgubi i promaši svoju metu.
U kompaniji smatraju da samo 1 % pesticida završi tamo gdje je i trebao, a čak 99 % završi na tlu ili bude raspršeno naokolo. Pojavom vjetra događa se zanošenje pesticida na neželjena mjesta, a kakav to financijski gubitak predstavlja nije potrebno naglašavati.
Osim pitanja očuvanja okoliša koje za sobom poteže primjena kemijskih zaštitnih sredstava, čak do polovice cvjetova može se otvoriti u periodu između dvaije aplikacije, ostati netretirano i odumrijeti. Oprašivači dostavljaju pesticide u cvjetove svaki dan, a količina upotrebljenih pesticida više se ne mjeri u stotinama kilograma već u gramima.
Bumbari u jednoj minuti obiđu oko 10 cvjetova, a u jednoj komercijalnoj košnici obično se nalazi između 200 i 300 bumbara. Bumbari također lete na relativno nižim temperaturama nego pčele i mogu nositi do 10 puta više peludi ili inokulata.
Jeste li znali?
Gotovo četvrtina europskih bumbara nalazi se u opasnosti od izumiranja zbog gubitaka staništa i klimatskih promjena, a to pak dovodi u pitanje oprašivanje usjeva i nasada vrijednih milijarde eura. 16 od 68 vrsta bumbara u Europi je u opasnosti, a od pet najvažnijih insekata oprašivača u Europi, tri su vrste bumbari. Zajedno s ostalim oprašivačima, bumbari donose europskoj poljoprivredi iznos od 22 milijarde eura godišnje. Od svih vrsta bumbara u Europi, populacije njih pola su u opadanju, a samo 13 % je u porastu.
Prepoznatljivi po žutim i crnim prugama i veći od pčela, bumbari žive u zajednicama od do 300 jedinki i ne stvaraju saće. Neke se vrste komercijalno uzgajaju kako bi oprašivali rajčice, paprike i patlidžane u zaštićenim prostorima. Klimatske promjene, intenziviranje poljoprivrede i promjene na obradivim površinama predstavljaju glavne prijetnje za bumbare.
EU već je poduzela neke korake kako bi se situacija okrenula na bolje, a jedan od njih je i zabrana primjene pesticida koji su opasni za oprašivače.
