Provedena studija sugerira da „gurmanske“ klice odnosno klijanci, imaju potencijal pomoći u osiguravanju globalne prehrambene sigurnosti. Priča je započela prije nekoliko desetljeća kao moderno, visokovrijedno gurmansko zeleno povrće. U današnje vrijeme je „mikrozelenje“ (microgreens) popularno među potrošačima zbog svog nutritivnog profila i visokog sadržaja antioksidativnih spojeva.

„Mikrozelenje“ je posljednjih godina steklo popularnost kao novi kulinarski trend, posebno na elitnim tržnicama i u restoranima. Te mlade biljčice špinata, zelene salate, crvenog kupusa i drugog povrća obično su visoke 2-7 cm. Beru se unutar 14 dana od klijanja. Poboljšavaju boju, teksturu i okus salata, juha, sendviča i druge hrane.

Hrvatska inovacija tvrtke Vesela motika; mini sustav „Mangon“ za uzgoj mikrozelenja, začinskog bilja, sadnica, izdanaka, sukulenata i ukrasnog bilja može stati u svačiji dom; može se koristiti i za potrebe hortiterapije ili za „microgreens to go“ u trgovinama zdrave hrane

Koliko su zapravo mlade biljčice hranjive?

Unatoč njihovoj sve većoj popularnosti, znanstvenici nisu imali informacije o tome koje se količine hranjivih tvari u njima nalaze u usporedbi s onima u zrelim biljkama. U jednom američkom specijaliziranom časopisu za poljoprivrednu i prehrambenu kemiju objavljeni su rezultati analize vitamina i drugih fitokemikalija u 25 vrsta „mikrozelenja“. Istraživači su otkrili da „mikrozelenje“ općenito ima veću koncentraciju zdravih vitamina i karotenoida od svojih zrelih pandana.

Ali također su otkrili i velike varijacije u razinama hranjivih tvari između biljaka testiranih u studiji. Na primjer, „mikrozelenje“ crvenog kupusa imalo je najveću koncentraciju vitamina C, dok je „mikrozelenje“ daikon rotkvice imalo najviše vitamina E. Koncentracije vitamina i karotenoida u klicama zlatnog graška bile su pak niske u usporedbi s drugim mikrozelenim biljkama, ali i dalje još uvijek visoke kao kod nekog uobičajenog zrelog povrća.

Globalna sigurnost prehrane

Sada, nova studija sugerira da male biljke imaju potencijal da pomognu osigurati globalnu sigurnost prehrane. U sklopu projekta pod nazivom “Otpornost hrane u suočavanju s katastrofalnim globalnim događajima” međunarodni tim istraživača otkrio je da se ovo povrće može uzgajati u različitim sustavima proizvodnje; bez zemlje, u malim prostorima, u zatvorenim prostorima, sa ili bez umjetne rasvjete. Nalazi su posebno relevantni zbog postojeće pandemije koja je poremetila lance opskrbe hranom.

Pomoću „mikrozelenja“, ljudi mogu proizvoditi svježe i hranjivo povrće čak i na područjima koja se smatraju neprikladnim za uzgoj hrane.

Trenutna pandemija COVID-19 otkrila je ranjivost našeg prehrambenog sustava; također i potrebu za rješavanjem problema pothranjenosti i nejednakosti u pogledu sigurnosti prehrane. To bi moglo biti pogoršano potencijalnim budućim izvanrednim situacijama ili katastrofama. “Mikrozelenje“ bogato hranjivim tvarima ima veliki potencijal kao učinkovit resurs u prehrani ljudi.

Prehrambeni profil „mikrozelenja“ povezan je s bogatom raznolikošću boja, oblika, teksturnih svojstava i okusa. Oni su dobiveni nicanjem mnoštva jestivih vrsta povrća, zeljastih usjeva i divljih jestivih vrsta.

Uz kratki ciklus rasta koji zahtijeva samo minimalne unose gnojiva, „mikrozelenje“ ima veliki potencijal za pružanje esencijalnih hranjivih tvari i antioksidansa.

Koristeći jednostavne agronomske tehnike, moguće je proizvesti mikropovrće koje bi moglo zadovoljiti specifične prehrambene potrebe ili nedostatke mikronutrijenata, kao i pitanja sigurnosti prehrane u hitnim situacijama ili u izazovnim okolišnim uvjetima.

Potrošači mogu proizvoditi „mikrozelenje“ kod kuće pomoću jednostavnih sustava dostupnih u njihovoj kuhinji. Uzgajivač bi također trebao sjeme, posude za uzgoj i medij za rast, koji bi se mogao sastojati od uobičajenog treseta ili mješavine treseta i perlita.

S obzirom na sva svojstva „mikrozelenja“, znanstvenici iz NASA-e i Europske svemirske agencije također su ga predložili kao izvor svježe hrane i esencijalnih hranjivih tvari za astronaute koji sudjeluju u dugoročnim svemirskim misijama.

Budući da se mikrozeleno povrće može koristiti kao funkcionalna hrana za povećanje sigurnosti ishrane u trenutnim uvjetima i tijekom budućih izvanrednih situacija ili katastrofa, predloženo je da se setovi za proizvodnju mikrozelenih biljaka, uključujući sjemenke, mogu pripremiti i pohraniti, a zatim staviti na raspolaganje kad je to potrebno. U takvim okolnostima moglo bi se uzgajati raznovrsno svježe i hranjivim tvarima bogato „mikrozelenje“. Ono bi u relativno kratkom vremenu osiguralo izvor minerala, vitamina i antioksidansa. Ili kao alternativa, kompleti bi se mogli distribuirati ranjivim segmentima stanovništva kao kratkoročni resurs za sigurnost prehrane.

Ova studija predstavljena je tijekom Međunarodnog simpozija o uzgoju kultura bez tla i hidroponici. On je pod pokroviteljstvom Međunarodnog društva za hortikulturnu znanost održan prošle godine na Cipru.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje