Naziv proizvoda ‘Dalmatinski pršut’ registriran je kao ZOZP na nacionalnoj razini 10. 7. 2012. godine, a na EU razini 13. 2. 2016. godine. Zahtjev za registraciju podnijela je Udruga dalmatinski pršut iz Splita. Pravo korištenja zaštićenog naziva i oznake proizvoda trenutno koristi osam proizvođača koji su u 2022. godini proizveli ukupno 66.789 certificiranih dalmatinskih pršuta (Tablica 1).

Sukladno Specifikaciji proizvoda, dalmatinski pršut je trajan suhomesnati proizvod proizveden od svinjskog buta s kosti, kožom i potkožnim masnim tkivom, suho soljen morskom soli, dimljen blagim izgaranjem tvrdog drva bukve, hrasta ili graba, te podvrgnut procesu sušenja i zrenja u trajanju od najmanje godinu dana. Dalmatinski pršut smije se proizvoditi od svježih butova s kosti dobivenih od svinja koje su potomci komercijalnih mesnatih pasmina, križanaca ili linija odnosno njihovih križanaca u bilo kojoj kombinaciji. Masa obrađenog buta mora iznositi najmanje 11 kg. Na svježem butu ne smije biti vidljivih znakova bilo kakvih traumatskih procesa. Meso buta mora biti crvenkasto-ružičaste boje, kompaktne strukture i suhe površine.

Vrijednost pH, u trenutku ulaska buta u pršutanu, mjerena u području poluopnastog mišića (m. semimembranosus), treba iznositi između 5,5 i 6,1. Debljina slanine s kožom na vanjskom dijelu svježeg obrađenog buta, mjereno okomito ispod glave bedrene kosti, treba iznositi najmanje 15 mm (poželjno 20 – 25 mm). Svježi butovi ne smiju biti podvrgnuti bilo kojem postupku konzerviranja osim hlađenja (na temperaturi od 1 do 4 ºC), dok zamrzavanje butova nije dozvoljeno. Vrijeme koje smije proteći od klanja svinja do početka soljenja buta ne smije biti kraće od 24 ni dulje od 96 sati. Proizvodnja dalmatinskog pršuta, počevši od faze soljenja do gotovog proizvoda spremnog za stavljanje na tržište, mora se odvijati unutar definiranog zemljopisnog područja (gradova i općina) na području dalmatinskih županija i grada Novalje.

Pročitajte još:

Zaštićeni hrvatski pršuti

Dragulji gastronomske ponude

Proizvodnja pršuta u Republici Hrvatskoj

Zaštita hrvatskih pršuta

Istarski pršut

Drniški pršut

Krčki pršut 

Kvaliteta i podrijetlo sirovine za zaštićene hrvatske pršute

Prethodni članakDrniški pršut
Sljedeći članakKrčki pršut
Prof. dr. sc. Danijel Karolyi
Dr.sc. Danijel Karolyi rođen je 6. studenog 1970. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine i stekao naziv diplomiranog inženjera agronomije – stočarstva. Na istom fakultetu završava poslijediplomski studij Stočarstva i 2002. godine brani Magistarski rad pod nazivom: ¨Kakvoća buta švedskog landrasa u tehnologiji istarskog pršuta¨. Doktorsku disertaciju pod naslovom ¨Utjecaj genotipa na sastav masnih kiselina mišićnog i masnog tkiva svinja¨ obranio je 20.ožujka 2007. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof.dr.sc. Ivana Jurića. Od završetka dodiplomskog studija dr.sc. Danijel Karolyi zaposlen je na matičnom fakultetu u Zavodu za opće stočarstvo. U znanstveno-nastavno zvanje docent izabran 26. veljače 2008. godine, za izvanrednog profesora 23. siječnja 2013. godine, a u redovitog profesora 15. svibnja 2018. godine. Od usvajanja Bolonjskog procesa sudjeluje u prilagodbi studijskih programa i uvođenju novih predmeta. Nositelj je dva modula na preddiplomskom studiju Animalne znanosti (Uvod u animalne znanosti i Prerada mesa na OPG-u), tri modula na diplomskim studijima Proizvodnja i prerada mesa i Genetika i oplemenjivanje životinja (Ocjena i kakvoća trupova i mesa, Genetika mesa, Toplinski obrađeni mesni proizvodi), te suradnik na još nekoliko modula svih razina sveučilišnih studija. Kao gostujući nastavnik na Veleučilištu Marka Marulića u Kninu bio je nositelj modula ¨Opće stočarstvo¨ na Stručnom studiju Poljoprivreda krša – stočarstvo krša. Kao mentor ili član povjerenstva sudjelovao u izradi većeg broja završnih ili diplomskih radova te disertacija. U znanstvenom radu dr.sc. Danijel Karolyi usmjeren je poglavito na istraživanja čimbenika kakvoće klaoničkih trupova i mesa tovljenika domaćih životinja te mesnih proizvoda. Kao autor ili koautor do sada je objavio preko 100 znanstvenih radova, od čega 32 rada u skupini A1. Održao brojna izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima, na kojima je u više navrata predsjedavao i bio član znanstvenog odbora skupa. Bio voditelj znanstvenog projekta Povijest poljoprivrede – prilozi za povijest gospodarstva Hrvatske (Ministarstvo znanosti i tehnologije, 2007.-2012.) i sudjelovao na nacionalnim i međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima: ¨Korelacije između mliječnosti i rasta u selekciji simentalca u Hrvatsko¨ (Ministarstvo znanosti i tehnologije, 2002.-2006.), ¨Influence of animal diet on fatty acid composition of pork¨ (EUREKA Project, 2003.-2006.) i ¨Ruminant Fatty Acids¨ (EUREKA Project, 2007.-2010.); tehnologijskom projektu ¨Slavonski domaći kulen¨ (Ministarstvo znanosti i tehnologije, 2001.-2005.) te VIP i MPPPP projektima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva: ¨Istarski pršut u funkciji oživljavanja gospodarstva i konkurentnosti na tržištu EU¨ (1998.-2001.), ¨Turopoljska svinja u funkciji proizvodnje pršuta i plećke¨ (2001.-2003.), ¨Stvaranje Samoborske salame kao Županijske robne marke¨(2003-2005.), ¨Izrada specifikacije hrvatske mlade junetine¨(2006.-2008.), ¨Dopuna specifikacije za oznaku izvornosti drniškog pršuta¨ (2006.-2008.), ¨Integrirana proizvodnja svinja na šaranskim ribnjacima¨ (2014.), ¨Aplikacija mikrobnih kultura u cilju unapređenja tehnologije proizvodnje tradicionalnih kobasica od divlje svinje¨(2014.), ¨Revitalizacija uzgoja „Banijske šare“ svinje¨(2015.-2017.) i ¨Održiva proizvodnja svinja na području Banovine¨ (2016.-2018.). Bio je koordinator za Hrvatsku međunarodnog znanstvenog projekta ¨Diversity of local pig breeds and production systems for high quality traditional products and sustainable pork chains¨ financiranog iz programa Europske unije za istraživanja i inovacije Obzor 2020 (akronim TREASURE, br.ugovora 634476, 2015.-2019.). Trenutno je sudionik HRZZ Projekta ¨Primjena inovativnih metoda u praćenju proteolitičkih, lipolitičkih i oksidativnih procesa tijekom proizvodnje pršuta¨ (2017.-2021.) i EU COST Akcije ¨Innovative approaches in pork production with entire males¨ (CA1521 IPEMA, 2016.-2020.). U više navrata boravio je u inozemstvu na kraćim usavršavanjima iz područja kakvoće i sigurnosti mesa te dobrobiti životinja. Član je European Federation of Animal Science (EAAP). Od 2008. godine je član je uređivačkog odbora znanstveno-stručnog časopisa "Meso" u kojem je objavio veći broj članaka iz područje tehnologije mesa i nutricionizma. Član je komisija za ocjenu svojstava i kvalitete domaćih suhomesnatih proizvoda te u suradnji s udrugama proizvođača i resornim Ministarstvom aktivno radi na standardizaciji, promociji i zaštiti autohtonih mesnih proizvoda, te popularizaciji i legalizaciji prerade mesa na poljoprivrednom gospodarstvu. Autor je brojnih tehničko-tehnoloških elaborata iz područja prerade mesa na gospodarstvu, te specifikacija za zaštitu oznaka izvornosti i zaštićenog zemljopisnog podrijetla hrvatskih mesnih proizvoda (drniški pršut, slavonski kulen/kulin) na nacionalnoj i EU razini. Od 2012. godine član je užeg uredničkog odbora časopisa Stočarstvo, te je imenovan kao urednik za animalne znanosti časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus ACS za mandatno razdoblje 2016-2020. godina. Aktivno govori i piše engleski jezik.