U Gospodarskoj zoni Čaporice kraj Trilja, 26. lipnja, održana je završna konferencija projekta „Postrojenje za proizvodnju energije iz OIE Čaporice“, jednog od najznačajnijih projekata u području kružnog gospodarstva i obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Završetkom projekta Dalmatinska zagora dobila je suvremeno bioplinsko postrojenje koje će biootpad pretvarati u električnu i toplinsku energiju te organsko gnojivo, čime se istodobno rješava pitanje gospodarenja biootpadom, povećava proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i doprinosi razvoju održive poljoprivrede.
Projekt je vrijedan 17,35 milijuna eura, od čega je 13,1 milijun eura osigurano bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Izgradnjom postrojenja Hrvatska je dobila dodatne kapacitete za obradu gotovo 13 tisuća tona biootpada godišnje, čime se značajno smanjuju količine otpada koje završavaju na odlagalištima te povećava iskorištavanje obnovljivih izvora energije.
Program je započeo obilaskom novoizgrađenog postrojenja, a nastavljen završnom konferencijom u prostorijama CEKOM-a Trilj, gdje je predstavljena njegova važnost za razvoj Dalmatinske zagore i cijele Hrvatske.
Od biootpada do energije
Prije službenog dijela konferencije okupljeni uzvanici obišli su novoizgrađeno postrojenje u Gospodarskoj zoni Čaporice. Kroz pogon ih je proveo voditelj postrojenja Marko Sučić, koji je predstavio tehnološki proces i objasnio način rada bioplinskog postrojenja.
Sudionici su imali priliku obići prijemni dio postrojenja, digestore u kojima se odvija proces anaerobne razgradnje biootpada, spremnike za digestat te energetski dio pogona u kojem će se proizvedeni bioplin pretvarati u električnu i toplinsku energiju.
Riječ je o suvremenom postrojenju u kojem se odvojeno prikupljeni biootpad razgrađuje u zatvorenim spremnicima bez prisutnosti kisika. U tom procesu nastaje bioplin bogat metanom koji se koristi za proizvodnju električne i toplinske energije, dok se preostali digestat koristi kao organsko gnojivo u poljoprivredi. Time biootpad, koji je do sada predstavljao komunalni problem, postaje vrijedan resurs za proizvodnju energije i razvoj poljoprivrede.
Osim proizvodnje energije, projekt predstavlja važan iskorak prema kružnom gospodarstvu jer se otpad ponovno vraća u proizvodni ciklus, smanjuju se emisije stakleničkih plinova te se stvaraju preduvjeti za održivije gospodarenje prirodnim resursima.
Čaporice nisu cilj, nego početak
Direktor tvrtke INOVAPRO Ante Čikotić naglasio je kako projekt nadilazi samu izgradnju jednog energetskog postrojenja te predstavlja novi način razmišljanja o razvoju gospodarstva, energetike i poljoprivrede.
Ovaj projekt nije važan samo zbog svoje vrijednosti, već zato što nam pokazuje da kada se spoje ideja, hrabrost i partnerstvo nastaju konkretna inženjerska rješenja koja mijenjaju sustav. Ovo za nas nije samo postrojenje, već način razmišljanja. Čaporice nisu cilj, nego početak razvoja u kojem energija, poljoprivreda i gospodarstvo više nisu odvojeni sustavi, nego zajedno stvaraju sinergijski učinak. Ovdje smo uspjeli pretvoriti biootpad u energiju.
Istaknuo je kako je bioplinsko postrojenje već započelo s radom te da je proizveden prvi digestat koji će biti dostupan poljoprivrednicima.
Nadam se da će upravo zahvaljujući tom digestatu kvalitetnije rasti poljoprivredni proizvodi koji će ponovno završavati na vašim stolovima.
Govoreći o budućnosti projekta, Čikotić je istaknuo potrebu snažnije suradnje između Dalmatinske zagore i obalnih gradova poput Splita, Trogira i Makarske kako bi se biootpad kvalitetno zbrinjavao i pretvarao u vrijedan energetski resurs.
Prema njegovim riječima, najveća vrijednost projekta nije ono što je danas izgrađeno, nego mogućnosti koje će tek otvoriti.
Najveća vrijednost nije ono što je danas izgrađeno, nego ono što će nam omogućiti sutra. To je ono što nas vodi, kreativnost da stvari sagledamo drugačije, inovativnost da ih ostvarimo i strast da u tome ustrajemo.
Posebno je zahvalio svim institucijama koje su od početka vjerovale u projekt.
Od Splitsko-dalmatinske županije, Grada Trilja, jedinica lokalne samouprave, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva zaštite okoliša i svih ostalih partnera, svi su od početka vjerovali da se ovo može ostvariti. Pokazali smo da ovakvi projekti nisu rezervirani samo za Njemačku, Austriju ili Italiju, nego da ih možemo uspješno graditi i ovdje, u Čaporicama.
Istaknuo je kako INOVAPRO želi svoja iskustva podijeliti s drugima kako bi slični projekti zaživjeli diljem Hrvatske.
Želimo podijeliti svoja znanja kako bi slični projekti zaživjeli i u drugim dijelovima Hrvatske. Svaki kilovat energije dobiven iz otpada koji se iskoristi u plastenicima, sušarama ili proizvodnji znači manji trošak za investitore i manji ugljični otisak.
Dodao je kako Agroenergetski park u Čaporicama pokazuje da poslovne zone ne moraju biti isključivo mjesta skladištenja i distribucije robe, nego prostori u kojima se istodobno može proizvoditi energija, prerađivati sirovina i stvarati nova vrijednost.
Govoreći o budućnosti Agroenergetskog parka u Čaporicama, rekao je kako je cilj stvoriti prostor u kojem će se povezati proizvodnja energije, hrane i suvremenih tehnologija.
Želja nam je da se ponovno okupimo kada bude završen i AI centar te da cijelom svijetu pokažemo kako se na jednoj lokaciji mogu rješavati tri velika komunalna izazova – informacije, hrana i energija. Znanja koja ovdje stječemo želimo razvijati ne samo u Hrvatskoj, nego ih prenositi i izvan njezinih granica.
Razvoj pripada Dalmatinskoj zagori
Gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin istaknuo je kako je završetak projekta važan ne samo za tvrtku INOVAPRO nego i za Grad Trilj, Dalmatinsku zagoru i Splitsko-dalmatinsku županiju.
Ovaj projekt dokazuje da se velike i moderne europske investicije mogu realizirati i ovdje, u dalmatinskom zaleđu. Posebno sam ponosan što je upravo Trilj mjesto u kojem je ovakav projekt zaživio. Time pokazujemo da razvoj ne pripada samo velikim gradovima, nego i Dalmatinskoj zagori, našim obiteljima, našim mladima i svima koji žele ostati ovdje i graditi svoju budućnost.
Naglasio je kako je Grad Trilj, zajedno sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, osigurao specijalizirano vozilo za prikupljanje biootpada i spremnike za njegovo odvojeno prikupljanje.
Time pokazujemo da lokalna samouprava može biti aktivan sudionik promjena, a ne samo njihov promatrač. Naša je obveza stvarati uvjete, povezivati ljude i otvarati prostor za projekte koji imaju smisla.
Na kraju je zahvalio tvrtki INOVAPRO i svim partnerima.
Europska sredstva imaju pravi smisao tek onda kada se pretoče u ovakva konkretna djela koja ostaju zajednici i stvaraju novu vrijednost.
Vizija jedne obitelji postala je stvarnost
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban na početku je pozdravio okupljene u ime Splitsko-dalmatinske županije te ovaj događaj simbolično nazvao „svadbom industrije Dalmatinske zagore“.
Vizija, strpljenje i upornost jedne obitelji doveli su do ovoga što danas imamo priliku vidjeti. Kada mi je Ante prije nekoliko godina pričao kako će sve ovo izgledati, moram priznati da mi se činilo pomalo nerealnim. Međutim, pokazalo se da je Europska unija prepoznala tu viziju i snažno je podržala njezinu realizaciju.
Posebno je zahvalio obitelji Čikotić, istaknuvši kako ga je uvijek fascinirala njihova želja da razvijaju upravo svoj kraj.
Jedno od Antinih životnih gesla uvijek je bilo: ‘Što mogu napraviti za svoju Zagoru i područje iz kojeg dolazim?’ Upravo zahvaljujući takvom razmišljanju danas svjedočimo ovom projektu.
Boban je naglasio kako su ljudi najveća vrijednost svake sredine.
Tamo gdje nema čovjeka, ne trebaju ni pogoni, ni prometnice, ni bilo kakva druga infrastruktura. Najvažnije je ulagati u ljude, a upravo ovakvim projektima i ovakvom vizijom stvaramo uvjete da ljudi ostanu živjeti i raditi ovdje.
Izrazio je nadu kako će upravo ovakvi projekti doprinijeti pozitivnim demografskim trendovima.
Dalmatinska zagora je raj na zemlji i nadam se da će se pozitivna demografska kretanja nastaviti upravo u Trilju, Sinju i cijeloj Zagori. Na nama, na lokalnoj i regionalnoj razini, nije samo da budemo potpora ovakvim projektima, nego i njihova dodatna nadogradnja.
Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, istaknula je važnost ovog projekta jer je, uz još dva projekta, omogućio financiranje iz instrumenata EU-a.
Nama je ovaj projekt izuzetno važan jer smo zahvaljujući njemu, kao Hrvatska, zadovoljili potrebne uvjete za dobivanje financiranja. Projekt se doista može pokazivati kao ogledni primjer diljem EU-a, i to ne kao dio nečega, nego kao predvodnik. Inovativan je, rađen prema zahtjevnom programu, a rezultat je znanja i dugotrajnog učenja. Unatoč zahtjevnosti i složenosti, realiziran je u vrlo kratkom roku.
Konferencija je zaključena zajedničkom porukom kako projekt u Čaporicama predstavlja mnogo više od izgradnje jednog postrojenja. Riječ je o projektu koji objedinjuje zaštitu okoliša, proizvodnju obnovljive energije, razvoj poljoprivrede i jačanje lokalnog gospodarstva, a sudionici su izrazili uvjerenje kako će upravo ovakav model postati primjer budućih zelenih investicija diljem Hrvatske.
