Više nije neka novost da se u Hrvatskoj pojavi novi, strani štetni kukac koji počne ugrožavati domaću poljoprivredu ili šumarstvo. U novom „domu“ neki od njih pokažu se malo štetnima i ne vrijednima osobite pažnje. Nažalost, neki se pretvore u pravu pošast.
Da se invazije i osvajanja novih štetnika događaju stalno, dovoljno je spomenuti nekoliko nedavnih primjera. Prije pet godina u parkovima otoka Hvara utvrđena je agavina pipa. Štetnik se širi po našoj obali i uništava agave. Domovina mu je Meksiko, a prije 30-ak godina doputovao je do Italije. Prije sedam godina na jugu Istre otkrivena je azijska pamučna štitasta uš. Danas čini štete u parkovima Pule, Medulina i Varaždina. Kako mu ime kaže, domovina tog štetnika je Japan. Prošle godine na otoku Lokrumu kod Dubrovnika otkriven je potkornjak Xylosandrus compactus, koji se udomaćuje i kreće u vjerojatnu daljnju invaziju Hrvatskom. Godine 2011. taj je štetnik otkriven u Italiji. Do tada se držao uglavnom tropskih područja i stvarao probleme uzgajivačima kave, čaja i kakaovca u Indiji, Nigeriji, Zimbabveu ili Tanzaniji.
Nova opasnost
Dok spomenuta tri kukca nisu izazvala veću pažnju u javnosti, posljednjih tjedana u medijima se počelo izvještavati o novoj opasnosti, kukcu pod nazivom japanski pivac (Popillia japonica). Tekstovi i reportaže o „japanskoj bubi“ koja dolazi u Hrvatsku bili su različite kvalitete i objektivnosti. Današnje novinarstvo u području zaštite bilja nerijetko zaluta prema senzacionalizmu i površnosti, uz zanemarivanje ili čak svjesno prešućivanje činjenica. Imajući u vidu aktualnost teme, prikladno je ukratko predstaviti japanskog pivca i trenutnu situaciju s tim štetnikom u Hrvatskoj.
Prvo što je važno istaknuti jest činjenica kako je japanski pivac tzv. prioritetni karantenski štetni organizam bilja u Europskoj uniji. To znači kako je procijenjeno da taj kukac može dovesti do vrlo ozbiljnih šteta u slučaju da se proširi. Međutim, to također znači da su sve države Unije obavezne sustavno nadzirati njegovu pojavu. U slučaju nalaza, države su obavezne provesti sve mjere kako bi se štetnik iskorijenio. U slučaju da to više nije moguće, obavezno je svim dostupnim načinima spriječiti njegovo daljnje širenje. U Hrvatskoj se japanski pivac nadzire već deset godina, a Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prije nekoliko godina izradilo je krizni plan za slučaj njegove pojave. Pojava i širenje japanskog pivca u Hrvatskoj, ukoliko se dogodi, utoliko nikako neće proći slabo zapaženo i bez akcije od strane nadležnih službi.
Kako mu ime kaže, japanski pivac je štetnik porijeklom iz istočne Azije. Starije generacije možda se sjećaju crtanog filma s najbržom plavom zmijom na svijetu, Eustahijem Brzićem i japanskom bubom koja proždrljivo jede cvijeće, a uz to je majstor istočnjačkih borilačkih vještina. Japanski pivac bio je inspiracija za taj animirani lik.
Kako to obično biva, japanski pivac je početkom prošlog stoljeća počeo putovati po svijetu. Tada je unesen na američki kontinent. Štete koje tamo čini procjenjuju se na više od 400 milijuna $ godišnje. Trebalo je pedesetak godina da japanski pivac pređe Atlantik i dođe nadomak Europe. Početkom 1970-ih pojavio se na Azorskom otočju, gdje se brzo proširio. Otprilike stotinjak godina nakon invazije u SAD, uspio se dovesti i do kontinentalne Europe. Godine 2014. nađen je u parku u okolici Milana. Bilo je kasno za iskorjenjivanje. Talijani nastoje obuzdati širenje japanskog pivca, no štetnik se neminovno provuče kroz sve fitosanitarne barijere i polako se širi.
Japanski pivac nije izbirljiv što se tiče hrane. Zabilježeno je da napada više od 300 različitih vrsta biljaka. Omiljene kulture u Europi za sada su mu vinova loza, soja, kukuruz, ruže, breskva, šljiva, bobičasto voće, jabuka i kruška. Odrasli oblici čine štetu izgrizanjem listova na kojima ostaju samo žile. Napadaju i mekše plodove voća koje također izgrizaju, čineći izravne štete. Ličinke japanskog pivca razvijaju se u tlu, najčešće u vlažnim travnjacima. Izgrizaju korijenje i mogu ostaviti prazne površine, plješine. Iako je šteta na površinama poput ukrasnih travnjaka ili golf terena daleko u drugom planu u usporedbi s poljoprivrednim kulturama, ne treba se zanemariti. Recimo, na svjetski poznatom stadionu San Siro u Milanu, domu klubova Milana i Intera, provode se sustavne mjere kontrole i suzbijanja tog štetnika.
Kukac „autostoper“
Ono što je najvažnije u pojavi japanskog pivca u Hrvatskoj jest činjenica da se kukac još ne može smatrati prisutnim u našoj zemlji. Jedan odrasli primjerak japanskog pivca pronađen je u lovci u parku Maksimir u listopadu 2025. godine. Takav nalaz nije neočekivan. Kako se štetnik obavezno prati u svim zemljama Unije, posljednjih šest-sedam godina otkriven je zanimljiv način njegova širenja. Za praćenje se koriste lovke sa spojevima koji ga jako privlače. Japanski pivac nađen je 2018. u lovci u južnoj Njemačkoj, uz prometni pravac. Nakon toga zabilježeno je još nekoliko ulova duž autocesta u Njemačkoj. U 2018. nađen je jedan primjerak kukca u lovci na aerodromu Schiphol u Amsterdamu. Jedan primjerak ulovljen je i blizini autoputa u Austriji, kod granice s Njemačkom. Najzanimljivije, primjerak japanskog pivca nađen je u Španjolskoj u prtljazi putnika na izravnom letu iz Milana u Coruñu.
Takvi nalazi priskrbili su japanskom pivcu naziv kukac-autostoper. U zaraženom području Lombardije u Italiji tijekom ljeta tih kukaca je puno. Kako je to jedan od najprometnijih dijelova Europe, očigledno je kako se kukac slučajno zavuče u vozila ili teret koji se prevozi. Kada iz njih izađe, ako je u blizini lovka, biva privučen u nju. To se vjerojatno događa već desetak godina, no većina takvih putovanja japanskog pivca ostaje neprimijećena. Da se radi o kukcu-putniku pokazuju i slučajevi njegove invazije na Azorsko otočje i u Italiju. Pretpostavlja se kako je na Azore gotovo sigurno stigao iz SAD-a u američku vojnu bazu na tom otočju. U Milanu je nađen u blizini velike zračne luka Milano Malpensa te se pretpostavlja kako je također stigao teretom ili prtljagom kao „slijepi putnik“.
Nalaz u Hrvatskoj također može biti slučajni „autostoper“ iz sjeverne Italije. Nađen je jedan primjerak. U takvim slučajevima, nadležna tijela za zdravlje bilje ostaju u dvojbi kakve odluke donijeti i kako pristupiti nalazu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva odlučilo je za pristup visoke predostrožnosti. Izrađen je i usvojen Akcijski plan za sprječavanje širenja i udomaćivanja štetnog organizma Popillia japonica Newman za 2026. godinu. Na mjestu nalaza postavljena je gusta mreža lovki koja se intenzivno kontrolira. Provode se brojni vizualni pregledi. Izrađeni su leci i brošure, a slučaj je očigledno poprilično zainteresirao i javnost. U službe su se počeli javljati i građani koji šalju fotografije ili primjerke sumnjivih kukaca.
Japanski pivac se prema fotografijama na internetu može zamijeniti sa sličnim domaćim kukcima. Slični mogu biti vrtni ružičar ili žitni pivac. Naoko najsličniji po internetskim fotografijama može biti obični hrušt, koji ima smeđe pokrilje i bijele dlačice na zatku, slično kao japanski pivac. Međutim, japanski pivac je puno manji od hrušta. Otprilike je veličine krumpirove zlatice. Ima vrlo sjajno prsište, smaragdne boje. Pokrilje mu je također vrlo sjajno, kao od bakra, a ispod njega prepoznatljive su bijele dlačice poredane kao točkice. Svejedno, svaka dojava građanstva u ovom slučaju puno vrijedi.
Iskustvo iz Slovenije
Uglavnom, nalaz u lovci u parku Maksimir u Zagrebu može biti ulog slučajno uhvaćenog kukca-putnika koji je u nekom osobnom vozilu ili na teretu nekako došao iz sjeverne Italije do Zagreba. U stručnom rječniku biljnoga zdravstva, to se naziva „upad“ ili inkurzija. Međutim, scenarij može biti i puno ozbiljniji. Tome nas uči slovensko iskustvo. Prvi primjerci japanskog pivca u Sloveniji ulovljeni su na odmorištima uz autocestu u 2024. u Lukovici i Barju. Pretpostavilo se kako se radi o autostoperima. Međutim, na odmorištu uz autocestu u Lukovici početkom srpnja 2025. u lovke se uhvatilo 11 kukaca. Uskoro je pronađen i živi primjerak kako se hrani na biljci lijeske. Analizom tla utvrđene su dvije ličinke. U mreži lovki tijekom ljeta počele su se hvatati stotine kukaca. Iste godine, na odmorištu u Barju uhvaćeno je osam kukaca.
Njihov broj također je rastao tijekom srpnja. Očigledno je da se japanski pivac tamo počeo udomaćivati. To više nije upad, inkurzija, već invazija. Slovenski kolege pokušat će iskorijeniti štetnika u ovoj ranoj fazi. Tako i domaći nalaz japanskog pivca može biti posljedica njegovog unosa i udomaćivanja negdje u blizini nalaza u lovci. Ako je to slučaj, ključno je otkriti gdje se to događa. Kritičari s pravom mogu reći kako uspjeh naših akcijskih planova u suzbijanju štetnih organizama bilja do sada nije bio očekivan, zbog niza razloga. Međutim, ovoga puta pristup je vrlo ozbiljan i pravovremen, već nakon jednog jedinog uhvaćenog kukca. Odgovor nadležnih institucija u ovom je slučaju organiziran i znanstveno utemeljen. Situacija s japanskim pivcem u Hrvatskoj bit će puno jasnija do kraja ovog ljeta. Do tada, građanstvo se može još jednom pozvati da svaku sumnju na tog opasnog štetnika prijavi na adrese fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr, HR_plant.health@mps.hr ili czb@hapih.hr.
.){kind=link}