Uz plamenjače i pepelnice koje su opisane u proteklim člancima, hrđe su treća najčešća skupina biljnih bolesti na većini biljaka, pa su tako česte i na nekim povrtnim vrstama.
Hrđe uzrokuju fitopatogene gljive iz reda Pucciniales (Uredinales). Ime su dobile po prepoznatljivim simptomima koji se javljaju u vidu različitih nakupina spora (uredospore, teliospore i dr.) i to najčešće na naličju lišća. Te nakupine spora (sorusi) mogu biti različitih boja, od smeđih, žutih, narančastih, crvenkastih do crnih. Hrđe se najčešće suzbijaju fungicidima iz skupine triazola (mefentriflukonazol, difenkonazol, tebukonazol i dr.), piridinkarboksamida (boskalid), strobilurina (azoksistrobin i dr.), fungicida na bazi bakra i dr. Od važnijih hrđa na povrću poznate su hrđa graha, hrđa češnjaka i hrđa boba.
Hrđa graha
Hrđa je česta bolest na grahu, pa stoga spada u važnije bolesti graha. Uzročnik je patogena vrsta Uromyces appendiculatus. Ovo je autoecijska vrsta, što znači da kompletan razvoj ima samo na grahu. Pojava bolesti dosta ovisi o sortama, tipu graha (npr. grah mahunar i dr.) načinu uzgoja (na otvorenom, zatvorenom) i dr. Većim intenzitetom javlja se na grahu kod kasnije sjetve i to najčešće kod graha koji se sije zajedno s kukuruzom.
Simptomi bolesti: najčešće se simptomi javljaju na listovima, a vrlo rijetko na stabljici i mahunama. U kasno proljeće i početkom ljeta na naličju lista se prvo javljaju žuti prištići, koji se zovu ecidiji, a u njima se stvaraju ecidiospore. Nakon njih javljaju se smeđi jastučići koji se nazivaju uredosorusi, a oni u biti predstavljaju nakupine uredospora. Ovi uredosorusi se vrlo dobro uočavaju na naličju lista. U tijeku vegetacije uredospore uzrokuju više sekundarnih zaraza. S vremenom pred kraj ljeta uredosorusi postaju crni i na njihovom mjestu nastaje novi tip spora ili teliospore, s kojima gljiva prezimljuje. Na licu lista vide se žute mrlje.
Suzbijanje bolesti
Od preventivnih mjera zaštite možemo koristiti otpornije kultivare i plodored. Od kemijskih mjera zaštite kod nas dozvolu imaju fungicidi na bazi azoksistrobina (karenca 7 dana), boskalida s piraklostrobinom (karenca 21 dan) i dr.
Hrđa češnjaka
Hrđa spada u najvažnije i najčešće bolesti na češnjaku. Javlja se dosta rano već tijekom svibnja i može nekad potpuno uništiti lisnu masu češnjaka. Uzročnik je vrsta Puccinia porri.
Simptomi bolesti: tipični simptomi ove bolesti javljaju se na lišću češnjaka u proljeće u vidu hrđastih nakupina narančasto-smeđe boje (uredosorusi s uredosporama, a kasnije u ljeto nakupina spora, crne boje (teliosorusi s teliosporama). Popratni simptom zaraženog lišća je žućenje ili kloroza oko prije navedenih hrđastih nakupina spora na lišću te na kraju i sušenje lišća.
Suzbijanje bolesti
Primjena fungicida ovi o tipu uzgoja (otvoreni ili zaštićeni prostor i dr.). Od fungicida kod nas dozvolu imaju fungicidi na bazi bazi azoksistrobina (karenca 14 dana), trifloksistrobina i tebukonazola (karenca 21 dan), boskalida s piraklostrobinom (češnjak na otvorenom, karenca 14 dana) i dr.
Hrđa boba
Ova bolest je jedna od najčešćih i najvažnijih bolesti boba. Uzročnik je vrsta Uromyces viciae-fabae. Ovo je autoecijska vrsta, što znači da kompletan razvoj ima na bobu.
Simptomi bolesti: simptomi ove bolesti se lako raspoznaju po tamno-smeđim nakupinama spora po lišću boba, koji predstavljaju uredosoruse s uredosporama, pa zatim teliosoruse s teliosporama koje su tamnije boje. Bolest se često javlja na bobu u Dalmaciji i Istri gdje se inače bob tradicionalno više uzgaja, ali također i u kontinentalnim krajevima. Uslijed jakog napada bolesti može na kraju patogeneze doći do paleži ili nekroza lišća.
Suzbijanje bolesti
Kod nas dozvolu imaju fungicidi na bazi mefentriflukonazola (za bob na otvorenom), boskalida s piraklostrobinom (bob na otvorenom, karenca 7 dana) i dr.
Foto: prof.dr.sc. Tihomir Miličević,
