Naslovnica Rubrike Ostalo Klimatske promjene i poljoprivreda

Klimatske promjene i poljoprivreda

Objavio

14. veljače 2023.

923

Za kvalitetno razumijevanje i ispravno tumačenje određenih pojava i događanja, za početak je najvažnije pravilno definirati osnovne stručne izraze.

Tako se vrijeme definira kao ukupnost atmosferskih pojava i stanja atmosfere u određenom trenutku nad nekim određenim područjem. Klima se definira kao prevladavajuće stanje vremena, kao i pravilnost ili nepravilnost ponavljanja vremenskih tipova (prosječne vrijednosti meteoroloških elemenata u dužem vremenskom razdoblju) nad nekim određenim područjem. Standardno razdoblje za definiranje klime iznosi 30 godina. Postoji više različitih načina i mogućnosti klasifikacije klime i klimatskih područja, a možda ju je najlakše definirati preko klimatskih čimbenika i klimatskih elemenata.

Klimatske promjene nisu novina već su se one događale i u ranijim razdobljima tijekom duge povijesti Zemlje. Specifičnost u odnosu na prethodna razdoblja je u činjenici kako je glavni krivac za ove klimatske promjene čovjek. Antropogeni utjecaj toliko je jak i obuhvatan da se mnogi znanstvenici zalažu za uvođenje novog naziva za geološku eru u kojoj se nalazimo – antropocen. Od posljednjeg ledenog doba (koje je završilo prije otprilike 10 000 – 13 000 godina), sve su se civilizacije razvijale u holocenu, odnosno vremenskom razdoblju u kojem su se ljudska društva razvijala i napredovala „otkrićem” poljoprivrede i proizvodnje hrane, gradnjom naselja i korištenjem okolišnih resursa općenito.

Poljoprivredna je biljna proizvodnja izravno i neizravno definirana, a time i ovisna o elementima klimatskog sustava. Istovremeno, po principu povratne sprege, poljoprivredna proizvodnja izravno i neizravno utječe na izmjene klimatskog sustava. Poljoprivreda svojom primarnom aktivnošću utječe na onečišćenje tla, vode i zraka, a njen negativan utjecaj proizlazi iz deforestacije, dezertifikacije, gubitka bioraznolikosti, erozije tla, gubitka organske tvari tla, salinizacije, acidifikacije tla i oceana i dr.

Biljna proizvodnja, kao primarni producent u lancu proizvodnje hrane, pod izravnim je utjecajem klimatskih promjena, a ujedno je i najosjetljiviji segment poljoprivredne proizvodnje. Najznačajniji segmenti i refleksije biljne proizvodnje pod utjecajem klimatskih promjena jesu:

dugotrajna promjena prosječnih temperatura zraka i količine oborina
povećani razvoj bolesti, korova i štetnika
degradacija tla (erozija, ispiranje hraniva, smanjena infiltracija)
produžetak vegetacije (pozitivan utjecaj)
skraćenje vegetacije (kasno-proljetni i rano-jesenski mraz).

Intenzitet, oblik, razina i trajnost navedenih promjena u najvećoj mjeri su ovisne o stabilnosti agroekološkog uzgojnog područja, ali i njegovoj sposobnosti prilagodbe na izmijenjene uvjete uzgoja koji se očekuju uslijed promjene klime.

Poljoprivreda se ubraja u jedan od najranjivijih sektora na klimatske promjene. Očekivane posljedice klimatskih promjena (na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini), prema FAO ugrubo se mogu podijeliti na biofizičke i socioekonomske, a koje su vezane uz sljedeće pokazatelje:

povećana potrošnja vode
povećan rizik od poplava
povećan rizik od erozije i pad kvalitete tla
povećan rizik gubitka vodenih staništa
izmijenjeni prirodni ekosustavi, gubitak staništa i potencijalni gubitak vrsta
umanjena produktivnost komercijalnih šuma i povećan rizik od požara otvorenog prostora
negativne posljedice na poljoprivredu uslijed nestašice vode
izmijenjen potencijal ribarstva
povećana materijalna šteta uslijed učestalih ekstremnih vremenskih prilika
izmijenjeni turistički potencijali
posljedice po ljudsko zdravlje
migracije stanovništva.

Uslijed klimatskih promjena dolazi do promjene raznih meteoroloških parametara, a predviđanje (prognoze) njihove pojavnosti iznimno je zahtjevno i složeno. Tako, npr., valja napomenuti kako između temperature i oborina postoji vrlo složena interakcija. Intenzivnije i izraženije epizode oborina, vjetra, poplave, suše, ekstremnih temperatura i dr., mogu rezultirati uništavanjem usjeva, smanjenjem infiltracije, pojačanim površinskim otjecanjem, intenziviranjem erozije, gubitkom hraniva, onečišćenjem vodotokova i ostalo.

Povećanje prosječne minimalne temperature zraka, kao i povećanje prosječnih noćnih temperatura, kod nekih biljaka može izazvati stres. Kao posljedica može se očekivati smanjenje i usporavanje rasta i razvoja, ranije sazrijevanje, poremećaji u reprodukciji (polinaciji), intenziviranje pojavnosti bolesti, korova i štetočina (povećana upotreba pesticida) te, u konačnici, smanjenje kvalitete i kvantitete uroda.

Povećanje razine atmosferskog CO₂ može uzrokovati promjene u normalnom funkcioniranju biljaka (npr., veći prinos, a manja kvaliteta). Jedna od najznačajnijih negativnosti klimatskih promjena je smanjenje i gubitak (agro)bioraznolikosti. U posljednjih nekoliko stotina godina antropogeni učinak na povećanje stope izumiranja biljnih i životinjskih vrsta je za više od 1000 puta veći u odnosu na prirodni ciklus izumiranja vrsta tijekom cijele povijesti Zemlje. Kreiranjem poljoprivrednih ekosustava (agroekosustava) izravno se utjecalo na degradaciju prirodnih ekosustava, a time i na smanjenje bioraznolikosti. Gubitkom bioraznolikosti, a posebice agrobioraznolikosti, otvara se prostor za širenje drugih, a najčešće invazivnih vrsta.

Realno je postaviti pitanje: „Može li se, i ako da, u kojoj mjeri poljoprivredna biljna proizvodnja prilagoditi klimatskim promjenama?” Većina znanstvenika je stava kako će doći (ili je već došlo) do velikih promjena u biljnoj proizvodnji. Ovaj je stav lako razumjeti, a posebice ako se zna kako je:

abiotski i biotski uvjetovan stres uzrokovan klimatskim promjenama najznačajniji čimbenik ograničenja proizvodnje hrane
prilagodba biljaka i životinja na različite uvjete životne sredine trajala ≈ 400 milijuna godina (a klimatske se promjene događaju vrlo brzo)
tolerantnost na ekstremne uvjete uvjetovana složenim biokemijsko-fiziološkim mehanizmima
prilagodba biljaka i životinja na klimatske promjene spora i evolucijski uvjetovana
rezultat duže izloženosti biljaka i životinja stresu uvijek i redovno smanjenje prinosa.