Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak i ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić su krajem 2021. godine predstavili Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. U Sklopu Strateškog plana hrvatski poljoprivrednici će imati na raspolaganju 3,6 milijardi eura. Pri tome se 1,87 milijardi eura odnosi na izravna plaćanja. 1,67 milijardi eura je za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna eura za pčelarstvo.
Pritom je za poticanje pametnog, otpornog i diverzificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 % raspoloživih sredstava. Za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime izdvojeno je 25 % te 12 % za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.
Tako je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju. Minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme. One se odnose na pašarenje na pašnjacima, očuvanje travnjake visoke prirodne vrijednosti. Zatim na raznolikost usjeva i nasada, uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, konzervacijsku poljoprivredu te intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina.
Također, osmišljene su intervencije s ciljem zadržavanja mladih u ruralnom prostoru putem dodatnih izravnih plaćanja po površini za prvih 50 ha. Zatim potpore za generacijsku obnovu poljoprivrednih gospodarstava kroz preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava od strane mladih poljoprivrednika, većeg postotka sufinanciranje investicija u proizvodnju, kao i stopostotnog financiranja kupovine zemljišta kroz financijske instrumente. Poticat će se i promovirati digitalizacija proizvodnje, umrežavanje i sudjelovanje u istraživanjima te primjena inovativnih rješenja (AKIS). Također i sudjelovanje u kreiranju lokalnih razvojnih strategija (LEADER).
Ciljevi i vizije
Proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima, te doprinjeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima i poticati inovacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, ukratko su ciljevi strategije hrvatske poljoprivrede. No, kakve su preporuke Europske komisije za Strateški plan RH po općim ciljevima ZPP-a? Primarno, to je poticanje pametnog, otpornog i diverzificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom sigurnošću opskrbe hranom.
Jačati konkurentnost sektora povećanjem produktivnosti i poticanjem malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava s većim potencijalom razvoja. Jačanje položaja primarnog sektora u lancu hrane ulaganjem u diverzifikaciju proizvoda i poticanje proizvoda s više vrijednosti. Veće ulaganje u modernizaciju poljoprivrede kroz kombinaciju nepovratnih potpora i financijskih instrumenata, posebno za mlade poljoprivrednike. Važno je još navesti i doprinos cilju Zelenog plana o ekološkoj poljoprivredi, tj. rast površina pod ekološkom proizvodnjom.
Zatim bolja primjena gnojiva te povećanje bioraznolikosti. Važno je i doprinositi razvoju privlačnijih ruralnih prostora, razvijati biogospodarstva te smanjeno korištenje antimikrobnih tvari. Nužno je iskoristiti prednosti digitalnih tehnologija za razvoj poljoprivrednog sektora i ruralnih područja.
Koliko smo lošiji od EU prosjeka?
Na početku valja naglasiti kako hrvatski poljoprivredni sektor zaostaje u konkurentnosti i produktivnosti.
Loša je činjenica da se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, depopulacijom i nedostatkom osnovne infrastrukture. Generacijska obnova i dalje je izazov kao i u mnogim drugim zemljama članicama. No, dobro je za istaknuti da Hrvatska ostvaruje bolje rezultate kod okolišno-klimatskih pitanja (bioraznolikost, emisija stakleničkih plinova). To je i logično, s obzirom na to da nemamo tako razvijenu industriju, a na našu žalost niti poljoprivrednu proizvodnju kao druge članice.
–Naša vizija definirana i u Strategiji poljoprivrede te u Strateškom planu jest proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po potrošačima prihvatljivim cijenama. Ona će biti konkurentna na tržištu, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima.
–Naši temeljni ciljevi su jačanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede. S obzirom na njezinu strukturu poseban fokus stavljamo na proizvođačke organizacije te kratke lance opskrbe hranom. Položaj hrvatskih poljoprivrednika jačat ćemo upravo poticanjem kratkih lanaca opskrbe te promocijom proizvoda. Zatim poticanjem udruživanja u PO (potpora za rad PO), investicijama kroz sektorske programe, intervencije koje doprinose klimi i okolišu, sudjelovanjem u sustavima kvalitete te financiranjem infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuo je državni tajnik Tugomir Majdak.
Što kažu stručnjaci o planovima Ministarstva poljoprivrede?
Stručnjaci konzultantnske tvrtke Smarter vjeruju kako se Strateški plan može još bolje prilagoditi potrebama proizvodnje. Posebice kad je riječ o investicijama. Očekuje se da će se i tijekom 2022. godine kad će se Strateški plan usuglašavati s Europskom komisijom, moći utjecati te definirati i prilagoditi pojedine mjere. Oko njih sad postoje različita razmišljanja, odnosno da do kraja 2022. godine Republika Hrvatska može dobiti kvalitetan Strateški plan distribucije novca Europske unije.
U Strateškom planu u dijelu koji se odnosi na Program ruralnog razvoja od ukupno 3,42 milijarde eura, za investicije u poljoprivredi je namijenjeno 9,95 posto, odnosno 340 milijuna eura za cijelo petogodišnje razdoblje. U Programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine samo iz mjera ruralnog razvoja za investicije (Mjera 4. i Mjera 6.) direktno namijenjene za poljoprivredu bilo je odobreno 644.806.046,77 eura, a ukupno do sada isplaćeno 437.015.181,36 eura, ali iskazane potrebe za investiranjem u poljoprivredi, kroz zahtjeve za investicijsku potporu, bile su višestruko veće i iznosile su više od 2,18 milijardi eura.
Ne može s niskim ulaganjima!
Podizanje konkurentnosti i proizvodnosti ne može se postići s tako niskim ulaganjima u investicije i razvoj. Zato je upitno mogu li se s tako planiranim iznosom investicija postići ciljevi Strateškog plana poljoprivrede za razdoblje 2023.-2030. godine. Zašto se u Strateškom planu planiraju tako niska investicijska sredstva veliko je pitanje? Odgovor u najvećoj mjeri leži u samoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. O njoj se u Bruxellesu raspravljalo zadnje tri godine i koja je još više postala „zelena i ruralna“. Sve je manje orijentirana na proizvodnju, naglašavaju u Smarteru.
Stručnjaci Smartera smatraju da će se samo povećanjem poljoprivrede proizvodnje, povećanjem dohotka koji poljoprivrednici ostvaruju, stabilnim prihodima i stabilnim radnim mjestima u poljoprivredi otvoriti mogućnost da se zaustave negativni demografski trendovi. Ako stanovnici budu mogli dobro živjeti od svog rada u poljoprivredi onda neće napuštati ruralne prostore. Teško da će izgradnja komunalne infrastrukture, utjecati na odluku o ostanku na ruralnim prostorima. Ljudi trebaju posao, radna mjesta, pristojne i stabilne prihode iz poljoprivrede i drugih ruralnih djelatnosti.
Nužno je smanjiti troškove!
Ako se u potpunosti želi ostvariti potencijal poljoprivredno-prehrambenog sektora na nacionalno gospodarstvo, bilo bi važno poboljšanje svih faktora produktivnosti u poljoprivredi i u integraciji vrijednosnog lanca. Poboljšanje produktivnosti znači povećanje prinosa i smanjenje troškova, povećanje vrijednosti proizvodnje po jedinici rada.
Rast produktivnosti, nadalje, može smanjiti velike deficite trgovinske razmjene kako primarnih. Tako i prerađenih proizvoda te poboljšati iskorištenje proizvodnih kapaciteta, istovremeno stvarajući gospodarske mogućnosti za razvoj ruralnih područja. Produktivnost utječe na životni standard i na blagostanje u društvu. U pravilu povećava ukupni nacionalni dohodak i dohodak onih koji sudjeluju u raspodjeli novostvorene vrijednosti.
–Za to su nam najvažnije mjere ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i investicije. U tom smjeru predloženi Strateški plan treba daljnju prilagodbu, zaključak je Smartera.
Udruga „Hrvatski krški pašnjaci“ smatra da je Strateški plan loš
Udruga Hrvatski krški pašnjaci izrazila je nezadovoljstvo Strateškim planom Ministarstva poljoprivrede. Obrazloženje je da se poljoprivrednicima oduzima značajan udio potpora i ugrožava njihov opstanak. Zatražila je plan koji će poticati povećavanja poljoprivredne proizvodnje i smanjenje nameta. Iz udruge su objavili vijest da je Europska komisija koncem 2021. na adresu Ministarstva poljoprivrede poslala dokument na 83 stranice. Tamo opširno obrazlaže nedostatke hrvatskog Strateškog plana.
–Na samom početku smo ukazivali na to da Strateški plan neće doprinijeti razvoju poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje, nego pogodovanju uskoj interesnoj skupini velikih. Sve na uštrb malih poljoprivrednih gospodarstava. Upravo zbog takve politike interesnog pogodovanja naša sela su opustjela. Poljoprivredna proizvodnja se u većini sektora smanjila, a uvoz hrane povećao.
Glavni uzrok problema je taj što u Ministarstvu poljoprivrede, unatoč kvalitetnim prijedlozima udruga i znanstvene zajednice, nisu uvidjeli potrebu da ispregovaraju dodatne poljoprivredne površine i dodatna sredstva s EK, za razvoj poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. To je propustio napraviti bivši ministar Jakovina, a i ovo dvoje ministara iza njega također. Imamo samo 1/3 prijavljenog poljoprivrednog zemljišta prijavljenog EK. Devet zemalja članica je tražilo od EK da im se priznaju dodatne površine i EK im je to svima odobrila. Vladi RH i Ministarstvu poljoprivrede je stručno elaborirano i predlagano da i Hrvatska tako postupi. Nažalost, naši vladajući nisu uvidjeli potrebu za time.
-Nadalje, planira se smanjiti proizvodno vezana potpora, umjesto da se poveća. To je pokazatelj da Hrvatska ne želi niti ima namjeru biti samodostatna u proizvodnji hrane, nego da se i dalje oslanja na uvoznu hranu. Sada “svađaju” poljoprivrednike na način da jednima oduzimaju potpore, a drugima ih daju. Pravdaju se da su sredstva fiksna i ograničena. Kažu da su pokušali pregovarati dodatna sredstva za razvoj hrvatske poljoprivrede, ali da se to “ne može”.
Istina je da je smanjen EU proračun za poljoprivredu 15%. Ako su ograničena sredstva EK, onda postoje i druge mogućnosti. To je da se alociraju sredstva iz drugog stupa u izravna plaćanja.
Međutim, to ne odgovara politici jer se iz drugog stupa financiraju lokalne samouprave. Kupuju se glasači, preplaćuju se softveri, novcima za obnovu Slavonije grade se hoteli po Jadranu. Novci se daju za vatrogasne domove, općinske zgrade i trgove, a gdje je tu ulaganje u poljoprivredu?
Druga mogućnost je da se ograniče osnovna plaćanja na 100 000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu. Međutim, ni to opet ne odgovara politici jer time ugrožavaju svoje najveće donatore.
Donosioci odluka bi se trebali izdignuti iznad svojih stranačkih okvira i raditi za dobrobit hrvatske poljoprivrede u cjelini i štititi nacionalne interese, a ne samo pogodovati članovima svojih stranaka i uvozno-trgovačkom lobiju, što je dovelo hrvatsku poljoprivredu na samo dno. Hitno je potrebna agrarna reforma, koja će ići u smjeru dodjele i aktivacije zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u svrhu povećavanja poljoprivredne proizvodnje i smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta. Zaključili su u udruzi „Hrvatski krški pašnjaci“ iz koje najavljuju da zbog ostvarenja zahtjeva pripremaju i javne prosvjede.
