Nedavne laboratorijske analize potvrdile su potpunu zdravstvenu ispravnost namirnica s područja Gospića. Unatoč tome, stihijski strah prijeti ugledu proizvoda koje Lika godinama mukotrpno gradi. Na udaru su lički krumpir i sir škripavac.
Posljednjih tjedana javni prostor preplavile su dramatične vijesti o ilegalnom odlaganju otpada na području Gospića. Zabrinutost građana za okoliš i kvalitetu podzemnih voda sasvim je opravdana. Međutim, pod utjecajem senzacionalističkih medijskih natpisa ubrzo je prerasla u opasnu, neutemeljenu histeriju. Ona sada izravno prijeti opstanku poljoprivredne proizvodnje u Lici.
Preko noći se regija koja je sinonim za netaknutu prirodu i vrhunsku autohtonu hranu našla pod neopravdanim teretom sumnje. Pitanje više nije samo ekološko, već i duboko ekonomsko. Hoće li neprovjerene glasine uništiti ličkog seljaka prije nego što institucije uopće dovrše svoj posao?
Znanost protiv panike
Društvene mreže i pojedini mediji širili su apokaliptične scenarije o kontaminiranoj hrani. S druge strane, neovisna laboratorijska analiza, koju je inicirao jedan domaći portal, donijela je prijeko potreban glas razuma i egzaktne podatke.
Stručnjaci su detaljno ispitali uzorke poljoprivrednih proizvoda s lokacija u neposrednoj blizini spornog silosa s otpadom u Gospiću. Testirane su jabuke i tikvice s lokalnih OPG-ova. Fokus je bio na najopasnijim spojevima, tzv. vječnim kemikalijama, odnosno PFAS spojevima (PFOS, PFOA, PFNA i PFHxS).
Rezultati su u potpunosti opovrgnuli katastrofične teorije. Koncentracije svih testiranih toksičnih spojeva bile su ispod granice kvantifikacije. Drugim riječima, u tim proizvodima nema mjerljivih tragova zagađenja i sigurni su za konzumaciju.
Prema dostupnim informacijama, djelatnici NZJZ-a „Dr. Andrija Štampar” prošle su godine provodili uzorkovanje na PFAS spojeve u Ličko-senjskoj županiji. Analizirali su tlo, a nalazi su pokazali da tih štetnih kemikalija nema ni u tlu ni u gomoljima krumpira.
Stručnjaci s pravom napominju da dosadašnje analize ne isključuju potrebu za daljnjim, sveobuhvatnim monitoringom tla i podzemnih voda u Lici. Ipak, nalazi šalju ključnu poruku: hrana iz Like u ovom je trenutku zdravstveno besprijekorna.
Agrovelebit: Lički krumpir uzgaja se 35 kilometara od Gospića
Gospodarski list poslao je upit tvrtki Agrovelebit d.o.o. iz Lovinca, najvećem proizvođaču ličkog krumpira. Njihov krumpir od rujna 2015. nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOZP) na razini Europske unije.
Tvrtka certificirani Lički krumpir plasira diljem Hrvatske kroz vodeće trgovačke lance, specijalizirane trgovine i online platforme. Zahvaljujući modernom skladištu i pakirnici u Gospiću, jedini su proizvođač u Lici koji može isporučiti veće, standardizirane količine krumpira za široko tržište. Stoga nas je zanimalo jesu li provjerili zdravstvenu ispravnost svog krumpira.
Svjesni smo da aktualna situacija s otpadom na području Gospića izaziva zabrinutost javnosti, osobito kada je riječ o mogućem utjecaju na okoliš, poljoprivredu i sigurnost hrane. Cjelokupna proizvodnja Ličkog krumpira poduzeća Agrovelebit nalazi se na području općine Lovinac, približno 35 kilometara udaljenom od predmetnog industrijskog kompleksa u Gospiću. Naša proizvodna područja pripadaju drugom vodnom slivu, a polja se nalaze na približno 590 metara nadmorske visine, odnosno 20 do 35 metara više od grada Gospića. Zbog geografskog položaja, udaljenosti i odvojenosti vodnih slivova, situacija u Gospiću ne utječe na područje na kojem uzgajamo naš Lički krumpir, izjavio je direktor Agrovelebita Nikola Vidaković.
Vidaković je naglasio da to što njihova proizvodnja nije ugrožena nipošto ne znači da ih situacija u Gospiću ne zabrinjava. Podsjetio je da je Lika njihov dom i prostor od kojeg žive. Zato im je očuvanje tla, vode i prirode jednako važno kao i sama kvaliteta proizvoda.
Istaknuo je visoku razinu odgovornosti prema zemlji i povjerenju potrošača. Također je potvrdio da u Agrovelebitu kontinuirano prate sve vanjske čimbenike i provode redovite mikrobiološke analize. One pokazuju da su njihovi proizvodi zdravstveno ispravni.
Ove godine smo analize proširili na PFAS spojeve za krumpir, vodu koju koristimo za navodnjavanje te na tlo kako bismo osigurali dodatnu sigurnost i transparentnost prema našim partnerima i kupcima, zaključio je Nikola Vidaković.
Projekt EcoPGO potvrdio sigurnost ličkog krumpira
Znanstveno-istraživački projekt EcoPGO (Razvoj metodologije za dokazivanje zemljopisnog porijekla i konvencionalnog/ekološkog uzgoja krumpira) financira Hrvatska zaklada za znanost. Projekt nudi konkretne i objektivne odgovore na nedavne rasprave o okolišnim izazovima u proizvodnji krumpira u Ličko-senjskoj županiji.
Voditelj projekta, prof. dr. sc. Milan Poljak s Agronomskog fakulteta, objasnio je da su tijekom provedbe projekta utvrdili neupitnu sigurnost i kvalitetu ličkog krumpira.
Tijekom 2025. godine proveli smo sustavne laboratorijske analize uzoraka tla i gomolja s poljoprivrednih površina 20 lokalnih proizvođača. Rezultati pokazuju da su svi analizirani parametri – uključujući teške metale (kadmij, olovo, cink) i ostatke pesticida – potpuno unutar zakonskih i preporučenih graničnih vrijednosti. Ni u jednom uzorku nisu zabilježene prekomjerne koncentracije koje bi upućivale na utjecaj industrijskog otpada. Budući da su proizvodne površine zaštićenog ličkog krumpira prostorno i hidrološki odvojene od takvih lokacija, naši podaci potvrđuju njegovu neupitnu sigurnost i vrhunsku kvalitetu na koju su potrošači navikli, istaknuo je za Gospodarski list prof. dr. sc. Milan Poljak.
Tržišni poremećaji i opasnost za dohodovnost OPG-ova
Poljoprivreda u Ličko-senjskoj županiji ionako se godinama bori s teškim strukturnim problemima. Prema Zelenom izvješću Ministarstva poljoprivrede i evidencijama Državnog zavoda za statistiku, organizirana komercijalna proizvodnja krumpira u sustavu potpora pala je na povijesni minimum. Riječ je o svega 30 do 45 hektara intenzivnih površina, ovisno o godini.
U regiji u kojoj se svaka zasađena brazda smatra uspjehom i obiteljskim opstankom, plasman proizvoda na tržište pitanje je opstojnosti lokalnih poljoprivrednika.
Kad se među potrošače ubaci klica sumnje i neargumentirane panike, posljedice po dohodovnost poljoprivrednika mogu biti katastrofalne. Trgovački lanci, vođeni isključivo profitom i strahom od negativnog javnog mnijenja, skloni su otkazivati ugovore. Istodobno kupci na tržnicama počinju zaobilaziti štandove s natpisom „Lički…”.
Tržišni poremećaji izazvani panikom ne biraju žrtve. Podjednako pogađaju velike proizvođače poput Agrovelebita i male, tradicijske OPG-ove. Njima je prodaja krumpira, kupusa i sira jedini izvor prihoda za preživljavanje zime. Kažnjavanje ličkih seljaka zbog izoliranog ekološkog incidenta, s kojim nemaju nikakve veze, vrhunac je društvene nepravde.
Zaštitimo domaću proizvodnju
Svjestan opasnosti od narušavanja ugleda ličkih proizvoda, ministar poljoprivrede David Vlajčić tijekom nedavnog posjeta Sloveniji slovenskom je kolegi darovao vreću ličkog krumpira i sir škripavac. Uz dar je poručio: Ovo je hrana koja je othranila Nikolu Teslu. Svatko tko kuša ove proizvode gubi sumnju u njihovu vrhunsku kvalitetu.
Tom gestom Ministarstvo poljoprivrede poručuje da država stoji iza svojih proizvođača. Isto tako, neće dopustiti da ilegalno odlaganje otpada postane negativna etiketa za regiju.
Promocija ličkih proizvoda, jačanje njihove prepoznatljivosti te informiranje javnosti na temelju službenih podataka bile su glavne teme razgovora ministra Vlajčića s poljoprivrednicima Ličko-senjske županije. Sastanak je održan krajem kolovoza na inicijativu Hrvatske poljoprivredne komore. Na njemu je istaknuto da treba zajednički raditi na očuvanju povjerenja u kvalitetu i sigurnost hrane.
Naglašeno je da trenutačno ne postoje službeno potvrđeni podaci koji bi upućivali na to da je poljoprivredna proizvodnja u županiji ugrožena ili zdravstveno neispravna. Osim toga, u okviru službenih kontrola tijekom 2025. godine analizirano je 49 uzoraka hrane životinjskog podrijetla (jaja i meso). Nijedna analiza nije bila nesukladna, a uzorkovanje je provedeno prema europskim propisima.
Istaknuta je i potreba za snažnijom promocijom, oznakama izvornosti te jačim brendiranjem mesa iz sustava krava-tele s pašnjaka. Ministarstvo je naglasilo da se sve informacije moraju temeljiti na stručnim analizama i monitoringu, a ne na pretpostavkama koje štete lokalnim proizvođačima. Ciljani monitoring nastavit će se provoditi.
Predstavnici poljoprivrednika otvorili su i pitanja raspolaganja državnim zemljištem, udruživanja, označavanja životinja te korištenja krških pašnjaka. Istaknuli su potrebu da se pravila prilagode stvarnim proizvodnim i klimatskim uvjetima brdsko-planinskih područja.
Lički krumpir i škripavac zaslužuju povjerenje kupaca
Lika se ne smije poistovjetiti s otpadom, već s onim što doista jest – kolijevkom ekološki očuvane, čiste i visokokvalitetne hrane. Zaštita lokalnih poljoprivrednih proizvođača u ovom je trenutku čin domoljublja i ekonomske održivosti ruralnih krajeva.
Kupci trebaju vjerovati egzaktnim laboratorijskim nalazima i službenim institucijama, a ne senzacionalističkim glasinama. Kupnjom ličkog krumpira, škripavca i ostalih ličkih proizvoda donose vrhunsku hranu u svoje domove. Ujedno izravno pomažu ličkom seljaku da opstane na svojoj djedovini i izdrži ovaj neopravdani udar na vlastitu egzistenciju.
Naslovna foto: www.lika-destination.hr
