Nesuzbijane kroz dulje vremensko razdoblje, mogu znatno istisnuti, odnosno reducirati učešće trava na zelenoj površini. Naime, vlasnici travnatih površina (okućnice, travnjaci, parkovi, sportska igrališta i sl.) svake godine početkom jeseni i s prvim kišama uočavaju veću pojavu mahovina na zelenim površinama.
Mahovine su male i nježne biljčice koje rastom nikad ne dosegnu velike dimenzije. Imaju jednostavnu stabljiku i listiće. Nemaju cvijet, a korijen im je vrlo slabo razvijen. Navedene značajke čine ih bitno različitim od ostalih biljaka stablašica. Rijetko rastu pojedinačno, pa ovisno o uvjetima za razvoj, tvore guste busenaste jastučiće koji priječe normalan rast i razvoj trava.
Vrlo je široko područje na kojem mahovine mogu predstavljati problem, osim travnatih površina to su stabla voćaka, staklenici, rasadnici ukrasnog bilja, suhozidine, ružičnjaci, groblja, krovišta, opločene staze i druge kamene ili betonske površine.
Gdje su mahovine najčešće?
Dosta često dobivamo upite o mogućnosti suzbijanja mahovine. Osim navedenih uvjeta (prohladno i vlažno vrijeme), mahovine se jače javljaju u uvjetima:
– slabe gnojidbe
– naglašene kiselosti tla (pH ispod 5,5)
– jake zasjenjenosti od strane drveća i grmlja
– duljeg zadržavanja vode na površini (nedrenirano tlo)
– zbijenog tla
– slabo izražene cirkulacije, odnosno strujanja zraka i/ili
– neodgovarajućeg izbora biljaka za rast u navedenim uvjetima.
Navedeni uvjeti su upravo suprotni povoljnim uvjetima za rast trava. Mjere borbe protiv mahovine su prilično zahtjevne i često ne postižu potpune učinke. Međutim, dosljednim provođenjem mjera moguće je travnjak u većoj mjeri osloboditi mahovine.
Suzbijanje
Dvije su skupine mjera za suzbijanje mahovine, kemijske i agrotehničke. Agrotehničke i druge kulturalne mjere koje treba provoditi, idu u smjeru otklanjanja gore navedenih uvjeta. To podrazumijeva pravovremenu i uravnoteženu gnojidbu, provjeravanje kiselosti (održavati pH vrijednosti od 6,0 do 6,8), odstranjivanje nepotrebnih stabala (osobito onih čije grane zasjenjuju krovove te sprječavaju otjecanje vode i osunčanost krovne površine), omogućavanje otjecanja suvišne vode s travnatih površina (dreniranje), rahljenje površinskog sloja tla i sve druge mjere koje pospješuju razvoj trava (redovita košnja, izbjegavanje preniske košnje, navodnjavanje u sušnim uvjetima, suzbijanje korova i sl.).
Kemijske mjere borbe obuhvaćaju primjenu kemijskih supstancija djelotvornih na mahovine (mahovicida). U Hrvatskoj je mali izbor herbicida za suzbijanje mahovine. Samo su dva pripravka, ASEF herbicidno gnojivo za tratine i MOGETON.
ASEF herbicidno gnojivo za tratine sadrži herbicide MCPA i MCPP (0,76% + 0,43%), kompleksno gnojivo NPK (14:2:4) i 18% željeza (u obliku sulfata). Primjenjuje se u količini 350 kg/ ha, odnosno 35 g/m2. Prema sadržaju djelatnih tvari možemo zaključiti da ovo sredstvo ima višestruku namjenu. Osim željeznog sulfata koji će suzbiti mahovinu, istovremeno će biti obavljena gnojidba travnjaka (49 kg/ha dušika, 7 kg/ha fosfora i 14 kg/ha kalija) i suzbijanje korova. Sve tri namjene općenito su vrlo važne za postizanje uvjeta u kojima će travnjak lijepo izgledati (što mu je i jedina svrha). Iako navedeno sredstvo ima dozvolu za primjenu, nije nam poznato i da li se nalazi na tržištu u Hrvatskoj.
MOGETON je herbicidni pripravak na osnovi kinoklamina. Osim na mahovine dobro djelovanje iskazuje i na lišajeve i alge, koji su također dosta čest problem na istim mjestima i u istim uvjetima kao i mahovine. Primjenjuje se u dozi od 15 kg/ha (150 g/100 m2). Treba ga primijeniti s 1000 l vode po ha.