Nesuzbijane kroz dulje vremensko razdoblje, mogu znatno istisnuti, odnosno reducirati učešće trava na zelenoj površini. Naime, vlasnici travnatih površina (okućnice, travnjaci, parkovi, sportska igrališta i sl.) svake godine početkom jeseni i s prvim kišama uočavaju veću pojavu mahovina na zelenim površinama.


Mahovine su male i nježne biljčice koje rastom nikad ne dosegnu velike dimenzije. Imaju jednostavnu stabljiku i listiće. Nemaju cvijet, a korijen im je vrlo slabo razvijen. Navedene značajke čine ih bitno različitim od ostalih biljaka stablašica. Rijetko rastu pojedinačno, pa ovisno o uvjetima za razvoj, tvore guste busenaste jastučiće koji priječe normalan rast i razvoj trava.


Vrlo je široko područje na kojem mahovine mogu predstavljati problem, osim travnatih površina to su stabla voćaka, staklenici, rasadnici ukrasnog bilja, suhozidine, ružičnjaci, groblja, krovišta, opločene staze i druge kamene ili betonske površine.


Gdje su mahovine najčešće?


Dosta često dobivamo upite o mogućnosti suzbijanja mahovine. Osim navedenih uvjeta (prohladno i vlažno vrijeme), mahovine se jače javljaju u uvjetima:
– slabe gnojidbe
– naglašene kiselosti tla (pH ispod 5,5)
– jake zasjenjenosti od strane drveća i grmlja
– duljeg zadržavanja vode na površini (nedrenirano tlo)
– zbijenog tla
– slabo izražene cirkulacije, odnosno strujanja zraka i/ili
– neodgovarajućeg izbora biljaka za rast u navedenim uvjetima.

Navedeni uvjeti su upravo suprotni povoljnim uvjetima za rast trava. Mjere borbe protiv mahovine su prilično zahtjevne i često ne postižu potpune učinke. Međutim, dosljednim provođenjem mjera moguće je travnjak u većoj mjeri osloboditi mahovine.


Suzbijanje


Dvije su skupine mjera za suzbijanje mahovine, kemijske i agrotehničke. Agrotehničke i druge kulturalne mjere koje treba provoditi, idu u smjeru otklanjanja gore navedenih uvjeta. To podrazumijeva pravovremenu i uravnoteženu gnojidbu, provjeravanje kiselosti (održavati pH vrijednosti od 6,0 do 6,8), odstranjivanje nepotrebnih stabala (osobito onih čije grane zasjenjuju krovove te sprječavaju otjecanje vode i osunčanost krovne površine), omogućavanje otjecanja suvišne vode s travnatih površina (dreniranje), rahljenje površinskog sloja tla i sve druge mjere koje pospješuju razvoj trava (redovita košnja, izbjegavanje preniske košnje, navodnjavanje u sušnim uvjetima, suzbijanje korova i sl.).


Kemijske mjere borbe obuhvaćaju primjenu kemijskih supstancija djelotvornih na mahovine (mahovicida). U Hrvatskoj je mali izbor herbicida za suzbijanje mahovine. Samo su dva pripravka, ASEF herbicidno gnojivo za tratine i MOGETON.


ASEF herbicidno gnojivo za tratine sadrži herbicide MCPA i MCPP (0,76% + 0,43%), kompleksno gnojivo NPK (14:2:4) i 18% željeza (u obliku sulfata). Primjenjuje se u količini 350 kg/ ha, odnosno 35 g/m2. Prema sadržaju djelatnih tvari možemo zaključiti da ovo sredstvo ima višestruku namjenu. Osim željeznog sulfata koji će suzbiti mahovinu, istovremeno će biti obavljena gnojidba travnjaka (49 kg/ha dušika, 7 kg/ha fosfora i 14 kg/ha kalija) i suzbijanje korova. Sve tri namjene općenito su vrlo važne za postizanje uvjeta u kojima će travnjak lijepo izgledati (što mu je i jedina svrha). Iako navedeno sredstvo ima dozvolu za primjenu, nije nam poznato i da li se nalazi na tržištu u Hrvatskoj.


MOGETON je herbicidni pripravak na osnovi kinoklamina. Osim na mahovine dobro djelovanje iskazuje i na lišajeve i alge, koji su također dosta čest problem na istim mjestima i u istim uvjetima kao i mahovine. Primjenjuje se u dozi od 15 kg/ha (150 g/100 m2). Treba ga primijeniti s 1000 l vode po ha.

Prethodni članakMali preživači ujesen
Sljedeći članakKolinje – zadovoljstvo i korist
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.