Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora i Međuparlamentarna skupina prijateljstva Hrvatska – Izrael održali su nedavno zajedničku sjednicu o mogućnostima, perspektivama i ograničenjima u navodnjavanju poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj kojom je predsjedala Marijana Petir. O provedenim i planiranim aktivnostima u navodnjavanju u RH govorila  je ministrica poljoprivrede,  Marija Vučković, a primjere dobrih praksi koje se provode u navodnjavanju u Izraelu predstavio je veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj, Ilan Mor. U radu sjednice sudjelovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda.

Marijana Petir uvodno je rekla kako značaj navodnjavanja još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznat u javnosti. Isto tako i među hrvatskim poljoprivrednicima. Podsjetila je na preporuke Europske komisije za strateški plan u okviru ZPP-a. U njemu se ističe da bi pola milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta RH moglo imati koristi od navodnjavanja. Istaknula kako je gospodarska kriza spriječila dosezanje postavljenog cilja od 65000 ha navodnjavanog zemljišta do 2020. godine.

Podsjetila je i na 17 projekata s ukupnom vrijednošću od 666 milijuna kn. Njima će biti obuhvaćeno 7000 ha poljoprivrednog zemljišta, s 555 korisnika, te na planirane objave natječaja u operaciji 4.3.1. Trenutnih 27 projekata Hrvatskih voda za izgradnju javnih sustava navodnjavanja koje su u raznim fazama spremnosti, s ukupno planiranom površinom od 19 452 ha zemljišta i vrijednosti 2,6 milijarde kn.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu istaknula je kako bi prema preporuci Europske komisije Hrvatska trebala navodnjavati pola milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta

 Povećanje klimatske i okolišne održivosti poljoprivrede

Klimatske promjene sve više utječu na poljoprivrednu proizvodnju, a posljedično i na sigurnost opskrbe stanovništva hranom, rekla je ministrica Vučković. Naglasila je kako se Prijedlogom strategije poljoprivrede do 2030. godine navodnjavanje predviđa unutar intervencije – „Povećanje klimatske i okolišne održivosti poljoprivrede“. Smatra se mehanizmom za jačanje produktivnosti poljoprivrede, ali i mehanizmom za jačanje otpornosti na klimatske promjene. Posebna pozornost posvećuje se povezivanju mogućnosti navodnjavanja s uzgojem određenih kultura, kao što su to industrijski usjevi, voće i povrće. Ministarstvo poljoprivrede nastavit će s financiranjem ovih projekata kroz operaciju 4.3.1.. Novi natječaj se očekuje u prvoj polovici 2022. godine.

S ciljem povećanja broja poljoprivrednika priključenih na sustave navodnjavanja, Ministarstvo poljoprivrede programiralo je natječaj za nabavu opreme za navodnjavanje sa stopom sufinanciranja do 100% prihvatljivih troškova. Uz navedeno, izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu planirano je dodatno bodovanje za poljoprivrednike koji koriste sustave navodnjavanja. Ograničavati će se usitnjavanje poljoprivrednih površina obuhvaćenih sustavom navodnjavanja ili planovima navodnjavanja.

Primjer iz Izraela

Država Izrael orijentirana je prema ostvarivanju Globalnih ciljeva Ujedinjenih naroda za održivi razvoj. Posebno cilju 6. – čista voda i sanitarni uvjeti, rekao je Ilan Mor.

Zahvalio se predsjednici Odbora Marijani Petir na inicijativi za održavanje ove rasprave.

Izrael je država koja je pustinju pretvorila u plodna polja i primjenom naprednih tehnika dosegla samoodrživost u opskrbi vodom, čime su pokazali da je nedostatak moguće pretvoriti u prednost

Iako je samo 1% stanovništva Izraela zaposleno u poljoprivredi, samo 20% površina je obradivo. Dok je 46% površina pod navodnjavanjem, godišnji izvoz poljoprivrednih proizvoda viši je od 2 milijarde dolara. Izvoz agrotehnoloških rješenja vrijedan je više od 9 milijardi dolara. Problem nedostatka vode, Izrael je rješavao kroz mjere za sprječavanje gubitka vode u urbanim sustavima. Zatim učinkovitošću korištenja vode u poljoprivredi, recikliranjem i desalinizacijom vode. Isto tako i informiranjem i edukacijom o značaju voda.

Trenutni gubitak vode u sustavima javne vodoopskrbe u Izraelu je oko 3%, dok u Hrvatskoj gubitak u sustavu javne vodoopskrbe iznosi oko 50%

Svijet se suočava s klimatskom krizom, rekao je Ilan Mor. Odgovorio je kako se ulaganje u tehnološki razvijene sustave kompenzira količinom i kvalitetom proizvoda koji se prodaju. Dodatnu korist za poljoprivrednike moguće je ostvariti kroz njihovo udruživanje kojim jačaju svoj pregovarački položaj. Također, i obrazovanjem i informiranjem poljoprivrednika o benefitima navodnjavanja.

Procjenjuje se da će kroz nekoliko godina više od 50% stanovništva u svijetu, zbog nedostatnih izvora voda, biti u riziku nemogućnosti pristupa vodi. Zbog toga je pristup upravljanju vodama ključan za umanjivanje ovog rizika.

Promjena strukture hrvatske poljoprivrede

Marijana Petir istaknula je kako usitnjenost poljoprivrednih površina, ali i visoki troškovi potrebne opreme i slabe financijske mogućnosti, demotiviraju hrvatske poljoprivrednike za uključivanje u sustave navodnjavanja. Kako ruralni prostor pokriva 80% područja Hrvatske, sredstva za ruralni razvoj, ali i projekte navodnjavanja, potrebno je osiguravati i kroz druge fondove, a ne samo kroz Fond za ruralni razvoj.

-Zbog nedovoljnog broja korisnika postojeći sustavi navodnjavanja u RH nisu ispunili svoju svrhu. Taj problem je kroz Strategiju poljoprivrede do 2030. godine potrebno adekvatnije rješavati, upozorila je Petir.

Kao dodatni problem, istaknula je dugotrajne postupke javne nabave. Također i potrebu jačanja kapaciteta Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

-Prakse koje provodi Država Izrael dokaz su da nije presudna ni klima ni geografski položaj, već ljudi koji sudjeluju u procesu, naglasila je Marija Vučković.

Istaknula je kako Ministarstvo poljoprivrede teži promjeni strukture hrvatske poljoprivrede kako bi se, između ostaloga ostvarile i prednosti navodnjavanja. To će se regulirati i uvjetima za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta.

Ministarstvo je u komunikaciji s jedinicama lokalne samouprave vezano uz provođenje postupaka komasacije. Slijedi i provođenje javne rasprave o izmjenama Zakona o komasaciji. Naglasila je kako reforma nije investicija već je investicija dio reforme. Daljnja infrastrukturna ulaganja, kao što je ono u izgradnju skladišnih i distributivnih kapaciteta vezat će se uz proizvođačke organizacije. Više ugovorenih projekata zahtijeva i veći angažman administracije, a Ministarstvo poljoprivrede svjesno je ograničenja u kadrovskim kapacitetima.

Navodnjavanje nije borba protiv suše nego stvaranje optimalnog režima vode u tlu, odgovorio je Zoran Đuroković iz Hrvatskih voda. Naglasio je kako cijene hrane rastu, pa je zbog toga potrebno ulagati u dohodovnije kulture.

Iako RH raspolaže s kvalitetnim tlima i visokim kapacitetom vode, potrebna nam je brža i bolja reakcija u njihovom upravljanju, zaključio je.

Prethodni članakPoljoprivreda kao poslovni izazov
Sljedeći članakŠvicarska rolada
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.