Neprofitna studentska udruga Ekonomska klinika organizirala je krajem prošle godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu konferenciju pod nazivom Akademija za OPG. Cilj konferencije bio je upoznati širu javnost o mogućnostima pokretanja vlastitog OPG-a. Od iskusnih predavača studenti i zainteresirani građani saznali su korisne informacije o realizaciji poslovne ideje, procesu apliciranja za sredstva iz EU fondova, instrumentima financiranja i marketingu.
Riječ je o sedmom izdanju projekta Akademija za OPG. Tijekom godine održano je više od 20 predavanja te radionica s ciljem dodatnog educiranja o mogućnosti poslovnog usmjerenja prema poljoprivredi. Konferenciju je prigodnim riječima otvorila voditeljica projekta Akademija za OPG Paula Čunčić. Naglasila je da se ovom konferencijom želi potaknuti i mlade ljude da pokrenu vlastiti OPG ili drugi oblik poslovanja.
-Želimo ukloniti stereotipe o OPG-u kod mladih ljudi. Zbog stereotipa češće pokreću start-upove, nego OPG-ove. No, mladi ljudi koji odluče pokrenuti OPG mogu biti kreativni, odnosno proizvesti neki inovativni proizvod. Danas su na raspolaganju europski fondovi koji pomažu mladima da pokrenu OPG, a o kojima još uvijek nisu, nažalost, dovoljno informirani. Putem društvenih mreža, digitalnog marketinga može se postići uspješna promidžba njihovih proizvoda, rekla je Čunčić.
Dopredsjednica udruge Ekonomska klinika Patricija Petričko smatra kako je u zadnjih nekoliko godina u blagom porastu interes mladih za pokretanje vlastitog OPG-a.
–Dosta je mladih upoznato s radom na OPG-u. Žive izvan grada te im se takvo poslovanje čini zanimljivije nego da rade za neke tvrtke. Jednostavno žele stvoriti nešto svoje i od toga živjeti. Najveći problem kod pokretanja vlastitog OPG-a su financijska sredstva. Mladi koji ne naslijede OPG od roditelja kreću od nule. Moraju kupiti stoku, izgraditi nastambe za nju, kupiti mehanizaciju, istaknula je Petričko. Izrazila je zadovoljstvo što projekt Ekonomske klinike, Akademija za OPG traje već sedam godina. On omogućava mladima da čuju iskustva i savjete uspješnih OPG-ovaca što će im može pomoći u realizaciji poslovne ideje.
Morate raditi drugačije i bolje od drugih!
U predavanju „Od ideje do realizacije“, osnivač i direktor Grunteka (prvi digitalni vrtovi u Hrvatskoj) Tino Prosenik spomenuo je da osoba treba raditi ono u čemu je dobra ili bolja od drugih, ili je prva u nečemu.
–Bitno je da osoba zna zašto može nešto raditi bolje i kvalitetnije od drugih. Također je bitno može li osoba jednostavno objasniti što je njegov proizvod i koja je vrijednost tog proizvoda. 42 % start-upova propadne jer radi nešto što na tržištu nema potražnju. Sljedeći korak je da se odredi ciljano tržište, definira tko je kupac proizvoda. Također da se provjeri ima li kupac dovoljno novaca za taj proizvod. 14 % start-upova propadne jer nisu shvatili tko im je kupac. Nakon tog koraka bitno je analizirati svoju konkurenciju, provjeriti kako rade, što rade i zašto rastu. Čak 19 % start-upova propadne jer nisu bolji od konkurencije, rekao je Prosenik.
Nadalje nužno je izračunati koliko novaca treba dok se ne postane profitabilan. Pri tome se razmatraju troškovi opreme i ljudi, režije, kupnja ili najam nekretnina, pravni troškovi otvaranja tvrtke, dozvole, inventar, skladište. Zbog toga što ponestane novca propadne 28 % start-upova. Pri izradi poslovnog plana bitno je odrediti ciljeve i financijske projekcije. Preporuka je da se financijske projekcije rade prosječno jednom mjesečno u prvoj godini, jednom u dva mjeseca u drugoj, svaka tri u trećoj godini. Također treba jasno definirati strukturu tima. No, najvažniji korak je i da se napravi marketing plan.
Barbara Đukić iz IPS-Konzaltinga održala je predavanje „Europski fondovi i mogućnost financiranja u novom programskom razdoblju 2023.-2027.“ Naglasila je da poljoprivrednici mogu dobiti određeni postotak bespovratnih sredstava za ulaganje u svoje poslovanje te je interes velik. Navela je da poljoprivrednici najviše traže sredstva za novu mehanizaciju i opremu. Zatim za kupnju stoke ili ograđivanje i izgradnju pomoćnih gospodarskih objekata.
–Naša konzultantska tvrtka pomaže poljoprivrednicima u pripremi dokumentacije i apliciranju na natječaje iz Programa ruralnog razvoja. Kod prijave poljoprivrednika na natječaj bitno je razmotriti kriterije odabira koji su glavni preduvjet po kojem vidimo da li se poljoprivrednik može aplicirati na natječaj. Određeni uvjeti koji se moraju zadovoljiti ovise o natječaju. Bodovi mogu biti odlučujući jer ako poljoprivrednik ne prođe bodovnu listu ne može se prijaviti na natječaj.
Spomenula je da poljoprivrednik može skupiti maksimalno 100 bodova. Bodovni prag za prolazak je primjerice 40 %, ali zapravo ovisi kolika je alokacija na raspolaganju i o broju poljoprivrednika koji se jave.
–Očekujemo da će biti veliki interes mladih. Proći ćemo s njima kroz sve uvjete i kriterije. Pripremit ćemo poslovni plan, pregledati dokumentaciju koja je potrebna za prijavu te pomoći u podnošenju prijave, poručila je Đukić.
U predavanju „Što čini dobar OPG (marketing i promidžba)“ direktor OPG-a i osnivač brenda „Volim ljuto“ Goran Vrabec iznio je svoje iskustvo o razvoju vlastitog brenda kroz digitalni marketing. Uz financijsku pomoć roditelja i kredita, Vrabec se 2012 godine u Igrišću u Hrvatskom Zagorju počeo baviti uzgojem chili papričica, a nedugo je započeo i s njihovom proizvodnjom. Danas je najveći proizvođač ljutih umaka i drugih proizvoda od chili papričica u Hrvatskoj. Vrabec je istaknuo da je brend „Volim ljuto“nastao iz ljubavi prema marketingu i chili papričicama.
–Smatram da za dobar OPG nije bitna samo primarna proizvodnja, nego je potrebno imati i dodanu vrijednost. To se može postići kroz brend, odnosno preradu. Od prodaje uzgojenih chili papričica ne bih mogao živjeti, a kamoli nekome isplatiti plaću. Stoga kroz gotov proizvod, umak od chili papričica kreirali smo brend kojeg možemo prodavati, rekao je Vrabec.
Konferencija je završila predavanjem „Značaj dopunskih djelatnosti za ruralni razvoj Hrvatske“. Voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske Aleksandra Kuratko-Pani istaknula je da poljoprivreda može biti profitabilna djelatnost ako se poveže s dopunskim djelatnostima. Kao primjeri dopunskih djelatnosti OPG-a mogu se istaknuti prerada poljoprivrednih proizvoda, ljekovitog bilja, gljiva i šumskih proizvoda, prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja, proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, turizam i ugostiteljstvo OPG-a, djelatnosti povezane vještinama i znanjima na OPG-u, proizvodnja i prodaja energije iz obnovljivih izvora te prenošenje znanja i vještina povezanih s poljoprivredom, šumarstvom i dopunskim djelatnostima na OPG-u.
Konferenciji je nazočila i Josipa Marinović Iz Benkovca koja je ocijenila da su održana predavanja korisna za sve koji žele pokrenuti OPG, ali nisu dovoljno informirani o tome koje korake trebaju poduzeti.
–Nedavno sam diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Planiram ove godine preuzeti OPG od oca koji se bavi uzgojem grožđa, badema i maslina, a želim se prijaviti i na natječaj za poticaje. Lijepo je naslijediti obiteljsku tradiciju, rekla je Marinović. Želimo Josipi i svim mladima koji se odluče na poljoprivrednu proizvodnju puno uspjeha i sreće.
