Povodom Europske godine mladih saborski Odbor za poljoprivredu je početkom prosinca u Hrvatskom saboru u Zagrebu održao tematsku sjednicu o mladim poljoprivrednicima. Na sjednici se raspravljalo o izazovima s kojima se mladi poljoprivrednici susreću u svom radu i unaprjeđenju njihovog položaja.
U raspravi su sudjelovali članovi Odbora za poljoprivredu, predstavnici nadležnih tijela državne uprave, akademske zajednice te najbolji mladi poljoprivrednici.
EU potpore za mlade
Na početku sjednice nazočnima se obratila predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknuvši da o mladim poljoprivrednicima ovisi budućnost hrvatske poljoprivrede i opstanak hrvatskog sela. Naglasila je kako je u novoj financijskoj perspektivi Europska unija osigurala za mlade poljoprivrednike potpore do 100 tisuća eura, što su za pokretanje poljoprivrednog posla dvostruko veća sredstva nego do sada.
–Mladim poljoprivrednicima olakšava se pristup financiranju i edukaciji. Također bi to mogla biti dobra osnova za snaženje mladih poljoprivrednika, što je u skladu s hrvatskim ciljevima koji su zadani u Strategiji poljoprivrede do 2030. g., a želimo između ostalog povećati broj mladih poljoprivrednika na 20 posto, rekla je Petir.
Veća učinkovitost mladih poljoprivrednih gospodarstava
Spomenula je kako je analiza Svjetske banke potvrdila da poljoprivredna gospodarstva kojima upravljaju mladi poljoprivrednici pokazuju veću učinkovitost u smislu obujma proizvodnje.
Kao ključne prepreke ulasku mladih u poljoprivrednu proizvodnju Petir je navela pristup poljoprivrednom zemljištu, proizvodnim resursima, kapitalu, financijskim instrumentima, znanju i edukaciji.
–Također jedan od ograničavajućih čimbenika za mlade poljoprivrednike koji žele pokrenuti proizvodnju, ali i za mlade koji žele ostati na selu je nedostupnost širokopojasnog interneta. Ključno je razmotriti sve izazove pred mladim poljoprivrednicima i riješavati ih, jer financijska potpora nije dovoljna, rekla je Petir.
Izrazila je zadovoljstvo što je na prijedlog Odbora za poljoprivredu prihvaćen amandman na Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je povećan broj bodova za mlade poljoprivrednike kako bi ostvarili prednost na natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta.
U uvodnom dijelu sjednice članica Europskog revizijskog suda Ivana Maletić predstavila je glavne zaključke Temeljnog izvješća Europskog revizijskog suda. Ovo izvješće je pokazalo da potpora mladim poljoprivrednicima često nije bila dobro definirana. Ukazano je na potrebu boljeg usmjeravanja mjera za mlade poljoprivrednike jačanjem procjene potreba i postavljanjem ciljeva, ali i poboljšanjem sustava za praćenje i evaluaciju.
–Mjere nisu definirane prema stvarnim potrebama i preprekama koje mladi imaju pri ulasku u poljoprivrednu djelatnost. Nije dovoljno analizirano što je ključno za mlade, a posebno nije detaljno analizirana različitost prepreka u različitim geografskim područjima. Što se tiče financiranja, uočeno je da su financijska sredstva više usmjerena prema onim mladim ljudima u poljoprivredi koji ostvaruju određeni dohodak radeći neki posao dok manje prema onima koji se tek počinju baviti poljoprivredom, rekla je Maletić.
Naglasila je da se u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, sve manje ljudi želi baviti poljoprivredom, a glavne prepreke su neprofitabilnost, visoke cijene i ograničena dostupnost poljoprivrednog zemljišta, nedostupnost kapitala, novih znanja i tehnologija, administrativne prepreke te percepcija poljoprivrednog sektora.
–Za mlade poljoprivrednike je najveći problem dostupnost poljoprivrednog zemljišta, a veliki je problem i dobivanje kredita ili općenito potpora za pokretanje poslovanja. Na razini Europske unije uočen je i problem dostupnosti znanja, odnosno kako netko tko nije završio poljoprivredu školu ili fakultet, a želi se baviti poljoprivredom može steći potrebno znanje. To je često velika prepreka mladima za ulazak u poljoprivredu, istaknula je Maletić.
U svom govoru ministrica poljoprivrede Marija Vučković naglasila je kako uz 2 posto sredstava koja su iz omotnice za izravna plaćanja namijenjena mladim poljoprivrednicima, Nacionalnim strateškim planom osigurana je paušalna potpora od 75 tisuća eura za pokretanje poljoprivredne djelatnosti čime se planira obuhvatiti 1035 poljoprivrednika.
Ministrica Vučković najavila je da će u novom financijskom razdoblju mladi poljoprivrednici moći neograničeno koristiti financijske instrumente za kupnju poljoprivednog zemljišta. Spomenula je da se mlade potiče da koriste i druge mjere, posebno mjeru 4 koja se odnosi na ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, preradu i obnovljive izvore energije.
–Maksimalna potpora za mlade poljoprivrednike, ako zadovoljavaju uvjete za korištenje sredstava, umjesto dosadašnjih dodatnih 20 posto sada će iznositi do 80 posto. Sa 80 posto intenziteta ćemo financirati njihove projekte, najavila je ministrica Vučković.
Spomenula je da su predviđena i značajna sredstva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za digitalizaciju javne uprave i precizne poljoprivrede.
Najbolji mladi poljoprivrednik u 2022.g. Ilija Jurić istaknuo je kako je danas izazovnije i teže biti mladi poljoprivrednik nego prije. Naime, uz to što se bave poljoprivredom, moraju često biti i menadžeri. Smatra kako mladim poljoprivrednicima treba osigurati poticaje za samozapošljavanje i brendiranje proizvoda ili osigurati financijska sredstva za predfinanciranje projekata od strane države te jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Glavnina poticaja treba biti za neophodne alate
Najbolji mladi poljoprivrednik u 2021. godini i osnivač branda Volim Ljuto Goran Vrabec također je kritizirao nepostojanje poticaja za samozapošljavanje poljoprivrednika, što primjerice postoji za obrtnike. Osvrnuo se i na uvjete iz mjere 6.3.1. Naime obveza je da 50 posto investicije bude usmjereno prema održivim izvorima energije i digitalizaciji.
–Ljudi koji počinju nemaju osnovna sredstva za rad u poljoprivredi i prijave se na natječaj po kojem moraju primjerice kupiti solarne panele. To je apsurdno, jer poticaje trebaju iskoristiti za nešto što im je neophodno, rekao je Vrabec. Također je nužna i prilagodba kreditnih mjera vezano uz rokove za utrošak sredstava, koji predstavljaju ograničenje zbog čega neki poljoprivrednici nisu u mogućnosti ta sredstva iskoristiti.
Najbolji mladi poljoprivrednik u 2018.g. Ivan Gašić istaknuo je kako mu nedostupnost državnog poljoprivrednog zemljišta onemogućava da proširi poljoprivrednu proizvodnju.
–Na farmi imam sto goveda i obrađujem 49 hektara zemlje. Ne mogu prehraniti svoju stoku na toliko hektara zemlje. Nadao sam se da ću na prijavljenom natječaju kao mladi uspješan poljoprivrednik koji ima svoju preradu dobiti zemljište, ali to nije dobro prošlo. Svake godine ulažemo u siranu i u stoku te postoje planovi za proširenje, ali smatram da ću morati 40 do 50 posto svoje stoke poslati u klaonicu zbog nedostatka zemljišta, rekao je Gašić.
Spomenuo je kako je problem i kupiti poljoprivredno zemljište u Osječko-slavonskoj županiji jer su cijene vrlo visoke. Naglasio je kako je ograničavanje uvjetnog grla po hektaru uništilo hrvatsko stočarstvo te zakon koji to propisuje treba hitno mijenjati.
Predsjednik Savjeta za mlade Republike Hrvatske Josip Jagodar također se osvrnuo na problem dostupnosti državnog poljoprivrednog zemljišta. Naglasio je kako je Savjet za mlade uputio i konkretne prijedloge vezano za dodjelu tog zemljišta, ali na žalost nisu uvaženi. Ukazao je i na važnost dodatne edukacije mladih koji ulaze u poljoprivredu kako bi bili konkuretniji.
Naglasio je kako u Savjetu za mlade smatraju da od strane Ministarstva poljoprivrede nije dovoljno stavljen naglasak na aktivno i stručno savjetovanje mladih poljoprivrednika kako bi oni bili uspješniji. Jagodar se ovrnuo i na anketno istraživanje Savjeta za mlade o životnim uvjetima i prilikama za mlade na ruralnim i udaljenim područjima istaknuvši da je do sada anketirano 500-tinjak mladih.
Predsjednik LEADER mreže Hrvatska Milan Medić upozorio je na činjenicu da u Hrvatskoj ne postoji organiziran otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, što predstavlja najveći problem za razvoj hrvatskog sela. Također smatra da je davanje prednosti ratarima pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta od Hrvatske stvorilo izvoznika sirovine.
Članica Odbora za poljoprivredu i saborska zastupnica Ankica Zmaić tvrdi da se u posljednjih nekoliko godina promijenila slika hrvatske poljoprivrede.
–Pomalo dolazi do generacijske obnove u poljoprivredi. Sve više su nositelji poljoprivrednih gospodarstva mladi poljoprivrednici, kazala je Zmaić.
Naglasila je kako postoje problemi kao što nedostupnost državnog poljoprivrednog zemljišta za one koji se bave stočarstvom te bi se trebalo i unaprijediti savjetovanje mladih poljoprivrednika. No smatra kako su mjere Ministarstva poljoprivrede za mlade poljoprivrednike dale pozitivne rezultate, što se vidi po povećanju broja mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj.
