Cilj je Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Vjerujem da će zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u odnosima između svih sudionika u tom procesu“, istaknuo je ministar Tomislav Tolušić i dodao da je više od 20 članica EU po različitim modelima uredilo odnose na svojim tržištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je stala uz bok onih koje su se odlučile na rješavanje ovog pitanja usvajanjem posebnog zakona s detaljnim popisom zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi i sustavom upravno-kaznenih mjera koje omogućuju brži i učinkovitiji postupak. Zakonom je utvrđena lista s 24 primjera dosadašnjih nepoštenih praksi, to su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina. Tako više neće smjeti biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za krađu proizvoda s polica trgovina, za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta i sl.
Što donosi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom?
Ovim se zakonom uređuje sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom. Dakle, dionici lanca opskrbe hranom nisu samo trgovci kao kod Zakona o trgovini, već je to lanac kojeg čine: proizvođač (uključivo i primarni proizvođač), otkupljivač, te prerađivač i trgovac.
I. Uvod
S obzirom da je nakon postupka procjene učinaka propisa Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji je trajao od 12. prosinca 2016. godine do 13. siječnja 2017. godine, Sabor Republike Hrvatske tek 17. studenog 2017. godine usvojio navedeni zakonski propis (NN 117/2017), isti se primjenjuje počevši od 7. prosinca 2017. godine. Stoga se, navedenim Zakonom utvrđuju pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače te ovlasti, zadaće i postupanje tijela nadležnog za provedbu navedenog Zakona.
II. Zabrana iskorištavanja značajne pregovaračke snage
Imajući uvidu da je zabranjeno iskorištavanje značajne pregovaračke snage otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi, smatra se da ima značajnu pregovaračku snagu u smislu ovoga Zakona onaj trgovac čiji ukupni godišnji prihod i ukupan godišnji prihod povezanih društava s trgovcem ostvaren u Republici Hrvatskoj prelazi iznos od 100.000.000,00 kuna. Također se smatra da značajnu pregovaračku snagu ima i onaj otkupljivač čiji ukupni godišnji prihod i ukupan godišnji prihod povezanih društava s otkupljivačem ostvaren u Republici Hrvatskoj prelazi iznos od 50.000.000,00 kuna, time da navedeno vrijedi i za prerađivača čiji ukupni godišnji prihod i ukupan godišnji prihod povezanih društava s prerađivačem ostvaren u Republici Hrvatskoj prelazi iznos od 50.000.000,00 kuna.
III. Nametanje nepoštenih trgovačkih praksi
Nepoštene trgovačke prakse mogu postojati u odnosima: a) između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača i b) između dobavljača i trgovaca. Međutim, nepoštene trgovačke prakse u proizvodnji, preradi i/ili trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima koje se iskorištavanjem značajne pregovaračke snage nameću dobavljačima su:
1. pisani ugovor između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača koji nije sastavljen u skladu s odredbama ovoga Zakona ili obveze nametnute dobavljaču koje nisu predviđene u pisanom ugovoru između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača
2. plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu ili otkupnom bloku
3. opći uvjeti poslovanja otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca koji nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona
4. mogućnost jednostranog raskida ugovora s dobavljačem od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora ili mogućnost otkaza ugovora s dobavljačem bez primjerenog otkaznog roka ili mogućnost jednostrane izmjene ugovora od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca
5. nerazmjerno visoke ugovorne kazne s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze i
6. ostale nepoštene trgovačke prakse propisane ovim Zakonom.
IV. Oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača
Ugovor između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito odredbe o:
1. cijeni proizvoda i/ili načinu određivanja, odnosno izračuna cijene
2. kvaliteti i vrsti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje otkupljivaču i/ili prerađivaču
3. uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, a rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno ne može biti dulji od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke
4. uvjetima i rokovima isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora
5. mjestu isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i
6. trajanju ugovora.
V. Oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i trgovca
Ugovor između dobavljača i trgovca mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito sadržavati odredbe o:
1. cijeni proizvoda i/ili načinu određivanja, odnosno izračuna cijene
2. kvaliteti i vr
sti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje trgovcu
3. uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, a rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno ne može biti dulji od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke
4. uvjetima i rokovima isporuke poljoprivrednog ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora
5. mjestu isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i
6. trajanju ugovora.
Iznimno od navedenog, pisani ugovor nije potreban ako primarni proizvođač prihvati narudžbu otkupljivača i/ili prerađivača na temelju javno objavljenih uvjeta otkupljivača i/ili prerađivača koji su obvezujući i prilažu se otkupnom bloku, odnosno ako primarni proizvođač i otkupljivač i/ili prerađivač imaju sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji. Međutim, ugovor koji nije sklopljen u pisanom obliku i koji ne sadržava sve prethodno navedene odredbe je ništetan.
VI. Pravila izdavanja računa
Za svaku isporuku poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda u skladu s ugovorom sklopljenim između dobavljača i trgovca ili dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, odnosno za svaku uslugu povezanu s isporukom poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda mora biti izdan račun ili otkupni blok, s time da račun koji dobavljač izdaje trgovcu, odnosno otkupljivaču i/ili prerađivaču mora sadržavati jasno navedeni iznos ugovorenih popusta ili rabata i točnu specifikaciju na što se iznosi odnose, u skladu s ugovorom između dobavljača i trgovca, odnosno dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača.
VII. Opći uvjeti poslovanja
Otkupljivač i/ili prerađivač i trgovac dužan je upozoriti dobavljača na primjenu općih uvjeta poslovanja, kao i na način objave općih uvjeta poslovanja čije odredbe moraju biti jasne i razumljive.
VIII. Raskid ugovora, otkaz ugovora i jednostrana izmjena ugovora
Odredba ugovora između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača ili između dobavljača i trgovca koja otkupljivaču i/ili prerađivaču ili trgovcu omogućuje jednostrani raskid ugovora u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora je ništetna. Odredba ugovora između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača ili između dobavljača i trgovca koja otkupljivaču i/ili prerađivaču ili trgovcu omogućuje otkaz ugovora bez primjerenog otkaznog roka je ništetna. Odredba ugovora između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača ili između dobavljača i trgovca koja otkupljivaču i/ili prerađivaču ili trgovcu omogućuje jednostranu izmjenu ugovora je ništetna.
IX. Ugovorna kazna
Zabranjeno je dobavljaču nametnuti nerazmjerno visoku ugovornu kaznu s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze. Također je zabranjeno naplatiti od dobavljača ugovornu kaznu u slučaju kada otkupljivač i/ili prerađivač ili trgovac skrivi neispunjenje, zakašnjenje ili neuredno ispunjenje obveze dobavljača te u drugim slučajevima kada je do neispunjenja, zakašnjenja ili neurednog ispunjenja obveze dobavljača došlo iz uzroka za koje dobavljač ne odgovara.
X. Nadležnost tijela za provedbu Zakona i način donošenja odluka
Za provedbu ovoga Zakona utvrđena je nadležnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja čije Odluke donosi Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja imenovano u skladu s propisom o zaštiti tržišnog natjecanja, većinom od najmanje tri glasa, a član Vijeća ne može biti suzdržan od glasovanja.
XI. Stručna služba Agencije
Stručna služba Agencije obavlja upravne i stručne poslove, i to:
– utvrđuje činjenice i okolnosti vezane uz utvrđivanje propisane visine ukupnoga godišnjeg prihoda trgovaca, otkupljivača i prerađivača
– vodi upravni postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi i postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravnokaznene mjere u pojedinačnim predmetima te nakon što utvrdi sve relevantne činjenice i okolnosti za donošenje odluke izvještava Vijeće koje rješava pojedinu upravnu stvar u skladu s odredbama ovoga Zakona
– priprema nacrt godišnjeg izvještaja o radu u smislu ovoga Zakona i
– obavlja ostale poslove po nalogu Vijeća vezane uz provedbu ovoga Zakona.
XII. Prikupljanje podataka
Agencija je ovlaštena pisanim putem zahtijevati od stranaka u postupku i drugih pravnih ili fizičkih osoba koje nemaju položaj stranke u postupku, zadruga, strukovnih ili gospodarskih interesnih udruga ili udruženja i komora sve potrebne obavijesti, u obliku pisanih očitovanja te dostavu na uvid ugovora i drugih potrebnih podataka i dokumentacije. Zahtjev mora sadržavati pravni temelj, predmet i svrhu zahtjeva, rok za njegovo provođenje, kao i upozorenje da će protiv stranke u postupku i drugih pravnih i fizičkih osoba, ako ne postupe po zahtjevu, biti pokrenut postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravno- kaznene mjere. Ako stranka u postupku i druge pravne i fizičke osobe ne postupe po zahtjevu, Agencija će pokrenuti postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere. Osobi protiv koje je pokrenula postupak Agencija će dostaviti obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju i poziv za glavnu raspravu, nakon čega će rješenjem odlučiti o tome je li povrijeđen ovaj Zakon i u slučaju povrede izreći upravno-kaznenu mjeru za tu povredu u skladu s ovim Zakonom. Ako podaci i dokumentacija sadržavaju poslovnu tajnu, navedene osobe su obvezne Agenciji označiti, uz valjano obrazloženje, što se smatra poslovnom tajnom, time da su u navedenom slučaju, obvezne Agenciji dostaviti i primjerak poslovne dokumentacije koja ne sadržava poslovne tajne. Na poslovne tajne i način postupanja s poslovnim tajnama na odgovarajući način se primjenjuju odredbe općeg propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.
XIII. Preuzimanje obveza od strane otkupljivača i/ ili prerađivača, odnosno trgovca
Stranka protiv koje je pokrenut postupak može Agenciji u roku od 40 dana od dana pokretanja postupka predložiti preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta te rokove u kojima će to učiniti kako bi se otklonile nepoštene trgovačke prakse. Agencija će ovisno o težini povrede, opsegu povrede i vremenu trajanja povrede, koji se utvrđuju u ispitnom postupku, ocijeniti jesu li predložene mjere, uvjeti i rokovi dostatni za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi te će u slučaju pozitivne ocjene privremenim rješenjem prihvatiti predložene mjere, uvjete i rokove koji time postaju obvezni za predlagatelja. Naime, privremenim rješenjem Agencija obvezuje stranku na dostavu dokaza kojima potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku. Agencija će rješenjem obustaviti postupak nakon zaprimanja dokaza kojima se potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku ili ako je izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku onemogućio dobavljač. Međutim, ako Agencija ocijeni da predložene mjere, uvjeti i rokovi nisu dostatni za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi ili ako stranka ne dostavi dokaze, Agencija će o tome pisanim putem obavijestiti stranku i nastaviti voditi ispitni postupak.
XIV. Postupak utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere
Nakon utvrđenja činjenica i okolnosti u ispitnom postupku i nakon što Vijeće utvrdi da je stranka u postupku iskoristila značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svom dobavljaču, odnosno povrijedila odredbe ovoga Zakona, Agencija će stranci dostaviti Obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju u konkretnom predmetu i obavijestiti je o sadržaju odluke Vijeća donesene na temelju utvrđenog činjeničnog stanja. Agencija će uz obavijest stranci dostaviti i poziv na glavnu raspravu na kojoj će se stranci dati mogućnost za davanje obrane, odnosno izvođenje dokaza radi utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere te utvrđivanja olakotnih i otegotnih okolnosti kao kriterija za određivanje visine upravno-kaznene mjere propisane odredbama ovoga Zakona. Po okončanju glavne rasprave Vijeće će odlučiti o postojanju uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere, odrediti njezinu visinu, kao i rokove i način njezina izvršenja. Agencija u skladu s odlukama Vijeća kojima je utvrđeno iskorištavanje značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi, odnosno utvrđena povreda ovoga Zakona i kojima je utvrđeno postojanje uvjeta za izricanje upravno- kaznene mjere i njezina visina, okončava postupak donošenjem jedinstvenog rješenja.
XV. Akti Agencije i sudska zaštita
Agencija, u smislu ovoga Zakona, donosi rješenja kojima:
– utvrđuje iskorištavanje značajne pregovaračke snage otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi, određuje trajanje takvog postupanja, zabranjuje svako takvo daljnje postupanje, određuje mjere, uvjete i rokove za otklanjanje takvog postupanja te utvrđuje i izriče propisane upravno-kaznene mjere
– utvrđuje da nije postupljeno u skladu s rješenjem Agencije u dijelu kojim su određene mjere, uvjeti i rokovi za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi te utvrđuje i izriče propisanu upravno-kaznenu mjeru
– utvrđuje da nije postupljeno u skladu sa zahtjevom Agencije i utvrđuje i izriče propisanu upravno-kaznenu mjeru
– obustavlja postupak jer ne postoje više zakonske pretpostavke za vođenje postupka i
– obustavlja postupak pokrenut po službenoj dužnosti kad utvrdi da više u smislu ovoga Zakona ne postoje zakonske pretpostavke za daljnje vođenje postupka. Agencija, u smislu ovoga Zakona, donosi privremeno rješenje kojim prihvaća mjere i uvjete predlagatelja i određuje rokove provedbe, time da protiv rješenja Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Također, tužba ne zadržava izvršenje rješenja, osim u dijelu rješenja koji se odnosi na izrečenu upravno-kaznenu mjeru, s time da tužbe protiv rješenja Agencije radi odlučivanja o postupovnim pitanjima ne zaustavljaju tijek postupka.
XVI. Rokovi za donošenje rješenja Agencije
Rješenja Agencija donosi u roku od 60 dana od dana kad utvrdi sve činjenice relevantne za donošenje odluke, dok privremeno rješenje donosi u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga za preuzimanje obveza uz napomenu da se predmetna rješenja objavljuju na mrežnoj stranici Agencije.
XVII. Cilj upravnokaznene mjere
Upravno-kaznenim mjerama koje Agencija utvrđuje i izriče u smislu ovoga Zakona cilj je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom, kažnjavanje počinitelja povreda te odvraćanje počinitelja i drugih osoba od povreda ovoga Zakona.
XVIII. Postupak izvršenja upravnokaznene mjere
U rješenju Agencije kojim se zbog povrede ovoga Zakona izriče upravno-kaznena mjera odredit će se rok i način uplate izrečene upravno-kaznene mjere, time da se iste uplaćuju po izvršnosti rješenja Agencije ako nije podnesena tužba, odnosno po pravomoćnosti sudske odluke, uračunavajući u iznos upravno-kaznene mjere i zakonske zatezne kamate od dana dostave stranci rješenja Agencije do dana plaćanja. Međutim, Agencija može odobriti plaćanje upravno-kaznene mjere u obrocima ako stranka razumno obrazloži svoj zahtjev i dostavi odgovarajuće dokaze.
Upravno-kaznene mjere:
a) upravno-kaznene mjere za teške povrede Zakona s upravno-kaznenom mjerom u iznosu do najviše 5.000.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno 2.500.000,00 kuna za fizičku osobu
b) upravno-kaznene mjere za lakše povrede Zakona s upravno-kaznenom mjerom do najviše 1.000.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno 500.000,00 kuna za fizičku osobu
c) upravno-kaznene mjere za ostale povrede Zakona s upravno-kaznenom mjerom do najviše 100.000,00 kuna za pravnu osobu koja nema položaj stranke u postupku, odnosno do najviše 25.000,00 kuna za fizičku osobu koja nema položaj stranke u postupku.
XIX. Zastara
Postupak utvrđivanja povrede ovoga Zakona i utvrđivanja i izricanja upravno-kaznene mjere zbog počinjenja te povrede ne može biti pokrenut kad istekne rok od pet godina od dana počinjenja povrede. Međutim, zastara se prekida svakom radnjom Agencije o kojoj je Agencija pisanim putem obavijestila stranku od dana kada je stranka zaprimila tu obavijest, a koja je poduzeta radi utvrđivanja počinjenja povrede ovoga Zakona i utvrđivanja i izricanja upravno- kaznene mjere zbog te povrede.
XX. Zastara izvršenja upravno-kaznene mjere
Upravno-kaznene mjere izrečene zbog povrede odredaba ovoga Zakona ne mogu se izvršiti ako od dana pravomoćnosti rješenja Agencije i/ili pravomoćnosti odluke suda istekne rok od pet godina, s time da zastara počinje teći od dana kad je stranka uredno primila pravomoćnu odluku suda ili od dana izvršnosti rješenja Agencije ako stranka nije podnijela tužbu na to rješenje.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA NADLEŽNA ZA PROVEDBU ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM
Tko ne uskladi poslovanje s ovim Zakonom, bit će kažnjen!
Stupanjem na snagu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZZNTP) (Narodne novine, br. 117/17) nadležna za njegovu provedbu u Hrvatskoj postaje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
S obzirom na to, Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i Vesna Patrlj, zamjenica predsjednika su početkom prosinca 2017., u razgovoru s novinarima upoznali su javnost, a osobito poduzetnike na koje se odnosi primjena novog propisa, s ključnim odrednicama ZZTNP-a odnosno s budućim postupanjem AZTN-a vezanim uz njegovu primjenu. Cilj Zakona je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom.
Kako su istaknuli u AZTN-u, trgovcima, otkupljivačima i prerađivačima ostavljen je rok do 31. ožujka 2018. da usklade sve ugovore između dobavljača i trgovaca te ugovore između otkupljivača i/ili prerađivača i njihovih dobavljača koji su sklopljeni prije stupanja na snagu zakona, jer će u protivnom takvi ugovori prestati vrijediti od 1. travnja 2018. godine. U Agenciji vjeruju da će većina trgovaca uskladiti svoje ugovore s odredbama zakona, jer će inače biti kažnjeni.
Nepoštene trgovačke prakse mogu postojati u odnosima između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača te između dobavljača i trgovaca. Zakonom je određeno 6 nepoštenih trgovačkih praksi zbog iskorištavanja značajne pregovaračke snage trgovaca koji ih nameću dobavljačima (navedene su ranije u ovom prilogu) . U odnosu dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača zakon utvrđuje devet ostalih nepoštenih trgovačkih praksi, a u odnosu dobavljača i trgovaca 24 ostale nepoštene prakse. Iz Agencije napominju kako zakon propisuje da ugovori između ugovornih strana moraju biti sklopljeni u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe važne za poslovni odnos ugovornih strana. Tako primjerice ugovor između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača obavezno mora sadržavati cijenu proizvoda i/ili način određivanja, odnosno izračuna cijene, kvalitetu i vrstu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje, uvjete i rokove plaćanja, uvjete i rokove isporuke, mjesto isporuke te trajanje ugovora. U slučaju kršenja zakona Agencija vodi upravni postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi i postupak utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere. Agencija postupak pokreće po službenoj dužnosti i na zahtjev stranke.
Preuzimanje obveza od strane poduzetnika
• Ugovori su ništetni kad sadrže odredbe koja otkupljivaču i/ili prerađivaču, odnosno trgovcu, omogućuju jednostrani raskid ugovora u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora, kad mogu otkazati ugovor bez primjerenog otkaznog roka ili kad sadrži odredbu o jednostranoj izmjeni ugovora.
• Ugovori između dobavljača i trgovaca obvezno moraju sadržavati iste odredbe koje su prethodno navedene za ugovore između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, s tim da za trgovce ne postoje iznimke od obveze pisanog oblika ugovora.
• Iznimke od obveze ugovora sklopljenog u pisanom obliku imaju oni primarni proizvođači koji prihvate narudžbu temeljem javno objavljenih obvezujućih uvjeta koji se prilažu otkupnom bloku, imaju sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji te ukoliko primarni proizvođač svoje proizvode isporučuje zadruzi čiji je član.
Agencija potiče poduzetnike na koje se odnosi ZZNTP da predlažu obveze izvršenja mjera jer se time najbrže otklanjaju uočene nepravilnosti i uspostavljaju poštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Ako stranke protiv kojih je pokrenut postupak utvrđivanja postojanja zabranjenih nepoštenih praksi ne ponude Agenciji mjere ili Agencija ocijeni da predložene nisu dostatne za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi odnosno ako stranka ne dostavi dokaze o izvršenju mjera, Agencija će nastaviti voditi ispitni postupak. Nakon utvrđenja da je stranka u postupku iskoristila značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svom dobavljaču, odnosno povrijedila odredbe Zakona, Agencija će odlučiti o postojanju uvjeta za izricanje upravno- kaznene mjere te odrediti njezinu visinu, kao i rokove i način njezina izvršenja. Pri utvrđivanju i izricanju upravno-kaznene mjere, Agencija uzima u obzir težinu povrede, opseg povrede, vrijeme trajanja povrede i posljedice te povrede za dobavljače. Utvrđeni iznos upravno-kaznene mjere se smanjuje ili povećava ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima.
Sudski nadzor
Protiv rješenja Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Tužba protiv rješenja Agencije ne zadržava izvršenje rješenja, osim u dijelu rješenja koji se odnosi na izrečenu upravno-kaznenu mjeru. Također, tužbe protiv rješenja Agencije radi odlučivanja o postupovnim pitanjima ne zaustavljaju tijek postupka, a svi sporovi pokrenuti pred nadležnim upravnim sudovima na temelju odredaba Zakona su žurni.
AZTN.hr
Hoće li se Zakonom postići krajnji cilj? 
Gospodarski list zamolio je direktoricu Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Sanju Smoljak, za komentar HUP-a povodom donošenja i stupanja na sbagu ovog Zakona. U nastavku slijedi priopćenje HUP-a.
HUP je od samih početaka izrade Zakona zastupao ideju prema kojoj se on treba odnositi na zaštitu odnosa trgovaca s malim poljoprivednim proizvođačima u cilju jačanja i zaštite domaćih OPG-a (mali proizvođači voća, povrća i dr). No, odredbe Zakona su se proširile znatno šire na područje međusobnih odnosa cjelokupne prehrambene industrije i maloprodaje, koji su bitno kompleksniji.
Neravnopravan položaj maloprodaje
Smatramo da se u njegovom trenutnom obliku, ovim Zakonom neće postići krajnji cilj i namjera – odnosno zaštita domaćih poljoprivednih proizvođača u Hrvatskoj.
Zakon je izrađen u smjeru dodatne regulacije ionako reguliranog tržišta maloprodaje kojim se otvara rizik i put da se dodatno pojača utjecaj inozemnih dobavljača koji neće biti u obavezi ugovarati odnos na način koji to propisuje ovaj Zakon. Upoznati smo sa situacijom da je već sada roba iz unosa/uvoza cjenovno znatno konkurentnija od domaće. Postoji rizik da će se kroz dugoročnu primjenu zakona potaknuti još veći uvoz u RH iz EU upravo na štetu domaćih proizvođača.
Zakon navodi veliki broj nepoštenih praksi koje onemogućuju tržišnu utakmicu i maloprodaju stavljaju u neravnopravan položaj. Mišljenja smo da je u odnosima između gosse za određenu naknadu dobije pravedna protučinidba. Stoga smo se zalagali da se u Zakon nepoštenim odredbama smatraju samo one trgovačke prakse u kojima za određene naknade nije isporučena protučinidba od strane drugog subjekta ugovornog odnosa. Na neprihvatljiv način definirana su postupanja u odnosu na uobičajene i obostrano tražene činidbe i kontra činidbe između trgovaca i dobavljača – npr. dogovaranje pozicija, akcijske prodaje određenih proizvoda, zajedničke marketinške aktivnosti i dr. – koje su, ako ih predlaže trgovac označene kao nepoštena trgovačka praksa, a ako ih predlaže dobavljač nisu, što sasvim jasno dovodi do neravnopravnosti ugovornih strana u istom pravnom poslu.
Mali dobavljači izbačeni iz igre
Nadalje, zabrana dogovora oko logističkih troškova u startu će iz igre izbaciti čitav niz malih dobavljača koji nema izgrađenu logističku mrežu i nisu u mogućnosti samostalno dostavljati robu do široke mreže maloprodaja u cijeloj Hrvatskoj. Zakonodavac ne bi trebao zanemariti činjenicu da su strani trgovci svoju prodajnu mrežu razvili gotovo isključivo u gradovima, dok mrežu po selima i ruralnom dijelu Hrvatske, gotovo u 100 % drže domaći trgovci. Umjesto pojednostavljenja poslovanja, pred male dobavljače, a naročito OPG – ove, Zakon stavlja niz novih administrativnih zahtjeva, koje oni svojim kapacitetima teško mogu zadovoljiti, a što će ih neminovno diskvalificirati kao dobavljače trgovcima. Tako se zakonom uvodi dodatna administracija za niz procesa koji su se dosada odvijali jednostavnom i transparentnom pisanom dokumentacijom (npr. otkupnim blokovima), a sada pisanim ugovorima sa svim definiranim elementima za svaku isporuku. Kazne su izrazito visoke npr. kazna za pravnu i odgovornu osobu trgovca sa 100.000.000 kuna prihoda – maksimalna moguća kazna za pravnu osobu je 5.000.000 kuna, odnosno 5 % prihoda, a maksimalna moguća kazna za odgovornu osobu je 2.500.000 kuna
