Nakon što je Hrvatska podnijela svoj Strateški plan ZPP-a krajem prošle godine, EK je u skladu sa člankom 118. Uredbe 2021/2115 iznijela svoja opažanja u roku od tri mjeseca od dana podnošenja. Pismo opažanja je dostavljeno 31.3. S obzirom na novonastale okolnosti ruske invazije na Ukrajinu i trajni generalizirani skok cijena roba, Komisija je preporučila svima da u prvi plan na najjači mogući način osiguraju integralnu vezu između klimatskih mjera i sigurnosti hrane.
U kontekstu klimatske krize i krize biološke raznolikosti; države članice trebale bi preispitati svoje strateške planove ZPP-a kako bi iskoristile sve mogućnosti:
- jačanje otpornosti poljoprivrednog sektora EU-a;
- smanjiti njihovu ovisnost o sintetičkim gnojivima i povećati proizvodnju obnovljive energije bez potkopavanja proizvodnje hrane; i
- transformirati svoje proizvodne kapacitete u skladu s održivijim proizvodnim metodama.
Hrvatska je dobila drugi najveći broj primjedbi
Hrvatska je svoj odgovor poslala u predviđenom roku od tri tjedna. Pismo opažanja na 55 stranica sastavljeno je od dva dijela – ključnih pitanja i detaljnih opažanja. Ne ulazeći u dublju analizu zašto je to tako, ukupno je 413 primjedba na Strateški plan. To je drugi najveći broj primjedbi od strane Komisije koje je jedna zemlja dobila; od ukupno 21 zemlje koje su dosada primile pismo opažanja.
Jedan od razloga može biti prekasno započinjanje izrade i da se Hrvatska nije dobro pripremila za proces izrade Strateškog plana. Osnovne smjernice ZPP-a za razdoblje 2023-2027 postavljene su 2018. Strategija od polja do stola ugledala je svjetlo dana 2019. Komisija se također obvezala da će svaka zemlja članica dobiti Preporuke za izradu strateških planova s njezine strane.
Hrvatska je Preporuke zaprimila 18.12.2020. Gotovo sve zemlje započele su odmah proces izrade i planiranja. Hrvatska je tek 2021. ozbiljnije krenula u njegovu izradu. Drugi razlog može biti i pitanje jesmo li institucionalno dovoljno ovladali procesom strateškog planiranja uzimajući u obzir ciljeve koji su postavljeni Zajedničkom poljoprivrednom politikom i Zelenim planom. Već u samom procesu izrade bilo je vidljivo da Hrvatska samo u maloj mjeri prihvaća Preporuke dobivene od strane Komisije.
Iako su nadležne institucije tvrdile da Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama bolje stoji u odnosu na zelene zahtjeve i ciljeve koje je Komisija postavila novim ZPP-om do 2030., podatci iz Aneksa 1 i 2 spomenutih Preporuka pokazuju da se prema svim pokazateljima nalazimo u donjem dijelu ljestvice. S nekim pokazateljima smo čak i na samom dnu (opterećenje fosforom i pokrivenost širokopojasnim internetom).
Pravednija i učinkovitija raspodjela izravnih plaćanja
Kad govorimo o ključnim pitanjima Komisija smatra da bi se ambicija u pogledu pravednijeg, učinkovitijeg i djelotvornijeg usmjeravanja raspodjele izravnih plaćanja mogla dodatno povećati. Posebno u pogledu usmjeravanja poboljšanjem strukture odabrane za preraspodjelu plaćanja, te se poziva na preispitivanje strategije preraspodjele.
Hrvatsku se poziva na pružanje više informacija o tome kako se nosi s brojnim izazovima na nacionalnoj razini; (npr. pristup poljoprivrednika zemljištu i kapitalu, bolji uvjeti za prijenos zemljišta među generacijama); sve kako bi se osigurala učinkovitost intervencija iz Strateškog plana usmjerenih na manju ovisnost o uvozu hrane, veće prihode poljoprivrednika, a posebno mladih poljoprivrednika.
Kako je Hrvatska sebi za cilj postavila jačanje primarnih proizvođača u vrijednosnom lancu i prelazak na proizvode s većom dodanom vrijednošću, nedostaju sektorske intervencije u drugim sektorima osim obveznih (voće i povrće, pčelarstvo, vino). Komisija poziva Hrvatsku da razmotri je li takav pristup usklađen s utvrđenim potrebama za povećanjem produktivnosti i učinkovitosti.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković sa svojim timom morat će dodatno promisliti kako Strateški plan napisati za ocjenu izvrstan
Dvojbe oko predložene intervencijske strategije
U području koje se odnosi na potporu i jačanje zaštite okoliša, uključujući biološku raznolikost, i djelovanja u području klime, te za doprinos postizanju ciljeva Unije povezanih s okolišem i klimom, uključujući njezine obveze iz Pariškog sporazuma, naš Strateški plan samo djelomično doprinosi ovom općem cilju; Komisija izražava dvojbe u očekivanu učinkovitost predložene intervencijske strategije. Od Hrvatske se također traži da bolje razradi strateški pristup glede održivog sektora stočarstva objašnjavajući kako se različiti elementi spajaju u koherentnu sliku koja uzima u obzir klimatske i ekološke aspekte, kao i konkurentnost i tržišni potencijal.
Što se tiče opažanja o jačanju socioekonomske strukture ruralnih područja; Komisija izražava dvojbe u potencijal Strateškog plana za doprinos općem cilju jačanja socioekonomske strukture ruralnih područja. U području koje se odnosi na poticanje i razmjenu znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima; Komisija smatra da plan pruža nedovoljne informacije; počevši od analize prednosti, slabosti, mogućnosti i prijetnji (SWOT), sve kako bi se omogućila temeljita procjena hrvatske strategije za znanje, inovacije i digitalizaciju.
Također, Komisija se osvrnula na doprinos Hrvatske ciljevima Zelenog plana i usklađenosti s njima. Pozdravlja činjenicu da je cilj Plana povećati poljoprivrednu površinu u okviru ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. Međutim, Hrvatsku se poziva da istraži prostor za daljnje povećanje razine ambicije i reviziju nacionalnog cilja od 12% površine u okviru ekološkog uzgoja do 2030.; naviše kako bi se značajnije doprinijelo zajedničkom cilju od 25%. U tom kontekstu trebalo bi poticati i ponudu i potražnju za ekološkim proizvodima. Potrebno je uložiti veće napore u jačanje cijelog vrijednosnog lanca. Također i u poticanje potražnje i osiguravanje povjerenja potrošača u ekološke proizvode. Osim toga, Hrvatsku se poziva da značajno poveća udio obilježja krajobraza kako bi dosegla 10%.
Ovo je kratki sažetak opažanja Komisije na ključna pitanja. Iz navedenog je vidljivo da će biti potreban dodatan napor i strateško promišljanje što stvarno želimo. Koherentnost između predloženih intervencija i potreba i zacrtanih ciljeva bit će ključna za osiguravanje održivog razvoja poljoprivrednog sektora i ruralnog prostora.
Iako se osjeća pomak u dijalogu, Hrvatskoj je nužno potrebno uključivanje što većeg broja malih i srednjih proizvođača u proces izrade Strateškog plana. Također i u izradu ostalih strateških dokumenata.
U drugome, daleko opsežnijem dijelu, Komisija je iznijela veliki broj detaljnih opažanja koja se odnose na devet specifičnih ciljeva ZPP-a. Ovdje su izdvojena samo neka. Na njih su sudionici ukazivali i u procesu strukturiranog dijaloga, a Komisija u vidu upućenih Preporuka.
Strateški plan pokazuje da postoji trend smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) iz poljoprivrede. Međutim, emisije su umjesto toga ostale stabilne od 2005. godine. Kada se taj podatak stavi u kontekst kontinuiranog pada proizvodnje, lako je zaključiti da ni u tom području ne stojimo najbolje. Stoga je Hrvatska pozvana da ispravi tumačenje svog trenda emisija u poljoprivredi i pruži procjenu potencijala ublažavanja u okviru predmetnih intervencija.
Difuzno onečišćenje od poljoprivrede kao najznačajniji pritisak na vodna tijela (i potencijalno kofaktor u emisijama stakleničkih plinova), osobito u kontinentalnom dijelu zemlje koji leži u slivu rijeke Dunav, nije obrađeno u Strateškom planu. Hrvatska bi u slabosti trebala uključiti da je difuzno zagađenje poljoprivrede glavni pritisak na površinske i podzemne vode. Nadalje, u SWOT-u treba procijeniti rizik od eutrofikacije, kao i ukupni rizik od nepostizanja ciljeva Direktive o vodama do 2027.
U sklopu cilja Zelenog plana za 50% smanjenje gubitaka hranjivih tvari; Komisija konstatira da Hrvatska nije osigurala nacionalnu vrijednost za ovaj cilj. Traži se da dostavimo dovoljno informacija kako bi se omogućila procjena očekivanog doprinosa postizanju cilja EU-a za 2030. Isto tako Komisija je primila na znanje da Hrvatska nije dostavila informacije o nacionalnoj vrijednosti za cilj Zelenog plana za 50% smanjenja ukupne upotrebe i rizika od kemijskih pesticida .
Opširno je teško navesti sve primjedbe Komisije na hrvatski Strateški plan. Stoga treba napomenuti da su upućena ozbiljna opažanja koja se tiču prijenosa znanja (AKIS). Zatim i inovacija i istraživanja u sklopu horizontalnih ciljeva ZPP. Prvenstveno se to odnosi na funkcioniranje savjetodavne službe i europskog inovacijskog partnerstva. Oni su bitni preduvjeti održive i otporne poljoprivrede suočene s brojnih izazovima.
Što se tiče cilja Zelenog plana za 10% poljoprivrednih površina pod obilježjima krajobraza velike raznolikosti; Komisija žali što Hrvatska nije pružila informacije o nacionalnoj vrijednosti za ovaj cilj Zelenog plana za 2030. Budući da Strateški plan prepoznaje da postoji prostor za povećanje udjela krajobraznih značajki u poljoprivrednim područjima i predviđa sinergijsko korištenje relevantnih intervencija Plana za povećanje poljoprivrednih površina pod obilježjima krajobraza, Hrvatska ovom cilju pridaje niski prioritet. S obzirom na izazove vezane uz biološku raznolikost, staništa i krajobraze koji proizlaze iz SWOT analize i u skladu sa njezinim preporukama; Komisija poziva Hrvatsku da ponovno razmotri razinu prioriteta dodijeljenu području krajobraznih značajki velike raznolikosti kako bi omogućila značajan doprinos relevantnom cilju.
