U Hrvatsku je u prva tri mjeseca ove godine, i pored korona krize, uvezeno 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura. To znači da smo u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom ostvarili minus od čak 41,28 milijuna eura jer je domaći izvoz bio samo oko 6.000 tona vrijednog malo više od pet milijuna eura. Na alarmantne podatke o uvozu upozorili su čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) na konferenciji za novinare u Zagrebu.
Stoga su u HPK, početkom srpnja, pozivali hrvatske potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća kroz kupnju njihovog povrća jer su zbog koronakrize upali u nezavidnu tržišnu situaciju zbog čega im prijeti propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta povrća.
Mladen Jakopović, predsjednik HPK kazao je kako je zbog straha od nedostatka povrća, a uslijed koronakrize, proizvodnja povrća ovog proljeća u RH povećana što je i bio cilj da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji.
Mladen Jakopović je rekao još kako je urod povrća ove godine dobar, ali ga proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište, nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene. Nažalost, izostao je turizam i turistička potrošnja kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je i rast uvoza i plasman jeftinog povrća i tržišnih viškova sa EU i tržišta regije kroz trgovačke lance, kazao je Jakopović.
Čitajmo deklaracije!
Kako se čulo, HPK apelira na potrošače da kupuju domaće povrće, tako da gledaju deklaracije, ali i da se obrate svojim susjedima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju. HPK poziva i sve trgovačke lance da nam se obrate i da više na svoje police stavljaju hrvatsko kvalitetno povrće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drugačija čim su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u normalne tokove, ističu.
Ne dajmo da nam propadne hrvatsko povrće!
Nadalje, kažu da pozivaju i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrće za preradu da se obrate domaćim povrtlarima kako hrvatsko povrće ne bi propalo ove godine. Apeliraju posebno na potrošače da čitaju deklaracije kako bi se informirali odakle je roba koja se prodaje na policama trgovina. Jakopović je rekao kako od države očekuje da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti.
Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK, kazao je da su domaći proizvođači očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti nam situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje, istaknuo je Budanec.
Uvezeno 56.072 t povrća u vrijednosti 46,37 milijuna eura
Čelnici HPK iznijeli su i alarmantne podatke o uvozu, jer je samo u prva tri mjeseca ove godine uvezeno 56.072 t povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura. Samo uvoz krumpira bio je veći za 23 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Jakopovć je kazao da se uvoz povrća količinski povećan unatoč korona krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine što je dokaz da su i tijekom korona krize na hrvatsko tržište stizali tržišni viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama. Prema dostupnim podacima u prva tri mjeseca smo uvezli primjerice čak 16.064 tona krumpira vrijednog više od 8 milijuna eura, količinski je uvoz krumpira bio veći za 23 posto nego u prva tri mjeseca prošle godine. Uvoz rajčica došao je na 2.792 tona u vrijednosti od 4,3 milijuna eura (sedam posto više nego u prva tri mjeseca 2019.). U Hrvatsku je uvezeno i crvenog luka, češnjaka, poriluka u količini od 9.648 tona vrijednosti 4,6 milijuna eura (6,5 posto više količinski, ali oko 20 posto manja vrijednost što je potvrda da su proizvodi koji dolaze niske cijene).
Kupus blizu samodostatnosti, uvoz sušenog povrća povećan 66 posto
Nadalje uvoz kupusa, cvjetače, kelja bio je 3.380 tona u vrijednost od 2,9 milijuna eura (što je 20 posto manje nego prošle godine), dok je salate i cikorije uvezeno 2.694 tona za iznos od 3,23 milijuna eura. Uvoz mrkva, cikla i sličnih proizvoda povećan je čak 30 posto na 5.312 tona u vrijednost dva milijuna eura, dok je uvoz krastavac smanjen za 22 posto na 862 tona i u vrijednost od oko milijun eura. Zanimljivo je i to da smo od siječnja do ožujka uvezli čak 5.000 tona zamrznutog povrća vrijednog gotovo četiri milijuna eura, što je rast od 16 posto, do je uvoz sušenog povrća povećan 66 posto na 2.060 tona u vrijednosti od 5,1 milijuna eura.
Budanec je istakno da jedno kupusa od povrća imamo blizu samodostatnosti. No, njegova otkupna cijena je od 1,5 do samo 70 lipa po kilogramu. Još gora situacija, kaže, je sa salatim krastvacem, koji je još prošle godine imamo otkupnu cijenu u trgovačkim lancima od 5 do 6 kuna po kilogramu, a ove godine od samo jedne kune.
Smanjena proizvodnja velikog broja vrsta povrća
Hrvatska proizvodnja povrća u 2019. godini, nakon rekordnih proizvodnji iz 2018. godine, ponovo je pokazala svu ranjivost ovog sektora, zbog usitnjenosti posjeda i nedovoljnog investiranja u ovu proizvodnju koja sve više postaje ovisna o klimatskim promjenama. Podaci DZS pokazuju i da je smanjena proizvodnja velikog broja vrsta povrća.
Tako je pad kod lubenica bio 7.387 tona, kupusa (bijeloga i crvenoga) za 5.536 tona, paprike za 4.891 tonu, krastavaca i kornišona za 1.506 tona, luka i češnjaka za 1.200 tona, rajčice za 661 tonu, cvjetače i brokule, za 325 tona, salate za 272 tone. Veća proizvodnja bila je kod mrkve za 1.769 tona, cikle za 1.153 tone, graha za svježe zrno za 698 tona te dinja za 474 tone. Masline su u 2019., u usporedbi s 2018. godinom, ostvarile povećanu proizvodnju i to za 4.491 tonu.
Samodostatnost povrća 65 posto, a pokrivenost uvoza izvozom 20 posto
Odgovarajući na upite, Budanec je kazao da je samodostatnost proizvodnje povrća u Hrvatskoj na razini 65 posto te da se posljednjih godina proizvodnja svih kultura povrća održava na tom postotku, što uključuje i razinu proizvodnje rajčice i krastavaca, dok smo blizu samodostatnosti u proizvodnji kupusa. No, dodatni problem je što se uvozna roba na domaćem tržištu, kao što su lubenice, prodaje kao domaća iz Doline Neretve, kaže on.
Najvažnije povrtne kulture u proizvodnji su kupus 18 posto, luk i češnjak 14 posto, rajčica 13 posto, lubenice i dinje 12 posto, paprika 9 posto, a na ovih pet kultura otpada preko 65 posto ukupne komercijalne povrtlarske proizvodnje za tržište. I novi podaci pokazuju da proizvodnja povrća oscilira iz godine u godinu, ovisno o vremenskim prilika ili interesu proizvođača za proizvodnju pojedinih povrtlarskih kultura, kaže Budanec.
Udio povrtlarstva raste u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali nedovoljno te povrće u poljoprivrednom outputu čini tek oko pet posto. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 ha, što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću. Za razliku od domaće proizvodnje koja oscilira, uvoz iz godine u godinu raste. Tako je 2019. godine uvezeno povrća u vrijednosti 163.101.542 eura, što čini rast od 24 posto u odnosu na godinu ranije, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 20 posto.
”Nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća. Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje je usitnjenost, mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je i neudruženost i neorganiziranost proizvođača”, zaključio je Jakopović.
