Iako je Vlada Republike Hrvatske već nekoliko puta intervenirala kako bi ublažila utjecaj pandemije COVID 19 na poljoprivredni sektor, a potom i kako bi ublažila energetski šok koji je utjecao na rast cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, stanje u sektorima stočarstva i ratarstva je teško, rekla je Marijana Petir otvarajući 51. tematsku sjednicu Odbora za poljoprivredu. Na njoj se raspravljalo o stanju sektora stočarstva i ratarstva u Republici Hrvatskoj i mogućnostima financijskih i drugih vrsta potpora koje mogu pomoći da se ovi sektori oporave.

-Prema izvješću Europskog revizorskog suda, naše smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi, dogodilo se zbog smanjenja broja mlječnih krava. To nije dobar put ublažavanja klimatskih promjena. Time sami sebi režemo granu na kojoj sjedimo i dodatno oslabljujemo ionako već oslabljeni stočni fond. Ujedno ugrožavamo i glavni cilj Strategije poljoprivrede da našu poljoprivredu učinimo produktivnijim, konkuretnijom i otpornijom te da postignemo samodostatnost u proizvodnji hrane, istaknula je Marijana Petir. Pozvala je da se razmotre svi mogući oblici potpora, mjera i aktivnosti kao i zajedničkog, međuresornog djelovanja koje može pripomoći proizvođačima.

Moglo bi doći do rasta cijena hrane

Prema njenim riječima, već dugo vremena stoji otvoreno pitanje korištenja i proizvodnje obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima na koje još uvijek nismo dobili adekvatan odgovor. Tako je podsjetila na zaključke usvojene na sjednici Odbora održanoj u srpnju 2021. godine, a vezano uz prijedloge Hrvatske gospodarske i Hrvatske poljoprivredne komore vezano uz raspisivanje natječaja za korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) u poljoprivredi, ali i na odgovor Ministarstava gospodarstva i održivog razvoja koji se odnosi na vezivanje kvota za OIE uz broj grla stoke za ulazak solarne elektrane/bioplinskog postrojenja u sustav poticanja. Članovi Odbora u više navrata upozoravali su kako nije prihvatljivo postavljanje solarnih ploča na plodna zemljišta.

 class=
Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu na 51. sjednici

Izražavajući solidarnost s ukrajinskim narodom, Petir je istaknula da će kriza u Ukrajini, koja je žitnica Europe i peti najveći svjetski izvoznik pšenice, kao i najveći svjetski izvoznik sjemenskih ulja, uzrokovati rast cijena hrane. Rekla je kako Hrvatska mora ojačati vlastitu proizvodnju i osigurati samodostatnost u proizvodnji hrane.

Ratarstvo je generator svih ostalih vrsta poljoprivredne proizvodnje. Rast cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji ozbiljno ugrožava nastavak proizvodnje. Najavljeni Program potpore poljoprivrednim proizvođačima, kao i najavljeno smanjenje stope PDV-a neće u bitnome smanjiti troškove proizvodnje, a moglo bi doći i do porasta cijena hrane, rekao je Antun Vrakić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

David Kranjec s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku rekao je, predstavljajući Studiju o položaju stočara u Republici Hrvatskoj uslijed poremećaja na tržištu, rasta cijena osnovnih inputa proizvodnje uzrokovanih COVID-19 pandemijom, kako proizvođači ne mogu ostvariti pozitivan financijski rezultat uz prisutni trend rasta cijena poljoprivrednih inputa.

Teško stanje u stočarstvu

Na teško stanje u mljekarskom sektoru, potrebu intenziviranja potpora, ulaganja u investicije vezane uz održive izvore energije iz poljoprivrede i osiguranje kvota za iste, kao i važnost pojačanog nadzora prodajom poljoprivrednih proizvoda i kontroliranja oznaka na hrani kako bi se smanjilo obmanjivanje kupaca, upozorio je predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Igor Rešetar.

Državni tajnik ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek rekao je da se ozbiljni poremećaji na tržištu mesa i životinja polako smiruju. Međutim, u svinjskom sektoru su cijene povijesno niske.

Ministarstvo poljoprivrede je u zadnje dvije godine interveniralo s natječajem vrijednim više od 170 milijuna kn. Sve kako bi se smanjio negativan utjecaj za najugroženije poljoprivredne sektore. U e- savjetovanju su novi natječaji u vrijednosti od 36 milijuna kuna. Promijenjena je i kalkulacija o dobrobiti životinja. Temeljem nje će se s dodatnih 200 milijuna kuna pomoći sektoru stočarstva, koji je najviše pogođen ovom krizom.

Čitav niz investicijskih mjera najavljen je za ovu godinu. U Ministarstvu su održani sastanci koji bi u budućnosti trebali omogućiti održivost sektora mliječnog gospodarstva do kraja desetljeća. Kroz Program ruralnog razvoja u pripremi su i natječaji za ulaganja u skladišne kapacitete žitarica i uljarica. Također i ulaganja za potporu proizvođačkim organizacijama i za navodnjavanje, rekao je Majdak.

 class=
Državni tajnici u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek i Tugomir Majdak(desno)

Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja je govoreći o proizvodnji bioplina rekao kako u RH su 43 elektrane na bioplin, ukupno instalirane snage od 47,9 megavata od kojih su 42 u sustavu poticanja zajamčenom otkupnom cijenom. Europska komisija je u prosincu 2021. godine odobrila Hrvatskoj program potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Odobrena je i kvota od 22,26 MW za elektrane na bioplin instalirane snage veće od 500 kW, putem javnog natječaja za dodjelu tržišne premije. U Registru obnovljivih izvora bioenergije i kogeneracija su upisana još 23 projekta elektrana na bioplin ukupne planirane električne energije od 11,029 MW koji su u fazi razvoja.

Kristina Čelić, ravnateljica Uprave energetike u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja  odgovorila je kako je Ministarstvo usmjereno na održivo korištenje biomase jer isto doprinosi poljoprivredi i razvoju bioplinskih postrojenja. Bioplinska postrojenja utječu na energetsku bilancu.

Ukupno 7,5 % energije iz OIE proizvedeno je iz biomase, bioplina i solara tijekom 2021. godine. Uskoro se očekuje raspisivanje novih natječaja.

Vezano uz postavljenje solara na poljoprivrednom zemljištu, rekla je kako se isto regulira prostornim planovima. U tom smislu treba razlikovati model samoopskrbe za građane i model vlastite potrošnje za građane i poduzeća. Ako se proizvede više energije od one potreba proizvođača, opskrbljivač treba višak energije otkupiti po minimalnim cijenama. HEP se bavi sigurnošću opskrbnog sustava, a priključak na mrežu pitanje je sigurnosti i kvalitete mreže. Podsjetila je kako se kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja potiče ova vrsta proizvodnje.

Mjere neće biti dovoljne!

Željko Lenart je rekao kako sve mjere potpore nisu bile dostupne svim poljoprivrednicima, a pomoć je bilo potrebno pravedno rasporediti. Uz repromaterijal poskupili su i strojevi i rezervni dijelovi. Izrazio je bojazan kako potpora od 450 ili 200 kn po hektaru neće biti dovoljna. Tako će veći dio proizvođača odustati od proizvodnje. Predložio je da se neobveznici PDV-a oslobode plaćanja PDV na opremu i strojeve, te da se financira ili sufinancira skladištenje poljoprivrednih proizvoda, što bi pomoglo profitabilnosti proizvođača. Na terenu postoji zabrinutost i zbog rasta cijena sjemena. Upozorio je i na problem nemogućnosti prodaje sve proizvedene energije iz obnovljivih izvora energije. Ovime se ograničava i vrijednost samih elektrana, ali i smanjuje količina energije proizvedene iz OIE.

S isplatama potpora treba krenuti što prije

Mato Brlošić, predsjednik Ceha za poljodjeljstvo i slatkovodno ribarstvo HOK-a, upozorio je kako velike tvrtke u posjedu imaju velike količine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu. Veliki su proizvođači energije iz obnovljivih izvora energije, pa je način investiranja u ovu vrstu proizvodnje energije potrebno promijeniti i omogućiti većem broju manjih poljoprivrednih gospodarstava instaliranje proizvodnih kapaciteta čime ćemo ovim gospodarstvima osigurati dodatne prihode i osigurati konkurentnost.

Ukazao je na problem koji bi se, ako se nastavi rast cijena inputa, mogao pojaviti s financiranjem žetve i jesenske sjetve. Zato poljoprivredi treba dati strateški položaj i omogućiti interveniranje pri pojavi kriznih situacija. S isplatama izravnih i drugih potpora treba krenuti što prije. Pomoć od 200 milijuna kuna samo će djelomično ublažiti cjenovni skok inputa. Brlošić podržava najavljeno porezno rasterećenje, a postupke dodjele europskih sredstava potrebno je ubrzati.

 class=
Rast cijena inputa ugrožava poljoprivrednu proizvodnju i uzrokuje rast cijena hrane

Ružica Vukovac upitala je zašto je cijena mlijeka u RH niža od otkupne cijene u zemljama u okruženju. Radi li se o nepoštenim trgovačkim praksama i velikom profitu koji generira mljekarska industrija.

Na potrebu izmjene Pravilnika za proizvodnju energije iz održivih izvora energije upozorili su Stipan Šašlin, Mijo Latin i Petar Pranjić. Šašlin je rekao kako kod određivanja uvjeta za korištenje obnovljivih izvora energije u poljoprivredi treba uvažiti specifičnosti svakog područja. Također i kako je potrebno dodatno ulaganje u biotermalne izvore energije. Pri tome je apelirao na otklanjanje svih administrativnih zapreka koje koče ovakvu vrstu ulaganja. Latin je postavio upit o dodatnoj potpori proizvođačima na područjima pogođenim potresom. Pranjić je predložio da se zakupcima poljoprivrednog zemljišta otpiše dio potraživanja za zakup. Također i da se omogući korištenje sjemena proizvedenog na poljoprivrednom gospodarstvu.

Prethodni članakU e-savjetovanju potpore za infrastrukturno opremanje posrednika kod doniranja hrane
Sljedeći članakIstra dobiva međunarodni sajam poljoprivrede!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.