Pčele žive u zajednici od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća članova što ovisi o dobu godine. Ona je mnogo više od skupine pčela različitog spola i starosti.

Funkcionira kao jedan veliki složeni sustav poput velikog organizma, a svaka pčela pojedinačno čini njegovu “stanicu”. U tom organizmu svaki član kroz svoj životni vijek ima točno određenu ulogu. Pojedinačno niti jedan član zajednice ne može dugotrajno preživjeti sam. Pčelinju zajednicu tvore muški i ženski članovi. Ženski su matica i pčele radilice, a muški trutovi. U normalnim okolnostima matica je jedina spolno razvijena ženka koja ne obavlja druge poslove. Radilice su spolno nerazvijene ženke, najbrojnije članice zajednice koje obavljaju sve poslove osim spolnih. Trutovi su jedini muški članovi. Njihova najvažnija uloga je spolna, ali sporedno doprinose životu zajednice.

Matica je najbitnija

Matica je središte cijele pčelinje zajednice. Regulira cijeli njen život i rad lučenjem posebnih kemijskih tvari koje zovemo feromonima. Njih bi mogli usporediti s hormonima kod višestaničnih organizama. S matice se prenose na radilice i trutove u kojima izazivaju određene reakcije. Kod radilica potiskuju razvoj jajnika, reguliraju unos hrane, a na svadbenom letu privlače trutove. Pomoću njih matica nadzire izgradnju matičnjaka te tako i vrijeme rojenja. Svojstveni su za svaku zajednicu poput posebnog mirisa i drže je na okupu. Uz opisano njena uloga je u nesenju jaja iz kojih se razvijaju svi ostali članovi. Ovisno o uvjetima unosa hrane tijekom 24 sata prosječno mogu snesti do 2000 jaja, a ponekad i više, prosječno 200000 godišnje. Rilce im je kraće od onoga kod radilica tako da mogu uzimati hranu u košnici, ali ne i iz cvjetova. Imaju i žalac koji rijetko koriste osim u borbi s drugim maticama. Žive 3 do 5 godina, a najplodnije su prve 2.

Matica (označena rozom bojom)

Radilice su najmnogobrojniji članovi. U jednoj zajednici njihov broj se kreće od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća. On izravno ovisi o godišnjem dobu i pašnim prilikama. U košnici i izvan nje obavljaju gotovo sve poslove. U prvim danima života čiste košnicu i saće te popravljaju oštećenja na njemu. Od 7. do 13. dana njeguju i hrane leglo. Nakon toga do 19. dana izlučuju vosak i grade saće, stražare na letu košnice i orijentiraju se ispred nje kako bi od 20. dana postale sakupljačice. Tako do kraja života u košnicu donose sve potrebno poput nektara, peluda, vode i propolisa. Ova vremenska podjela nije uvijek stroga već se prilagođava prirodnim uvjetima i potrebama zajednice.

Dužina života radilica obrnuto je proporcionalna težini poslova koje obavljaju i njihovoj iscrpljenosti. Tako za jakih pašnih sezona mogu živjeti svega 30 dana dok u laganijim uvjetima do 45. Izuzetak su zimske pčele koje izlaze iz posljednjeg jesenskog legla i žive sve do novog, ponekad i do 6 mjeseci. Rilce im je dugo i njim sišu nektar iz cvjetova. Žalac je razvijen i služi za obranu zajednice u blizini košnice ili za osobnu obranu kad su izravno ugrožene.

Pčela radilica

Trutovi su spolno razvijeni muški članovi zajednice i to im je osnovna uloga. U jednoj zajednici ima ih nekoliko stotina. Najvažnija uloga je u sparivanju matica. Pri tome održavaju gensku raznolikost da ne dođe do križanja u srodstvu čak i na izoliranim područjima poput otoka. Uz ovu ulogu trutovi u košnici imaju i druge zadaće. Prvih dvadesetak dana uglavnom borave u košnici te tako griju ili hlade leglo čime oslobađaju više radilica za druge poslove. Prisutnošću u plodištu potiču radilice na pojačani rad. Pomažu i regulaciju vlažnosti čime utječu na pretvorbu nektara u med. Sporim i uočljivim letom lakši su plijen predatorskim kukcima i pticama na letu košnice pa tako spase više radilica. Žive oko 50 dana. Rilce im je kratko tako da se mogu hraniti samo u košnici. Nemaju žalac nego razvijene muške spolne organe. Po prestanku paše, u jesen, radilice ih prestaju hraniti i izbacuju iz košnica tako da ih u pravilu nema tijekom zimovanja.

Pčelinje zajednice u košnicama grade voštano saće koje se sastoji od pravilnih šesterokutnih stanica u kojima se uzgaja leglo i skladišti nektar i pelud. Najveći broj stanica saća su one za radilice, a u iste se skladišti hrana.

Trut

Također su šesterokutne stanice za trutove, ali su vidljivo veće od radiličkih, smještene uz rub okvira i ima ih znatno manje. Matičnjaci su valjkaste stanice za uzgoj matica. Pčele ih grade u rojevnom raspoloženju i vise poput žirova na rubovima saća otvora okrenutih prema dolje. Članovi zajednice se rađaju pojedinačno, a zajednica se razmnožava skupno, dijeljenjem koje zovemo rojenjem. Tada dio pčela i matica izlazi iz košnice i traži novi prostor, a u starom ostaju matičnjaci, mnogo pčela i legla.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBatat – poslastica za zimske dane
Sljedeći članakSanjinovi šumski jastučići
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.