Matična mliječ je proizvod posebnih žlijezda mladih pčela radilica. U košnici služi za početnu prehranu ličinki radilica i trutova dok se ličinka u matičnjaku njome hrani cijeli razvoj. Ona je visokovrijedna namirnica i za ljudsku potrošnju.
Matična mliječ je bogata vitaminima, bjelančevinama i aminokiselinama. Sadrži vitamine B-kompleksa, a posebno je visoka koncentracija vitamina B5 i vitamina B6. Jedini je prirodni izvor acetilkolina u čistom obliku. U njoj se još nalaze i vitamini A, C, D i E, minerali, enzimi, 18 vrsta aminokiselina kao i tvari koje sprječavaju umnažanje bakterija i virusa. Jača imunitet i vrlo povoljno djeluje protiv bronhijalne astme, bolesti jetre, prilikom zarastanja prijeloma i na kožne bolesti. Zbog ubrzavanja oksidativnih procesa u izmjeni tvari, pobuđuje imunološki sustav, pa ima i povoljan učinak na artritis, anemiju i mišićnu distrofiju. Osim ovih općih učinaka matična mliječ može se primjenjivati lokalno (umiješana u kreme) za premazivanje oboljelih dijelova tijela ili u sastavu nekih dijetalnih pripravaka.
Potreban pribor i prostor
Proizvodnja mliječi odvija se slično kao i proizvodnja matica. Moramo pripremiti osnove matičnjaka u koje ćemo presađivati jednodnevne ličinke. Te osnove možemo napraviti od čistog voska ili mogu biti od plastike. Mogu se koristiti i počeci matičnjaka (zvonca) koja nalazimo na saću u svakoj zajednici. Za proizvodnju mliječi trebamo čvrste matičnjake koji se mogu koristiti više puta pa su možda bolji umjetni. Prije upotrebe treba ih pripremiti, oprati i odmastiti od lijevanja plastike te presvući rastopljenim pčelinjim voskom da bi ih pčele bolje prihvatile.
Očišćene matičnjake nakratko uronimo u rastopljeni, ne prevrući pčelinji vosak i ocijedimo, pazeći pri tome da su okrenuti prema dolje kako na dnu ne bi ostalo previše voska zbog kojeg bi postali preplitki. Za osnove matičnjaka trebamo prazan okvir u kojega umećemo tri letvice koje za bočne stranice pričvrstimo tako da ih možemo okretati i skidati. Letvice moraju biti pokretne da bi njima mogli rukovati prilikom pričvršćivanja matičnjaka i vađenja mliječi. Potrebna je i igla za presađivanje jednodnevnih ličinki. Uz pobrojano trebamo i sanduk za prenošenje okvira. On se može zatvoriti i u njega stavljamo okvire s napunjenim matičnjacima da bi ih zaštitili od sunca i vjetra.
Za higijenski ispravnu mliječ posebnu pažnju treba posvetiti čistoći prostora i pribora koji ćemo koristiti. Prostorija u kojoj radimo mora biti čista, suha i dobro osvijetljena bez prašine. Sunčeve zrake ne smiju izravno obasjavati radni prostor i izvađenu mliječ jer one smanjuju njenu kvalitetu. Radna odjeća mora biti čista i koristiti se samo za tu namjenu. Ruke isto moraju biti čiste i u jednokratnim rukavicama. Dobro je staviti preko usta kiruršku masku.
Pribor za vađenje mliječi sastoji se od stalka u koji pričvršćujemo okvir s matičnjacima, oštrog noža (skalpela) koji možemo zagrijavati i njime rezati rubove matičnjaka, igle za vađenje ličinaka i igle (u obliku lopatice) za vađenje mliječi. Mliječ koju vadimo spremamo u sterilne bočice od tamnog stakla i pohranjujemo u hladnjak.
Zajednice za proizvodnju
Za proizvodnju košnice moraju imaju jednake mjere okvira u plodištu i medištu da se mogu prenositi iz košnice u košnicu. Postoje mnogobrojni načini za proizvodnju mliječi. Mogu se svrstati u dvije grupe; proizvodnja u košnici s prisutnošću matice i proizvodnja bez prisutnosti matice. Postoje i gotovi setovi za proizvodnju mliječi (slični onima za uzgoj matica – Jenter). Kod proizvodnje mliječi s očuvanjem matice u pčelinjoj zajednici najmanje se remeti rad u košnici. Zajednica se održava u cjelini te su izbjegnuti biološki poremećaji vezani uz oduzimanje matice. S proizvodnjom možemo započeti u kasno proljeće ili ljeto kad je zajednica na vrhuncu razvoja, ima mnogo mladih pčela, a leglo je većim dijelom zatvoreno. Tada ima i obilje nektara te peluda.
Stalna prisutnost dovoljnih količina hrane presudan je uvjet. Ako paša naglo prekine ili vrijeme ne dozvoljava dovoljan unos u zajednice gdje proizvodimo mliječ moramo prihranjivati šećernim sirupom u koji je dodan pelud ili zamjene poput kvasca i mlijeka u prahu. U slučaju dodavanja zamjena, mliječ će biti drugačije kvalitete od one proizvedene od peluda. Izabiremo jake zajednice koje imaju puno mladih pčela. Samo mlade pčele radilice u dobi od 5 do 15 dana starosti mogu proizvoditi matičnu mliječ. Košnice se posebno prilagođavaju. Odabiremo jače zajednice u kojima je mnogo pčela. Za proizvodnju mliječi, kao i za proizvodnju matica, oduzmemo maticu. Nakon toga će pčele početi izvlačiti matičnjake i puniti ih s mliječi.
Poslije sedam dana pregledaju se okviri i izvade svi započeti matičnjaci. Tada je zajednica spremna za prihvaćanje matičnjaka s presađenim ličinkama. U sredini se napravi prazan prostor za jedan do dva okvira na kojima su nasađeni matičnjaci. Pčele će prihvatiti dodane matičnjake ovisno o snazi zajednice i pašnim prilikama. Da bi ih prihvatile što više potrebno je dio košnice u kojem ih uzgajamo povremeno dopunjavati okvirima s mladim leglom ili zrelim poklopljenim jer se na njima nalaze mlade pčele koje imaju razvijene žlijezde za proizvodnju mliječi.
Presađene matičnjake dobivamo tako da osnove matičnjaka pričvrstimo na pokretne letvice i to jedan do drugog razmaknuti 2 do 3 centimetra. Tako ih na jednu letvicu stane nešto više od desetak, a na jedan okvir oko 30 do 40.
U te osnove matičnjaka kapne se malo matične mliječi (nešto više od veličine zrna prosa). Mliječ za tu namjenu možemo koristiti iz matičnjaka koje su pčele same izvukle nakon što smo ih obezmatičili. Na tu kapljicu mliječi lagano iglom za presađivanje prenesemo jednodnevnu ličinku koja smije biti starosti do 24 sata. Ličinke se uzimaju s okvira koji na sebi ima jajašca i vrlo mlado leglo, a vadi se tako da iglu lagano podvučemo ispod nje tako da rubovi vise preko igle i prenese iz stanice u kojoj se izlegla na kapljicu mliječi u osnovi matičnjaka. Ličinke za presađivanje mogu se dobiti i iz okvira na kojemu smo izolatorom “zarobili” maticu prije 75 sati.
To je precizan posao koji treba raditi brzo da se ličinke ne isuše i prehlade. Zato prostorija u kojoj radimo mora biti topla i vlažna, a kad prenesemo ličinke u nekoliko matičnjaka pokrivamo ih vlažnom laganom krpom ili gazom. Kad je cijeli okvir napunjen s matičnjacima i presađenim ličinkama moramo ga što je brže moguće prenijeti na prihvaćanje i uzgoj među okvire s leglom. Dodani matičnjaci ostaju u zajednici 50 do 65 sati. Više od toga vremena donosi veće ličinke s manje mliječi. Nakon tog vremena okvir se vadi, a na njegovo mjesto stavljamo drugi s presađenim matičnjacima. Po jednom matičnjaku dobije se oko 250 mg matične mliječi.
Dobro je prilikom svakog drugog vađenja matičnjaka dodati okvir s mladim leglom. Tako možemo proizvoditi mliječ dva do tri mjeseca. U slučaju da paša oslabi na dulje vrijeme i uzgoj ne možemo nastaviti prihranjivanjem, treba ga prekinuti, a proizvođačku zajednicu spojiti ili dodati maticu.
Vađenje iz matičnjaka– matična mliječ
Nakon što okvir s matičnjacima izvadimo iz košnice, očistimo ga od pčela, stavimo u sanduk za prenošenje i odnosimo u pripremljenu prostoriju u kojoj ćemo vaditi mliječ. Prije vađenja oštrim zagrijanim nožem ili žiletom odrežemo rubove matičnjaka, nešto iznad razine do koje je napunjen s mliječi. Zatim izvadimo ličinku koju ne smijemo oštetiti i tek tada možemo vaditi mliječ. Mliječ vadimo iglom (lopaticom) za vađenje mliječi koju odmah stavljamo u bočice od tamnog stakla ili je usišemo posebno prilagođenim vakumskim pumpicama. Igla za vađenje treba biti drvena ili plastična.
Bočice moraju biti od tamnog stakla, a dobro je da imaju gumeni čep kroz koji nakon zatvaranja možemo izvući preostali zrak i tako zaštititi sadržaj od kvarenja. Tako pripremljenu bočicu odmah stavljamo u hladnjak, a ako je nećemo ubrzo koristiti čuvamo je u zamrzivaču. Od jedne zajednice koja primi 40 matičnjaka, prosječno odjednom možemo dobiti oko 11 grama mliječi. Matičnjake koji nisu oštećeni možemo ponovno koristiti. Matična mliječ ne smije potjecati iz zatvorenih matičnjaka, niti iz legla trutova.
