Pišući proljetos o biotehnološkim načinima borbe protiv varoe najavio sam da ću pisati i o svom načinu borbe protiv varoe. Ona je u stvari jedan skup raznih mjera koje i inače koristimo u modernom pčelarstvu.

U prošlom članku smo opisali tri metode suzbijanja varoe upotrebom izolatora, kaveza ili vađenjem poklopljenog legla. Sve tri metode svode se na prekid legla kao glavnu polugu u suzbijanju varoe. Moramo znati da rojenjem zajednice u prirodi također dolazi do prekida legla. Na ove smo načine pokušali biti što bliže prirodi i što manje remetiti život pčelinje zajednice. Slušao sam jako puno predavanja i imao jako puno pčelarskih razgovora sa starim, iskusnim pčelarima. Također i s onim drugim, te sam nakon dosta razmišljanja i eksperimentiranja došao do jednog svog načina suzbijanja varoe.

Zašto je značajna Snelgrova daska?

Bitno je doći do prekida legla kako bi ovog nametnika sa što manje štete po pčelinju zajednicu uspjeli dotući. U taj posao sam uklopio još neke pčelarske prakse kao što su sprječavanje rojenja, maksimalna iskoristivost glavne paše i umnožavanje pčelinjih zajednica. Priznajem, zvuči suludo, a pogotovo kad kažem da je u redovne radove uključena samo Snelgrova daska. Snelgrova daska je i inače poznata pčelarima i nemali broj istih ju i koristi. Sad možemo krenuti s razradom ovog sustava.

Da bismo mogli raditi na ovaj način jako je bitno uzimiti jake i zdrave zajednice s dovoljno hrane, čak i za proljetni razvoj. Hoće li to biti upotrebom polunastavaka ili na neki drugi način ostavljam svakom pčelaru na volju. U proljeće je bitno čim prije postići jaku zajednicu s najmanje dva LR nastavka punih pčela i legla. Znam, sad će mnogi pčelari reći da to nije dobro jer će se zajednice izrojiti. Međutim, molim da sud donose na kraju ovog članka.

Kad dođemo u tu fazu, potrebno je izdvojiti maticu s dva okvira otvorenog legla i dva okvira peluda i meda u treći nastavak koji stavljamo na vrh i odvajamo Snelgrovom daskom.

Pčelari znaju da kod dvomatičnog pčelarenja pomoću Snelgrove daske postižemo veće prinose. Da bismo postigli što bolji rezultat onoga što želimo, može se mrežica na Snelgrovoj dasci pokriti s daščicom kako bi bili sigurni da se feromon matice neće osjetiti u doljnjim nastavcima. Tu daščicu treba držati dok pčele u najdoljnjem nastavku ne izvuku i zatvore matičnjake. Poznata je upotreba Snelgrove daske i način na koji se izletnice preusmjeravaju u donje nastavke pomoću zatvaranja i otvaranja leta na Snelgrovoj dasci.

borbe protiv varoe
Sneglerova daska

Na tjednoj bazi preusmjeravamo izletnice iz nastavka s maticom u donje nastavke. Postoji tablica koja kaže da će 60.000 pčela izletnica u jednoj zajednici donijeti puno više meda nego četiri zajednice s po 15.000 pčela izletnica.

Iskoristivost paše prikazana je u sljedećoj tablici

Svakako valja napomenuti da najgornjem nastavku u kojem se nalazi matica i koji nam služi za tzv. proizvodnju pčela treba redovito osiguravati dovoljno hrane prihranom; najbolje sirupom. Zbog preusmjeravanja izletnica taj dio košnice ostaje bez hrane jer je prisutan vrlo mali broj izletnica koje mogu priskrbiti dovoljne količine hrane iz prirode. Sad se vraćamo na donji dio košnice koji će nam u budućnosti biti i proizvodni. Ovdje će pčele izvući tzv. prisilne matičnjake.

Sada će opet neki reći da takvi ne valjaju, ali već sam u jednom prijašnjem tekstu objasnio da su kupljene matice od registriranih proizvođača upitne. Tako sam zadovoljan i s ovima iz prisilnih matičnjaka, ali o maticama će biti riječi nekom drugom prilikom. Kad u donjem nastavku budu povučeni i zatvoreni matičnjaci, mičemo daščicu sa Snelgrove daske kako bi se, kad izađu nove matice, izjednačio miris feromona. Od prisilnih matičnjaka ostavljamo 2-3 koji nam se čine najbolji, a ostale porušimo.

Što se dalje događa?

U donjoj proizvodnoj zajednici imamo sve veći broj pčela izletnica i sve manje legla. U gornjem dijelu gdje je matica, vlada nedostatak pčela izletnica, te se ni donji ni gornji dio neće izrojiti. Dok u donjem dijelu izađe mlada matica, oplodi se i pronese, imamo situaciju da u tom, donjem dijelu košnice, više nemamo poklopljenog legla. Sad bi glavna paša za koju smo se pripremali trebala biti u punom jeku. U ovom trenutku skidamo gornji nastavak, iznad Snelgrove daske i od njega radimo novo društvo. Znači, stavljamo ga na podnicu, na njega zbjeg i krov te ga ostavljamo daljnjem životu i razvoju. Kako je donji dio bez legla, pravi je trenutak dotući varou oksalnom kiselinom nakapavanjem.

Osobno onu novoformiranu košnicu mičem iz ovog pčelinjaka na drugi, pomoćni. U toj košnici se tek trebamo obračunati s varoom. Na ovaj način smo tijekom redovnih pčelarskih radova izvukli maksimum iz jedne zajednice. Imamo jako društvo s mladom maticom. Ako netko nema povjerenja u matice iz prisilnih matičnjaka još uvijek stigne tu maticu zamijeniti s drugom po izboru. Nadalje, imamo zajednicu s puno pčela i bez legla koja će maksimalno iskoristiti pašu i imati maksimalne prinose. Riješili smo se varoe u momentu kad nije bilo legla, a znamo da oksalna kiselina nema utjecaja na med. Može upotrebljavati i kad je unos nektara prisutan. Konačno, oksalne kiseline u određenim količinama ima i u samom medu.

Na kraju, dobili smo i jedno novo društvo koje ćemo tek riješiti po pitanju varoe, u tom društvu, također, možemo promijeniti maticu te će služiti za proširenje vlastitog pčelinjaka ili za prodaju. I za kraj, da anuliramo nedoumice, spriječili smo rojenje jake zajednice. Jedan dio prijatelja pčelara je iskušao ovaj način i na moje veselje, kažu da su i više nego zadovoljni.

Pročitajte još:

Pčele i pčelinjak u rujnu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje