Odavno se smatra da kozje mlijeko osim hranjivih ima i terapeutska i ljekovita svojstva. Koliko je to točno i koja su to svojstva?
Kozje mlijeko zbog visokog sadržaja lakoprobavljivih tvari ima visoko biološka, terapeutska i dijetetska svojstva. Terapeutska vrijednost kozjeg mlijeka bila je poznata još u starom vijeku. Starogrčki liječnik Hipokrat sirutkom kozjeg mlijeka liječio je razne bolesti. Paracelsus, poznati liječnik iz XVI. stoljeća, kozje je mlijeko smatrao vrlo vrijednim i ljekovitim. Danas se osobito preporučuje kao namirnica bolesnicima sa crijevnim i želučanim tegobama, plućnim bolesnicima te rekonvalescentima i djeci. Ljudi koji su alergični na kravlje mlijeko i na druge proizvode životinjskog podrijetla najčešće mogu uživati kozje mlijeko i njegove prerađevine bez nepoželjnih posljedica.
Najveći dio kozjeg mlijeka prerađuje se u različite proizvode, od kojih je na prvome mjestu kozji sir. Osim toga, kozje mlijeko prerađuje se u kiselo mlijeko, jogurt, kefir, vrhnje i maslac. Velika potrošnja kozjeg mlijeka i njegovih prerađevina potaknula je izgradnju mljekara koje prerađuju isključivo kozje mlijeko. Najpoznatije takve mljekarske industrije nalaze se u Francuskoj, SAD-u, Rusiji i dr. Energetska vrijednost 100 g kozjeg mlijeka iznosi oko 69 kcal ili 288 KJ i približno je jednako energetskoj vrijednosti kravljeg mlijeka (oko 61 kcal ili 257 KJ).
