Posjedujem stacionarni pčelinjak koji se više godina nalazi na istom mjestu. Uz redovitu košnju trave, uklanjam i otpalo lišće te orezujem drveće i grmlje. Pojedini pčelarski stručnjaci savjetuju dezinfekciju okoliša pčelinjaka svake godine raznim kemijskim preparatima, dok pojedini pčelari to navodno obavljaju posipavanjem vapna u prahu i drvenim pepelom kao i EM probiotikom.
Zanima me kojim bi se sredstvom najefikasnije obavila dezinfekcija radi sprječavanja raznih pčelarskih bolesti te u kojem razdoblju godine to treba obaviti?
ODGOVOR Uređenjem pčelinjaka, bilo da je on zatvoren kao paviljon ili otvoren ispod nadstrešnice, smanjujemo privlačnost za različite vrste životinja. Tu svakako ubrajamo i uređenje okoliša koje redovito obavljate. Na taj način umanjujete dolazak glodavaca, žaba, paukova i sličnih životinja koje mogu naštetiti pčelama, pogotovo u razdoblju jeseni i zime kad im je potreban mir.
Uz to sprječavate i moguću razmjenu uzročnika bolesti između košnica. Osobno ne vidim potrebu i učinkovitost bilo kakve, pa i kemijske dezinfekcije okoliša, odnosno prirode. Posipavanje vapna ili pepela može imati nekakav kratkotrajni efekt budući da su to lužine pa koče razvoj ili uništavaju neke mikroorganizme, ali teško mogu uništiti uzročnike pčelinjih bolesti.
Taj mogući učinak traje do prve kiše. Mislim da više može naštetiti jer mijenja pH tla što izravno utječe na biljke i životinje, poput raznih korisnih insekata. Time se na tretiranom području uništava i autohtona vegetacija što omogućava razvoj drugih, pa i invazivnih vrsta.
Upotreba EM probiotika također traje do prve kiše. Oni više djeluju na poboljšanje dobre mikroflore nego što bi imali dezinfekcijski učinak. Zato veći učinak postižu na samim pčelama, u košnicama i na pčelarskom priboru.
Smatram da u ovakvim slučajevima kemijskom intervencijom višestruko remetimo prirodnu ravnotežu nekog područja što može donijeti više štete nego koristi. Drugo je dezinfekcija košnica i pribora kad izravno fizički i kemijski djelujemo na uzročnike pčelinjih bolesti. Ovdje u prvom redu mislim na upotrebu plamena i dezinfekciju ispiranjem 4 do 5 postotnom vrelom otopinom kristalne (kaustične) sode. Takva se koristi u podrumarstvu za pranje bačava.
