Vlasnik sam kuće i moj otac je stjecajem životnih okolnosti uselio u nju prije 4 godine. Kako sam samohrana majka, a s vremena na vrijeme i nezaposlena jako mi je teško skrbiti se o svima, jer mi otac nigdje nikada ne radi. Ima 60. godina, ali nebrigom nema nikakvu mogućnost ostvarivanja mirovine. Ne daje za hranu, režije, ne brine se o kućanstvu (popravci i sl.), ne razgovara sa mnom i ne želi iseliti iz kuće. Što da učinim, jer mu ne želim izbaciti stvari na ulicu već zakonski to učiniti. Također nije uračunjiv s novcima. Može li mu se oduzeti pravna sposobnost s tim, da mu država bude skrbnik, jer ja nisam u mogućnosti?
Ukoliko želite zakonskim putem iseliti oca iz stana, na raspolaganju vam stoji podizanje tužbe radi iseljenja pred nadležnim Općinskim sudom. Ako niti nakon pravomoćnosti presude radi iseljenja otac ne želi iseliti iz kuće, preostaje mogućnost ovrhe radi iseljenja, odnosno prisilni način izvršenja presude. Vezano za pitanje oduzimanja pravne sposobnosti, napominjem da u hrvatskom zakonodavstvu postoji samo mogućnost oduzimanja poslovne sposobnosti i to djelomično ili potpuno lišenje poslovne sposobnosti. Taj postupak mogu pokrenuti bračni drug osobe o kojoj se vodi postupak, krvni srodnici ili sam sud po službenoj dužnosti. Radi zašitite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat će posebnog skrbnika osobi za koju je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti. Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom, a za poduzimanje važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja štićenika kao i poslova, koji prelaze redovito poslovanje imovinom i pravima štićenika, skrbniku je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti skrbnikom, međutim, ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i dobrobit štićenika, centar za socijalnu skrb može odlučiti da neposredno obavlja dužnost skrbnika i u tu svrhu imenuje osobu zaposlenu u tom centru. U praksi je uobičajeno da je skrbnik netko od članova obitelji, no, kao što je vidljivo, skrbnik može biti i neposredno centar / država.

N. T.

Prethodni članakKakva je međimurska kokoš?
Sljedeći članakSvečano potpisivanje Ugovora o provedbi istraživačkih projekata 14. VIP natječaja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.