Na Pagu imam 2 stabla krušaka od kojih je jedno lijepo procvjetalo, dalo plod, ali je sve otpalo. Drugo stablo nije cvjetalo niti prošle godine, listovi su bili kovrčavi od početka listanja. Ne znam kako postupiti i mogu li kalemiti jer su stabla lijepo razvijena i stara oko 7 godina. Šaljem i listove vinove loze jer mi se dvije godine suše čokoti. List se kovrča i ponovno pušta mladice iz debla. Oboljeli čokoti stari su 40 godina. Ja sam ih izvadio i na njihovo mjesto stavio nove plemke, ali obole i one. Kakav mi savjet možete dati?
Pretplatnik na otoku Pagu ima dvije kruške od kojih je jedno procvjetalo, ali su zametnuti plodovi otpali, a drugo nije niti procvjetalo. Listovi su kovrčavi od početka listanja. Iz fotografija poštom poslanih biljnih uzoraka mladice kruške s otoka Paga nije moguće odrediti stvarni uzrok (osušena mladica kruške). Ove smo sezone tijekom cvatnje voćaka zabilježili iznadprosječno toplo i vjetrovito vrijeme, pa je kod mnogih voćnih vrsta zabilježena obilna cvatnja a naknadno je na stablima malo plodova (npr. trešnja, šljiva, kruška, neke sorte jabuka…). Iz uzorka koji je pretplatnik poslao možemo sumnjati da se mladica osušila zbog jačeg i toplog vjetra. Ovi simptomi podsjećaju na karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora), koja napada i kruške. Protekle smo 2017. godine u svim krajevima naše zemlje (a također u priobalju i otocima) zabilježili veće štete u voćarstvu zbog snažnog i sjevernog (hladnog) vjetra, te niskih proljetnih temperatura (zabilježeno 20. i 21.4. 2017.). Kruške također napadaju lisne uši, kruškina osica i kruškina buha. Pretplatnik navodi da je lišće kovrčavo, pa možemo pretpostaviti da je bilo napadnuto lisnim ušima. Obavezno nakon cvatnje krušaka koristimo neki od dopuštenih insekticida (npr. Actara WG), koji su učinkoviti protiv navedenih štetnih organizma krušaka (lisnih uši, kruškine osice, kruškine buhe). Primjenu insekticida nakon cvatnje krušaka (voćaka) ograničiti u večernjim satima radi dodatne zaštite pčela. Svakako u manjim voćnjacima uz okućnice nakon rezidbe preporučujemo obaviti kasno zimsko prskanje (npr. Modro ulje i sl.), a mjere zaštite su obavezne i nakon cvatnje voćaka (tada suzbijamo lisne uši, šljivine i druge voćne osice, lisne minere, fitofagne stjenice, štetne pipe u voćarstvu, neke gusjenice – npr. gusjenice dudovca i sl.) Isti pretplatnik šalje listove vinove loze koje se također tijekom puta do Zagreba osušilo, pa je prema zaprimljenim biljnim uzorcima teško utvrditi uzrok neželjenih promjena. Pretplatniku je obolio trs star 40 godina, kojeg je izvadio, a na njegovo mjesto stavio nove plemke koje također pokazuju iste simptome (list se kovrča i ponovno pušta mladice iz panja). Prema opisu događaja valja posumnjati da je stari trs bio zaražen uzročnikom bolesti iz skupine virusa ili fitoplazmi (uvijanje lišća – poglavito ako se uvija svo lišće na trsu). Vjerojatno osim uvijanja lišća dolazi do promjene boje, a kao se lišća uvija prema dolje tada možemo posumnjati na virus uvijenosti lišća ili patološku žuticu iz skupine fitoplazmi. Obje bolesti su neizlječive, a zaraženo trsje se uništava spaljivanjem. Dobro je barem 3 godine naknadno na isto mjesto ne saditi novo trsje. Također, pretplatniku preporučujemo pregledati zdravstveno stanje čokota ispod kore na moguću zarazu štitastim ušima.
mr. sc. Milorad ŠUBIĆ
