Pred zriobu plodovi počnu trunuti i padati, a ono malo što ostane toliko je zagađeno i crvljivo, da nije za upotrebu. Što mogu poduzeti da se to ne ponavlja svake godine?
Najvjerojatniji uzročnik crvljivosti jabuka je posljedica napada jabučnog savijača Carpocapsa pomonella ili kako ga još popularno zovemo, karpokapsa. To je vrlo rasprostranjen štetnik čija gusjenica izaziva crvljivost jabuke, kruške, dunje i oraha, a ponekad budu napadnute breskve, šljive, trešnje i marelice. Njegove gusjenice žive i hrane se u plodu, izgrizajući meso ploda i sjemenke, a kad plodova nema, mogu se hraniti i listovima. Hodnik koji buši gusjenica savijača u plodu ispunjen je njenim izmetom, pa otuda i naziv crvljivost. Odrasli oblik jabučnog savijača je leptir tamno sivih krila sa svijetlim i tamnim poprečnim prugama i tijela dugog 7-9 mm. Odrasla gusjenica naraste najviše do dužine 15-20 mm, najčešće ružičastog tijela, no boja se mijenja prema biljci domaćinu (primjerice, u kruški je blijedo žuta). Prezimljuje kao kukuljica u bijelim zaprecima pod korom debla ili većih grana pa bi trebalo provesti zimsko prskanje. Prije prskanja dobro je metalnom četkom s debla i debljih donjih grana ostrugati koru kojom se skidaju zapreci gusjenica, mahovina i lišajevi. Za prskanje je najbolje koristiti Crveno ulje kojim treba temeljito okupati stablo. Oba su mineralna ulja s dodatkom bakra, pa služe i kao preventiva nekih gljivičnih bolesti. Zimsko prskanje se provodi samo u stadiju mirovanja vegetacije, jer je bakar fitotoksičan za listove, a osobito za tek probuđene pupove. Kasnije u vegetaciji se provode najmanje 3 – 4 prskanja, ponekad i više, ovisno o letu leptira, s insekticidima poput Mimic ili Match 050 EC, Karate 2,5 EC, Karate Zeon, Lamdex 5 EC. Prvo prskanje provodi se krajem svibnja ili početkom lipnja, drugo prskanje krajem druge dekade lipnja i treće početkom srpnja. Pridržavanje propisanih karenci je nužno.

Mr. Chiara Pagliarini

Prethodni članakMarmelada od drijenka
Sljedeći članakKako otjerati vrane od sustava za navodnjavanje?
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.