Vrane mi uništavaju crijeva za navodnjavanje povrća, kako se obraniti od njih?


Iako nam ponekada nanose značajne štete u poljoprivredi, ptice se radi njihove korisnosti ne smiju ubijati. Dakle, preostaje nam odbijati ih iz naših nasada. Sva pomagala koja danas možemo koristiti za odbijanje ptica uglavnom su namijenjena postavljanju u urbanim sredinama. To su različite mreže, šiljci, fonoakustični uređaji… dok se kemijska zaštita od ptica temelji na primjeni pasta ili gelova na površine na kojima se zadržavaju ptice. U poljoprivredi se postavljaju zaštitne mreže te različiti vizualni „rastjerivači“, a kao jedini repelent (korvifug) registrirana je djelatna tvar metiokarb koja se primjenjuje za tretiranje sjemena. Za druge načine primjene, što se tiče odbijanja ptica, ova djelatna tvar nije registrirana. Vrane se jako boje glasnih zvukova, poput onih od sačmarice. Imajući to na umu, u praksi se koriste propan puške (topovi) koji se montiraju u nasadima.

Jako su glasni i često izazivaju negodovanje okolnog stanovništva, ali je njihov učinak nesporan. Postoje i fonoakustični uređaji koji emitiraju zvukove prestrašenih ptica ili njihovih predatora, koji se po potrebi mogu i mijenjati, kako se ptice na njih ne bi naviknule. U kombinaciji s njima se postavljaju i različita strašila, ali se na njih ptice brzo navikavaju pa ih je potrebno mijenjati. Neke izvedbe su svjetlucajuće trake, stari kompakt diskovi (CD), te  profesionalno izrađena pomagala koja danju akumuliraju sunčevu svjetlost, a noću svjetlucaju… Na inozemnim tržištima postoje i posebni baloni punjeni helijem u kombinaciji sa zmajem (Helikite) koji lebde visoko iznad nasada ili objekata i tako straše ptice, djelujući kao veliki predatori. Rješenje ovoga problema nije jednostavno i svakako zahtijeva kombinaciju više različitih mjera zaštite.

doc. dr. sc. Dinka Grubišić

Prethodni članakCrvljivost jabuke
Sljedeći članakSvestrani Massey Ferguson traktori nove generacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.