Tijekom srpnja u vrtu se siju ili sade povrtne kulture koje za berbu dospijevaju tijekom jesenskih mjeseci, od rujna do pojave mrazeva, dok se kulture otporne na niske temperature mogu brati i u jesensko-zimskom dijelu godine. Osnovni problem su visoke temperature i nedostatak vlage tako da je za ovaj rok uzgoja obvezno osigurati vodu za navodnjavanje, barem u početnim fazama rasta i razvoja.

S obzirom da je tlo u povrtnjaku duboko obrađeno u jesen, prije sjetve ili sadnje postrnih usjeva provodi se plitka obrada (frezanje ili prekopavanje površine motikom i poravnavanje grabljama). Plitkom obradom se stvaraju povoljni uvjeti za rast i razvoj biljaka, uništavaju korovi i čuva vlaga. Također, unose se i gnojiva u zonu korijena kako bi bila lako pristupačna biljkama.

Uz izbor odgovarajućeg kultivara te roka sjetve, odnosno, sadnje, u postrnom roku uspješno se uzgajaju neke vrste korjenastog (cikla, korabica) i lisnatog povrća (radič, endivija, špinat) te niski kultivari graha mahunara. No, najčešći izbor za ljetnu sadnju su kupusnjače (kupus, brokula, kelj pupčar) koje su otporne na rane jesenske mrazeve i bez oštećenja će doseći tehnološku zrelost. Tijekom ljeta sade se i presadnice poriluka.

Kelj pupčar

Kupusnjače

Tijekom srpnja se u kontinentalnom dijelu Hrvatske sade presadnice kupusnjača, dok se u mediteranskom tek sije sjeme za proizvodnju presadnica. Kupusnjače iz ljetne sadnje u kontinentalnom dijelu dospijevaju za berbu u tijekom jeseni, dok se u mediteranskom mogu brati i tijekom zime. Kupus će se uglavnom koristiti za kiseljenje, dok će se ostale kupusnjače koristiti svježe. S obzirom da se radi o srednje kasnim i kasnim kultivarima, sadnja kupusa se obavlja na razmake od 40 x 60 cm do 50 x 70 cm. Kasni i zimski kultivari kelja sade se na razmak 50 x 55 cm. Na podjednake razmake se sade brokula i cvjetača, te kelj pupčar. Kineski kupus se i u kontinentalnom i u mediteranskom području uzgaja tijekom jeseni, vodeći računa o temperaturnim uvjetima razdoblja uzgoja i osjetljivosti kultivara na prijevremeno prorastanje. Berba se planira provesti prije pojave jačih mrazeva, do sredine studenoga u kontinenetalnom području, a do početka prosinca u mediteranskom. U ljetno-jesenskom uzgoju srednje kasnih i kasnih kultivara korabice sadi se 8 do 12 biljaka/m2, odnosno, na razmak 40 x 30 ili 30 x 30 cm. Moguća je sukcesivna sadnja svakih 7 do 10 dana za kontinuiranu berbu tijekom jeseni.

Korabica

Lisnato povrće

U kontinentalnim dijelovima se tijekom srpnja obavlja se presađivanje salate, a u kolovozu se sije zimska salata. U mediteranskom dijelu se tijekom srpnja i kolovoza obavlja sjetva jesensko-zimske salate. Sadi se na razmak 20 x 25 cm. Salata iz ljetnog uzgoja dospijeva za berbu 40 do 50 dana nakon sadnje. Endivija se najčešće sije tijekom srpnja, a presađuje u kolovozu. U mediteranskom dijelu sjetva se produžuje i tijekom kolovoza tako da se presađivanje obavlja u rujnu. Sadi se na nešto veće razmake u odnosu na salatu, npr. 30 x 40 cm. Sjetva matovilca započinje krajem kolovoza na razmak redova 10 do 15 redova i unutar reda 4 do 6 cm. Moguće je i sjetva širom. Ovisno o roku sjetve, matovilac za berbu dolazi za 30 do 40 dana ili čak za 60 dana ili više ako je kasna sjetva. Iz kasnijih rokova u kontinentalnom dijelu zemlje dolazi za berbu tek u proljeće, a u mediteranskom se bere tijekom kasne jeseni i zime. Špinat u kontinentalnom, a blitva u mediteranskom dijelu siju se u kolovozu za jesensku potrošnju. Berba je najčešće višekratna, kod blitve obavezno jer se obiru vanjski listovi, a započinje oko 40 dana nakon nicanja.

Plodovito povrće

Zbog kratkog perioda do početka berbe, od plodovitog povrća se u ljetnom roku uzgoja mogu sijati, odnosno, saditi krastavac i tikvice. Uzgoj presadnica traje 3 do 4 tjedna, a berba koja se obavlja svaki drugi ili treći dan započinje oko mjesec dana nakon sadnje i moguća je sve dok su minimalne temperature iznad 10 do 12 °C.

Cikla

Cikla

Za jesensku potrošnju ciklu je najbolje sijati početkom srpnja. Takva se cikla vadi tijekom rujna i listopada. U mediteranskom dijelu sijati se može do kraja srpnja. Budući da se cikla uzgaja zbog zadebljalog hipokotila, poslije nicanja obavezno se provodi prorjeđivanje na 8 do 10 cm. Razmak između redova treba biti 20 do 25 cm.

Krastavci
Grah mahunar

Grah mahunar

Postrna sjetva graha mahunara u kontinentalnom dijelu Hrvatske se može obaviti do sredine srpnja, a u mediteranskom najkasnije početkom kolovoza. Postrni uzgoj je povoljan jer cvatnja i zametanje mahuna često nastupa u vrijeme povoljnijih vremenskih uvjeta nego iz proljetnog roka sjetve, što rezultira većim i kvalitetnijim prinosom. Sije se u redove razmaknute 40 do 50 cm, dok je razmak unutar reda 5 do 7 cm. Ovim razmacima ostvaruje se sklop od 40 do 50 biljaka/m2. Uobičajena je i sjetva u kućice sa 3 do 4 sjemenke. Berba započinje 50 do 60 dana nakon nicanja, a u dvije do 3 berbe može se pobrati oko 90 % tehnološki zrelih mahuna.

                                                                                             

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠto sa žetvenim ostacima?
Sljedeći članakNapravite sami navodnjavanje kap na kap!
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.