Endivija je vrlo raširena povrćarska biljka u sredozemnom području. Listovi su bogati bjelančevinama, vitaminima C i A te mineralnim tvarima, posebice kalcijem, kalijem, fosforom i magnezijem, a djeluje i kao diuretik.
U biti je dvogodišnja biljka, iako se proizvodi i troši kao jednogodišnje povrće. Gorkaste tvari u endiviji čine je otpornijom na niže temperature, za razliku od salate puterice i kristalke. Ovakva posebnost endivije iskorištava se za kasnu proizvodnju na otvorenom prostoru priobalnog područja.
Tlo za endiviju
Endivija dobro uspijeva na svim tipovima tala, ali ipak radije raste na srednje teškim (ilovastim) do teškim tlima, pod uvjetom da su duboko obrađena i još bolje gnojena. Najbolje se razvija i kakvoću stvara ako se proizvodi na neutralnim tlima, gdje je pH-reakcija 7 i više. Voli rasti na strukturnim i toplim tlima južnog područja.
Gnojidba tla

Za uspješan rast endivija zahtijeva dosta dušika i kalija u tlu, posebice do trenutka oblikovanja lisne rozete. Pri gnojidbi valja izbjegavati klor, na koji je endivija jako osjetljiva. Endivija kao povrće pripada kaliofilnim vrstama.
Na lakim tlima bez obzira na kratku vegetaciju može se gnojiti zrelim stajskim gnojem u količini 2 – 3 kg/m2. U nedostatku ovoga gnoja (a to je češći slučaj kod malih proizvođača) vrlo se uspješno može rabiti organsko gnojivo koje sadržava organsku tvar – 65 posto, dušik (N) – od 4,5 do 5 posto, fosfor (P2O5) – od 2,7 do 3 posto, kalij (K2O) – od 2,3 do 8 posto, magnezij (MgO) – od 0,8 do 1,1 posto, kalcij (CaO) – od 9,1 do 9,3 posto, pH = 7 u oba slučaja, te brojni mikro elementi (mikro hranjiva) – Fe, Mn, B, Mo, Cu, Zn.
Ova gnojiva mogu se u tlo dodavati na tri načina – u osnovnoj gnojidbi tla, u pripremi za sjetvu ili sadnju povrća, te u tijeku vegetacije kao površinsko rasipanje poslije kojeg slijedi natapanje vodom. Količinom po m2 = 0,10 – 0,25 kg.
Za dobar prinos tlo za endiviju gnoji se i mineralnim gnojivima, u osnovnoj obradi rabi se NPK 7-20-30 u količini 6 – 8 dekagrama/m2, a u pripremi tla za sadnju rabi se NPK 15-15-15 u količini 3 – 5 dekagrama/m2. Kao i salata, vrlo pozitivno reagira na gnojidbu tla magnezijem ili gnojivima koja sadržavaju dosta ovog mikro elementa.
Endivija u plodoredu
Dolazi kao kasna kultura u proizvodnji poslije ranog krumpira, ranog kupusa, proljetne salate, graška, graha mahunara, špinata. Vegetacijsko razdoblje endivije dulje je nego salate i iznosi 110 – 120 dana. Ako se endivija proizvodi iz izravne sjetve, za berbu dospijeva oko 15 dana prije što ovisi o kultivaru i klimatskim uvjetima.
Rokovi sjetve
Rokovi sjetve uvijek su u svezi s potrebama i navikama potrošača. Endivija se na otvorenom prostoru sije od travnja i poslije, što ovisi o klimatskim uvjetima proizvodnog područja. Kako bi endivija dospjela za berbu u listopadu i studenome, kad je potrošnja povećana, sije se u lipnju i srpnju na vrlo dobro pripremljeno tlo, odnosno gredice. Dobro pripremljeno tlo znači dovoljno hranjivih tvari u njemu s dosta humusa i povoljnim fizikalnim posebnostima, gdje na prvo mjesto dolazi dobra mrvičasta struktura.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakInfluenca (gripa) svinja
Sljedeći članakDud uskoro u sustavu poticaja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.