U prošlom broju Gospodarskog lista (15. lipnja) objavljen je prvi dio članka o uzgoju krastavaca za preradu. U nastavku saznajte više o sortimentu krastavaca za preradu.
U suvremenoj proizvodnji krastavaca za preradu, gotovo se isključivo koriste partenokarpni hibridi.
Hibridi daju sigurniji i ujednačeniji prirod
Oni formiraju plodove bez razvijanja sjemenki. Biljke su isključivo sa ženskim cvjetovima i iz svakog se cvijeta formira plod bez oplodnje. Za normalan razvoj plodova nisu neophodni oprašivači, pa u lošijim uvjetima proizvodnje kad zbog kiše, vjetra i drugih nepovoljnih uvjeta nema leta pčela i drugih insekata, hibridi ovakvog tipa daju sigurniji prirod ujednačenijih plodova od ostalih tipova hibrida. U Hrvatskoj prevladavajući hibridi u proizvodnji su Justina, Sound, Kybria i Branina.
Justina je partenokarpni hibrid tamnozelenih bradavičastih plodova i vrlo bujnih biljaka. Vrlo rano dospijeva za berbu i vrlo dobrog je plodonošenja. Po cvjetnom nodiju razvija najčešće tri ploda odnosa dužine i širine 3,1:1. Hibrid pogodan za vertikalni način uzgoja.
Sound je partenokarpni hibrid – to je tip krastavca za preradu, izuzetno jakog korijena, bujne biljke i brzorastućih plodova. Po dospijevanju pripada srednje ranim hibridima. Odlikuje se visokim i stabilnim prinosima tamnozelenih bradavičastih plodova odnosa dužine i širine plodova 3,1 :1. Visoke je tolerantnosti na bolesti i stresne uvjete tijekom uzgoja.
Kybria je partenokarpni hibrid, to je tip krastavaca za preradu ranog dospijevanja za berbu. Relativno sporije razvija zaperke pa je lakša kontrola vegetativnog rasta. Po cvjetnome nodiju razvije najčešće 2 – 3 cvijeta iz svakog kojeg se razvije plod s neznatnim dijelom deformiranih i pri stresnim uvjetima uzgoja. Plodovi su cilindričnog oblika, tamnozelene boje, krupnih bradavica i srednje izraženim bodljicama. Odnos dužine i širine plodova je 3,1:1.
Branina je partenokarpni, srednje kasni hibrid dugog perioda plodonošenja. Biljke su veoma bujne i zdrave prikladne za vertikalni uzgoj. Plodovi su srednje zelene boje, s izraženim bradavicama. Po cvjetnom se nodiju većinom formira po tri cvijeta, odnosno tri ploda odnosa dužine i širine 3,2:1.
Berba
Na početku plodonošenja berba krastavaca za preradu u pravilu se obavlja svaki drugi dan, tijekom intenzivnog plodonošenja svaki, a u doba najintenzivnijeg plodonošenja i povoljnih dnevnih i visokih noćnih temperatura i dva puta dnevno. Učestalijom berbom postižu se veći prinosi, bolji udjel klasa i veći prihod. Beru se svi plodovi duži od 3 cm. Što je berba pažljivija i što manje ostaje neubranih, preraslih plodova, plodonošenje je intenzivnije. Tržnu vrijednost imaju plodovi do dužine 12 cm i svrstavaju se u tri klase.
Prvu klasu čine plodovi dužine 3 – 6 cm, promjera oko 2 cm i prosječne težine 10-12 g, drugu klasu plodovi dužine 6 – 9 cm, promjera oko 3 cm i prosječne težine 40 g, a treću klasu plodovi dužine 9 – 12 cm, promjera oko 4 cm i prosječne težine 80-100 g. U jednom se kilogramu plodova prve klase nalazi uglavnom oko 100, druge klase oko 35,a treće najčešće 22. Prerasli plodovi dužine veće od 12 cm, deformirani plodovi nepravilnog oblika i oštećeni plodovi najčešće se ne otkupljuju. Berba se obavlja ručno, pažljivo da se ne oštete vriježe. Za sortiranje plodova u klase koriste se kalibratori koji ih razvrstavaju po duljini iako su otkupne klase formirane po dužini.
Pridržavanjem suvremenih tehnoloških mjera i kvalitetnom zaštitom od biljnih bolesti i štetnika uzgojem na armaturi prinosi tržnih plodova krastavaca za preradu su oko 50 t/ha. Uobičajeno oko 50 % priroda krastavaca za preradu čine plodovi prve klase, 35 % priroda plodovi druge klase i oko 10 % priroda plodovi treće klase. I uz pažljivu berbu oko 5 % priroda čine prerasli plodovi koji nemaju tržnu vrijednost.
Krastavci se vrlo teško čuvaju pa ih je važno što prije nakon berbe dopremiti na preradu. Krastavci namijenjeni preradi moraju biti zdravi, pravilnog oblika, čvrsti i sočni bez šupljina, pjega, peteljaka i cvjetova. Na preradu se dopremaju u plastičnim box paletama.
Armatura za krastavce
Za postavljanje armature koriste se stupovi koji se ukopaju tako da su 150 – 180 cm iznad tla. Stupovi se postavljaju na prethodno postavljene folije na svaka 4 m. Moraju biti dovoljno čvrsti da izdrže težinu razvijenih vriježa za vrijeme jačeg vjetra i obilnijih kiša. Na visini 15 – 20 cm iznad tla se napinje donje plastično vezivo, a na vrhovima stupova čvrsta metalna žica između kojih se postavlja mreža.
Kada vriježe narastu do donjeg veziva uvode se u okca postavljene mreže. Tijekom rasta to se ponavlja tjedno jedanput do dva puta, dok vriježe ne narastu do gornje žice preko koju se prebacuju na drugu stranu pazeći da se ne oštete. Na donjem dijelu stabljike do visine donjeg dijela mreže potrebno je redovito zakidati formirane zaperke i otkinuti prvo formirane cvjetove. Prvi najniže ostavljeni zaperak potrebno je skratiti nakon tri, a naredni nakon pet formiranih cvjetnih grančica. Ostali se zaperci samo usmjeravaju u okca mreže. Na taj se način postiže optimalni vegetativni rast i dugotrajnije plodonošenje.
Veliki zahtjevi za vodom
Zbog visokog sadržaja vode u plodovima i relativno velike transpiracije, krastavci imaju značajne zahtjeve prema vodi. Najveće zahtjeve za vodom krastavci imaju u periodu plodonošenja. Nedostatak vode u tlu uvjetuje značajniju propadanje cvjetova i time smanjuje prinos. U intenzivnoj proizvodnji, u cilju osiguranja visokih i stabilnih prinosa krastavce je neophodno natapati. Količina vode ovisi o stanju vlažnosti tla, vrsti tla i razvijenom stadiju biljaka te se kreće od 2 – 6 litara po dužnom metru dnevno dodane vode sustavom kapanja. Za površinu od 1.000 m2 dnevno treba osigurati od 1.300 – 3.500 litara vode.
Uz redovito i pravilno natapanje te prihrane vodotopivim gnojivima tijekom vegetacije značajnu brigu u uzgoju krastavaca za preradu treba posvetiti zaštiti usjeva od bolesti i štetnika koji su izuzetno brojni strogo vodeći računa o karenci, jer se krastavci beru svaki dan.
